U Crnoj Gori je od posljedica koronavirusa preminulo još sedam pacijenata, četiri iz Podgorice i po jedan iz Nikšića, Danilovgrada i Gusinja, od kojih je najmlađi 40, a najstariji 94 godine. Registrovan je 291 novi slučaj, a prijavljen je oporavak kod 309 pacijenta. Trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 je 2588.
“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (ponedeljak, 29.11.2021. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 2 260 uzorka na novi koronavirus. Ukupno je dijagnostikovano 291 novopozitivni slučajeva infekcije SARS-CoV-2”, naveli su iz IJZ.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica
87
Herceg Novi
25
Nikšić
24
Bar
19
Budva
19
Bijelo Polje
18
Danilovgrad
18
Pljevlja
15
Mojkovac
11
Andrijevica
9
Berane
9
Cetinje
8
Tivat
7
Kotor
6
Kolašin
5
Tuzi
3
Ulcinj
3
Žabljak
2
Petnjica
1
Plav
1
Plužine
1
UKUPNO
291
Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 30.11.2021. godine je iznosio 12,88 odsto.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2307.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim koronavirusom u Crnoj Gori je 157376.
Evropski projekat „Cycling Rural“, u kome je partner Turistička organizacija Herceg Novi službeno je zatvoren 30.09.2021. Do kraja godine ostala je obaveza predaje narativnih i finansijskih izvještaje o potrošnji sredstava. U toku dvogodišnjeg trajanja, projekat odobren 2019. u drugom pozivu bilaterale Bosna i Hercegovina – Crna Gora, preživio je različite izazove na putu do uspješne realizacije.
Kroz redovno poslovanje,Turistička organizacija konstantno radi na širokoj diverzifikaciji ponude, ulažući napore da produži glavnu sezonu. U skladu s tim, turistički proizvod Herceg Novog je kroz Cycling Rural unaprijeđen i obogaćen outdoor sadržajem u rurarnom dijelu grada, koji je gostima još uvijek nedovoljno vidljiv, te zbog toga i slabo posjećen. Projekat je pokazao pravac mogućeg razvoja aktivne, koja dopunjena istorijom, kulturom i tradicionalnom gourment ponudom, može postaviti Herceg Novi i na mapu destinacija poželjnih za odmor u vangradskim zonama, tokom cijele godine. Rezult bi bio rast noćenja i ukupnog broja gostiju koji borave u gradu.
Predmet projekta bio je opremanje i postavljane „light“ infrastrukture na 3 biciklističke trase/postojeće lokalne puteve u zaleđu, koji su promovisani pod atraktivnim imenima koja ih slikovito opisuju. Mtb ruta „Salty and Sweet“ vodi biciklistu od mora do mini jezera na 1600mnv – Orjenske lokve. Boka Bay View proteže se putevima sa kojih se vidi Zaliv a to su rubni dijelovi Kamenog, do Dizdarice i Žlijeba sa jedne, te Mokrina – Vidovog vrha sa druge strane. Ruta „Rocks and Trees“ na Vrbanju, pruža se do katuna Žukovica i Vučiji do, a sa dijelova ove trase puca pogled na Subru – kamenu ljepoticu Orjena.
Cycling Rural – foto TO Herceg Novi
Zbog dodatnog podizanja privlačnosti predjela, u divljem, surovom dijelu planine, samo nekoliko kilometara od Orjenske lokve, pored austrougarskog makadamskog puta, postavljena su dva vidikovca, odmorišta za bicikliste, pješake, ljubitelje prirode…
Na jednoj od dvije lokacije, izgradnja je obuhvatila i popravak 30ak m obrušene suvomeđe visoke 10ak m. Uvažavajući evropske trendove i potrebe posjetilaca velikih emitivnih tržišta, a u skladu sa visokim ekološkim i standardima kvaliteta primjenjivim u zaštićenim područjima, turistička ponuda Herceg Novog obogaćena je i novom mtb signalizacijom i info tablama duž promovisanih ruta. Postavljeno je 6 info tabli, i 38 drvenih stubova koji nose 56 smjerokaza i 30 piktograma. Dvojezične table (srp-eng), osim mtb karte, oznake za atrakcije i lokaciju, sadrže i zanimljivosti vezane za različite dijelove Orjena. Story telling kao oblik diverzifikacije turističke ponude obuhvatio je priče o kralju Aleksandru Karađorđeviću, princu Rudolfu Habzburgu, katunima, muniki, starom austrougarskom putu, Vjetrenom mlinu, vodovodu na Kamenom, Žlijebima, fudbalu, tradicionalnim delicijama i sl.
