Predstavljen “Muljanski kantual“ kompozicije o. Konrada Eberta, napisane za župu Muo prije više od 130 godina

Knjiga “Muljanski kantual“ urednika don Roberta Tonsatija, predstavljena je u utorak u crkvi BDM Pomoćnice kršćana – Svetište bl. Gracije iz Mula, u kojoj su objavljene sakupljene kompozicije franjevca o. Konrada Eberta, napisane u Boki Kotorskoj za župu Muo prije više od 130 godina.

Muljanski kantual je predstavljen nakon mise koju je predvodio kotorski biskup, mons. Ivan Štironja, povodom blagdana BDM Pomoćnice kršćana,  a pjevački ansambl iz Zagreba pod vođstvom maestra Roberta Homena, dirigenta i profesora na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, uz pratnju Nevena Kraljića, orguljaša Zagrebačke Prvostolnice izveo je dio skladbi objavljenih u Kantualu.

Vrijedne kompozicije posjetioci su čuli po prvi put na mjestu za koje su izvorno nastale u crkvi Pomoćnice Kršćana, u kontekstu liturgije. Izvedena je i Missa Auxilium Christianorum (Misa Pomoćnice kršćana), komponirana za muljansku župnu crkvu i njezin tadašnji Hrvatski zbor „Zvonimir“.

Kantual (lat. cantuale) označava zbornik ili zbirku crkvenih pjesama ili skladbi kojom se služe crkveni glazbenici i orguljaši. Franjevac O. Ebert, gvardijan samostana na Prčanju, glazbena je djela napisao za potrebe same župe Muo u kojoj je na poziv tadašnjeg župnika don Antona Kosovića uspio osnovati muški zbor, te mješoviti orkestar i organizirati temeljitu glazbenu naobrazbu, a sve povodom službene beatifikacije bl. Gracije, bokeljskog blaženika rođenog na Mulu.

„Moja ideja vodilja cijelo vrijeme je bila, da note uobličimo i objavimo kao knjigu, ali ako samo to učinimo, neće doprijeti do svakoga. Zato je trebalo imati ovakav ansambl, orguljaša, dirigenta, koji će nam uprizoriti ono što je Muo bio prije toliko godina, i omogućiti da zajedno sa vama kao sudionicima ovog događaja, sve zajedno doživimo. Imali smo jedan presedan, kontekst liturgije, ove crkve, ovog mjesta…“ – kazao je Tonsati.

Ono što smo naslijedili treba braniti ne od zuba vremena već od zuba primitivizma. Smatram vrlo problematičnim da se olako shvaća naša kultura i baština, kultura Boke, bokeljskih Hrvata, bokeljskih Srba, bokeljskih Crnogoraca i naroda koji su se našli na ovom posebnom kutku zemlje.

Marija Mihaliček

Predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Boki Kotorskoj, Marija Mihaliček, kazala je da je „Muljanski kantual“ je nositelj autentičnih vrijednosti glazbene baštine u riznici duhovne kulture prvaka Boke.

“Dok je knjiga o. Konrada Eberta o Blaženom Graciji i danas živa, ostale skladbe su ostale nepoznate do dana kada je knjižicu sa prepisima skladbi otkrio don Robert Tonsati. Tačnije do dana kada je njegovim velikim naporom i trudom uvaženih muzikologa iz Zagreba pretočena u ovu knjigu i večerašnju izvedbu“ – kazala je Mihaliček.

Muljanski kantual donosi transkribirane notne zapise, koji, će sada čitljivi, potaknuti muzikologe na daljnja tumačenja, a skladbe biti izvođene na Mulu i drugdje, dodala je.

Muo – Muljanski kantual

Dirigent Robert Homen, izrazio je zadovoljstvo što mu je povjereno proučavanje partitura koje je sakupio don Robert Tonsati.

“Siguran sam da postoje skladbe koje treba otkrivati, za mene je ovo povjesni momenat, i nadam se da će ove skladbe i dalje živjeti i izvoditi se“, kazao je.

Muljanski kantual je objavljen financijskom potporom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske iz Zagreba, Kotorske biskupije, Opštine Kotor i Ogranka Matice hrvatske u Boki Kotorskoj.

/M.M/

*Fond za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija 

Potpisana Povelja o bratimljenju Rotary klubova Kotor i Logatec

0
Potpisana Povelja o bratimljenju Rotary klubova Kotor i Logatec
Potpisana Povelja o bratimljenju Rotary klubova Kotor i Logatec

Svečano potpisivanje Povelje o bratimljenju Rotary klubova Kotor i Logatec iz Slovenije upriličeno je u okviru tradicionalnog humanitarnog dogadjaja u ‘Aerodiumu’ Logatec, održanom 21. maja.

Povelju je u ime RC Kotor potpisala Predsjednica kluba Aleksandra Vučković Otašević a u ime RC Logatec Predsjednica kluba Sonja Peklenik. Svečanom potpisivanju prisustvovao je Guverner Distrikta 1912 za Sloveniju i Sjevernu Makedoniju Dušan Peterković.

Formalizovanje bratimljenja RC Kotor i RC Logatec uslijedilo je nakon potpisivanja namjere o bratimljenju elektronskim putem u aprilu ove godine. Članovi Rotary kluba Logatec organizovali su niz aktivnosti za pobratimski klub iz Kotora kako bi ovaj boravak protekao u što prijatnijoj atmosferi. Prihod prikupljen na ovogodišnjem humanitarnom dogadjaju namijenjen je djeci iz socijalno ugroženih i izbjegličkih porodica iz Logateca kojoj je na ovaj način omogućen odmor u kampu Soča.

Saradnja dva kluba razvijaće se unutar oblasti djelovanja Rotary klubova širom svijeta, voditi jačanju profesionalnih i društvenih odnosa i razvijanju prijateljstava medju članovima Rotary klubova Kotor i Logatec.

„Putovanje u Crnu Goru saksonskog kralja Fridriha Avgusta“

0
„Putovanje u Crnu Goru saksonskog kralja Fridriha Avgusta“
„Putovanje u Crnu Goru saksonskog kralja Fridriha Avgusta“

Pomorski muzej Crne Gore Kotor organizuje predstavljanje knjige Bartolomea Bjazoleta „Putovanje u Crnu Goru saksonskog kralja Fridriha Avgusta“, u petak 27.maja u 19 sati u Galeriji Pomorskog muzeja.

O knjizi će govoriti Mileva Pejaković-Vujošević, Vesna Kilibarda i Olivera Popović. Moderatorka programa će biti Jasna Jeknić Stijović.

Otvorena izložba “Priče plavog