Cycling Rural – foto TO Herceg Novi
Turistička ponuda grada poboljšana je i unapređena i kupovinom 5 električnih bicikala (E-MTB) koji se mogu koristiti na svim podlogama (asfalt, makadam, “off road”). Kroz realizaciju ove aktivnosti promovisana je mogućnost drugačije dostupnosti kulturne i prirodne baštine zaleđa.
Brošura, kreirana i štampane kroz projekat, sadrži mtb kartu sa ucrtanim i opisanim kulturnim, prirodnim i outdoor atrakcijama. Izrađena je na 4 strana jezika (eng, fra, njem, rus) i dostupna u Turističko informativnim punktovima od Kamenara do Igala. Za navedene trase napravljeni su i QR kodovi i postavljeni kako na brošuri/mapi tako i na info tablama.
Cycling Rural – foto TO Herceg Novi
Zbog povećanja vidljivosti zaleđa i projektom postignutih rezultata, snimljena su dva kratka videa i 80 fotografija visoke rezolucije koje će se koristiti u promo svrhe. Takođe, kroz biciklijadu održanu polovinom septembra, ukazano je na značaj sporta i rekreacije koja uz istoriju, lijepe predjele zaleđa i novoizgrađenu infrastrukturu koja unaprijeđuje rurarni kulturni ambijent, značajno doprinosi diverzifikaciji ponude Herceg Novog.
Zahvaljujemo svima koji su na različite načine doprinijeli da se kvalitetno realizuju sve aktivnosti sadržajno složenog EU projekta Cycling Rural, te da se do sada slabo posjećeni dijelovi Herceg Novog učine vidljivijim i primamljivijim i za značajno velike ciljne grupe željne aktivnog odmora.
Inovacioni Centar je energičan i kreativan coworking prostor, smješten u Muzeju pomorskog nasljeđa u Porto Montenegru.
Prostor je kapaciteta 15mjesta i pogodan je za freelancere, start-up.ove i mala preduzeća.
Fleksibilnost kancelarijskog rješenja , redukovani troškovi, ali i mogućnost unapređenje ličnog biznisa kroz „multikulturalnost“ co-working zajednice samo su neke od prednosti ovog koncepta. Zajednički radni stolovi sa ergonomskim stolicama okruženi su biljkama koje prečišćavaju vazduh, a velika količina dnevne svjetlosti doprinosi stvaranju mirnog i kreativnog ambijenta.
Fleksibilnost i redukcija troškova podrazumjevaju čitav spektar opcija koje omogućavaju pojedincu ili kompaniji, da shodno svojim potrebama rada, odabere najprihvatljivije kancelarijsko rješenje.
Inovacioni Centar u svojoj ponudi ima nekoliko rješenja razvrstanih u tri kategorije:
HOT Desk paket nudi tri vrste članarina:
Dnevna članarina po cijeni od 10€ , sedmična članarina po cijeni od 40€ i mjesečna članarina u iznosu od 100€.
DEDICATED DESK se odnosi na „long term“ članarine (3+mjeseca).
Cijena je 150€ a članovima su na raspolaganju brojni benefiti: pristup Centru 24/7, parking mjesto u okviru Porto Montenegra, popusti u Porto Montenegro sportskom i jahting klubu, i slično.
VIRTUELNA KANCELARIJA
Mogućnost iznajmljivanja virtuelne kancelarije, po cijeni od 75€, nudi klijentima eksluzivnu mogućnost posjedovanja zvanične biznis adrese, upravo u Porto Montenergu.
Ove zime, za sve radoholičare Centar u ponudi ima i sledeće pakete:
„Tailor made“ packages /personalizovani paket usluga kreiran na osnovu potreba klijenta.
„Group memberships“/ Paket namjenjen firmama koje bi u startu zakupile 2+ mjesta za svoje zaposlene. Ovdje se pruža mogućnost da treći, odnosno četvrti član tima dobije jedno mjesto gratis.
Lov na tartufe u šumama sjeverozapadne Hrvatske u opasnosti je zbog klimatskih promjena i krčenja šuma, što izaziva strah da bi gastronomski rudnik zlata u zemlji mogao biti ugrožen.
Slikovite šume istarskog poluotoka sa specifičnom mikroklimom odavno su poznate po proizvodnji nekih od najfinijih bijelih tartufa, čija je cijena ove godine rasla do 2.500 eura po kilogramu.
Porast temperatura i manje oborina uzrokovanih klimatskim promjenama u kombinaciji sa smanjenjem razine vode i gubitkom staništa mogli bi ugroziti prirodni inkubator prijeko potreban za proizvodnju luksuznoga prehrambenog sastojka.
“Teže je pronaći tartufe, nego ih prodati“ žali se francuskoj agenciji AFP Darko Muzica, predsjednik Udruge tarfufara Istre, zagovaračke skupine koja vodi kampanju za zaštitu bijelog tartufa na poluotoku.
Uz klimatske promjene i smanjenje oborina, Muzica kaže da je loše gospodarenje šumama također ugrozilo buduće berbe tartufa, a vladajući daju prednost drvnoj industriji.
Slično je upozorenje izdano i u studiji iz 2014. “Diljem svijeta produktivnost prirodnih staništa tartufa se smanjuje, što je često povezano s klimatskim promjenama, ali i s načinima na koji se tlo iskorištava”.
Ljubitelji tartufa kažu da je potrebna hitna akcija kako bi se zaštitilo njihovo prirodno stanište. “Cijela regija imala bi koristi od toga“, kaže Ivan Vukadinović, jedan od članova udruge lovaca na tartufe.
Vrhunska kvaliteta
Strah za budućnost tartufa u Istri povezuje se s dugom ljubavi prema toj kulinarskoj deliciji u Hrvatskoj.
Istra je turističko središte Hrvatske, poznate po svojoj netaknutoj obali i otocima, ali je na tržištu tartufa često zasjenjuje susjedna Italija.
A taj je novac itekako potrebno zaraditi, pa se lovci na tartufe u pratnji posebno treniranih pasa, provlače kroz guste nizinske šume blizu Motovuna u nadi da će pronaći bijelo zlato.
“Traži! Traži!“ govori znanstvenik Željko Zgrablić dok njegova dva psa grebu po tlu.
Nakon što je iskopao gornji sloj tla, Zgrablić pažljivo vadi bijeli tartuf koji teži oko 20 grama i mogao bi mu donijeti i do 130 eura.
To je uobičajena scena tijekom sezone istarskih bijelih tartufa koja traje od rujna do kasnog prosinca i privlači široki spektar tragača.
Istra je i dalje jedno od rijetkih područja izvan poznate talijanske regije Albe koje može proizvesti vrhunske bijele tartufe zahvaljujući svojoj vlažnoj klimi i alkalnom tlu koje jestivim gljivama daje jaku aromu i optimalnu gustoću.
“Teški su, imaju dobar oblik što ih čini proizvodom vrhunske kvalitete“, kaže Zgrablić.
Zemlja tartufa
Prve pisane bilješke o tartufima u Istri potječu iz davne 1920. godine, kad je istarski poluotok pripadao Italiji.
Industrija je znatno narasla u posljednja dva desetljeća i zarađuje milijune dolara godišnje, što je Istru potaknulo da se brendira kao “zemlja tartufa“.
Navala na tartufe započela je 1999. nakon što je otkriven tartuf težak 1.31 kilogram, koji je u to vrijeme bio Guinnessov rekorder.
“Taj je događaj potaknuo lavinu interesa za tartufima“, kaže njegov otkrivač Giancarlo Zigante, bivši lovac i ugostitelj, koji sada proizvodi na stotine lokalnih proizvoda od tartufa – uključujući ulje, čokoladu i čips koji se izvoze u zemlje diljem svijeta.
U nadi da će zaštititi unosnu trgovinu tartufima, lokalna udruga lovaca na tartufe započela je kampanju za “zaštićenu oznaku izvornosti“ EU-a.
Bude li odobren, zagovornici kažu da će taj certifikat pomoći u boljem gospodarenju šumama u regiji zaustavljanjem njihove “iracionalne devastacije”, da će jamčiti autentičnost tartufa i pomoći podizanju svijesti o naporima za njihovo očuvanje.
Većini ljubitelja tartufa očuvanje staništa znači i zaštitu užitka lova na tartufe.
“To je način života, uđe ti pod kožu“, kaže Muzica. “Pas je sretan kad sam ja sretan. A ja sam sretan kad mi pas pronađe tartuf.“
Uprava javnih radova raspisala je javni poziv za izgradnju putnog pravca Monte Rose na Luštici, na teritoriji opštine Herceg Novi. Za ovaj posao opredijeljeno je 9,5 mil EUR bez, odnosno blizu 11,5 mil EUR sa uračunatim PDV-om.
Nova saobraćajnica radiće se prema glavnom projektu za čiju izradu je bio zadužen Profil-ing iz Bara, dok je revident projekta Projectman iz Podgorice.
U tenderu je naznačeno da je tehnički rok za završetak radova 30 mjeseci od uvođenja izvođača u posao. Naručilac, u ovom slučaju Uprava javnih radova, obavezuje se da izvođača uvede u posao u roku od 15 dana od dana prijave građenja objekta.
Kompanija koja bude izabrana na tenderu obavezuje se da će za kvalitet izvedenih radova garantovati u roku od minimum 24 mjeseci. Garantni rok počinje da teče od dana dobijanja završnog izveštaja stručnog nadzora i primopredaje objekta.
Rok za dostavljanje ponuda je 30. decembar 2021. do 10 sati. Istog dana održaće se i njihovo javno otvaranje.
northstar
Kako ranije navedeno, izgradnja ove saobraćajnice je od presudnog značaja za budući kompleks Montrose na Luštici. Ovaj projekat je, nakon ozvaničenja saradnje sa renomiranim brendom Marriott krajem jula 2019. godine, dobio zvaničan naziv Ritz Carlton Montenegro. Time se investitor obavezao na garanciju od 30 mil EUR da će projekat biti završen u dogovorenim rokovima, kao i krovnom garancijom od 120 mil EUR.
Lokacija na rtu Dobreč zakupljena je još 2009. godine, prva ulaganja su uslijedila tri godine kasnije, a prema ugovoru u prvu fazu treba da bude uloženo najmanje 80 miliona, dok investicioni plan iznosi 210 mil EUR.
Gimnazija Kotor organizuje u utorrak 30.novembra u 19 sati multimedijalni program „Poet može sazdati svjetove“, posvećen obilježavanju 700 godina od Danteove i 170 od Njegoševe smrti, u multimedijalnoj sali Kulturnog centra „Nikola Đurković“ – Kotor.
“U žudnji stvaralaca za uzvišenom ljepotom, učenici i nastavnici su prepoznali jednu od suštinskih vrijednosti koju, iako smo naizgled tehnološki napredovali, nikako da dosegnemo”, stoji u najavi događaja.
Program su podržali Kulturni centar „Nikola Đurković“ – Kotor i Zajednica Italijana Crne Gore.
Direktorica Turističke organizacije Budva Maja Liješević ističe da predsjednik Opštine Marko Carević i njegovi saradnici i dalje odbijaju da postupe po zakonu i po preporukama nadležnog resora za institucionalno rješavanje situacije u toj organizaciji.
Kako je navela u saopštenju, Carević i njegovi saradnici nastavljaju protivpravno djelovanje svakodnevnim upadima neovlašćenih lica, pokušavajući na sve načine da, kako je kazala, „otmu“ TO Budva, svjesni da su napravili niz pravnih propusta i sa obrazloženjem da „idu do kraja“.
„TO Budva nije učestvovala na sajmu u Kragujevcu, uprkos tome što su uplaćeni troškovi, otkazano je učešće i na sajmu u Barseloni, otkazane su posjete delegacije i više studijskih grupa turističkih agenata iz regiona i medija, a upitno je i održavanje ‘Božićne pjacete’ koja je planirana da počne 3. decembra u saradnji sa Udruženjem ugostitelja Budve u skladu sa epidemiološkim mjerama. Kao ovlašćeno lice, odgovorno za imovinu i funkcionisanje TO Budva izražavam svoju zabrinutost za dalje događaje u ovoj organizaciji i pozivam institucije sistema da ne budu samo posmatrači, već da se uključe u rješavanje ovog pitanja, budući da ovih dana nastaju nesagledive posljedice po dalji rad Organizacije“, naglašava Liješević.
Ona je još jednom zapitala šta su radili šef kabineta i saradnici predsjednika Opštine po mraku sa baterijskim lampama u petak uveče u prostorijama TOB-a?
„Zbog čega su se mijenjale brave van radnog vremena i zbog čega svakodnevno neovlašćena lica vrše pritisak na direktora i zaposlene? Da li će institucije sistema dozvoliti da mimo zakona Turističkom organizacijom upravljaju lica koja su uz pomoć baterijskih lampi okupirali prostorije i na taj način legitimisati hajdučiju“, navodi se u saopštenju Liješević.
Sud za prekršaje u Budvi 27. novembra izrekao je kaznu zatvora u trajanju od 15 dana M.V. (29) iz Herceg Novog jer je odbio da se podvrgne alkotestiranju.
Kaznu je izrekla sudija suda za prekršaje u Budvi – odjeljenja u Herceg Novom Jasna Vrbica.
“Istom odlukom izrečena su mu tri kaznena boda i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom „B“ kategorije u trajanju od četiri mjeseca. Okrivljeni je kažnjen, jer je prilikom kontrole od strane službenika saobraćajne policije, odbio da se podvrgne alkotestiranju, čime je izvršio prekršaj iz člana 317 a stav 1 tačka 7 u vezi sa članom 182 Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima”, navodi se u saopštenju Suda.
Vaterpolisti hrvatskog Juga imali su juče dramatičan let pri povratku iz Beograda prema Tivtu, nevrijeme je prouzrokovalo turbulencije, a dogodio se i udar groma u avion.
GolmanAntonio Vukojević prepričao je za Dubrovački vjesnik kakva je bila situacija u avionu koji se našao na meti groma.
“Krenulo je sve tako da je let već na početku kasnio nekih sat vremena, zbog nevremena u Tivtu. Čim smo poletjeli, pilot je upozorio da nas očekuju nevrijeme i jak vjetar. Sve je bilo u redu prvih dvadesetak minuta leta, a onda se dogodio udar groma u krilo. Nakon toga smo nastavili letjeti, uz stvarno nenormalne turbulencije. Valjali smo se s jedne na drugu stranu aviona, a kako je vjetar bio prejak, pilot je podigao avion malo više. No, ljudima je dolazila muka, povraćali su, tražili vrećice…Dosta ih je i vrištalo, bila je stvarno panika. Pilot je na kraju odlučio sletjeti u Podgoricu. Veliko olakšanje smo osjetili kad smo se konačno prizemljili”, prisjetio se Antonio koji sa suigračima već sutra ujutro opet sjeda u avion.
Direktor VK “Jug”, Ognjen Kržić za Dubrovnik Net je rekao da nakon jučerašnjeg leta “danas mnogi od putnika slave svoj drugi rođendan”.
“Ovo što smo juče doživjeli nikad nisam doživio. Ljudi su povraćali, vrištali, nekontrolisano se dizali sa svojih sjedišta u vikali da moraju izaći”, ispričao je Kržić.
Operativa i mašine državne firme „Zaštita prostora Crne Gore“ d.o.o. iz Podgorice danas su su u Radovićima kod Tivta porušile više bespravno sagrađenih objekata na džavnom zemljištu.
U javnosti nenajavljenoj akciji rušenja, asistirala je i tivatska policija, a sve je kako nezvanično saznajemo, prošlo bez incidenata jer srušeni objekti nisu bilki primarna mjesta stanovanja njihovih investotora, već vikednice ili budući apartamansko-turistički kapaciteti. Rušenja su obavljena na katastratskoj parceli 424/10 KO Nikovići, površine 54.474 metra kvadratna, koja je u državnom vlasništvu i nad kojom isključivo pravo raspolaganja ima Vlada Crne Gore.
Parcela koja je u naravi „šuma 3.klase“, u proteklih par godina je intenzuovno devastirana jer je na njoj uveć u manjoj ili većoj mjeri, ugrubo izgrađeno najmanje sedam objekata koji su podignuti mimo važeće planske dokumentacije, a o čemu su „Vijesti“ ranije pisale.
Rušenje objekata – Radovići
Od ovdje započetih bespravnih objekata su većina „kuće za odmor“, odnosno vikendice čiji su investitori ljudi iz Crne Gore, Srbije ali i iz Evrope. Međutim, ovdje je ugrubo već bio izgrađen i suteren i prizemna etaža jednog mnogo većeg objekta – najvjerovatnije stambene zgrade, koja je u osnovi dimenzija najmanje 30 sa 15 metara i koja se kompletna nalazi na državnom zemljištu. Investitor te velike zgrade je prema nezvaničnim informacijama, izvjesni Slavko Labović iz Kolašina, a njegova bespravna građevina juče se prva našla na meti pikamera i bagera džavne firme koja radi po nalogu Građevinsko-urbanističke inspkecije Ministarstva ekologije, prostornog planirananja i urbanizma (MEPU). Iz tog ministarstgva koje vodi Ratko Mitrović juče se nisu zvanično oglašavali u vezi rušenja bespravnih objekata na državnoj zemlji u Krtolima kod Tivta, niti su objavioli spisak sa imenima investitora tih objekata.
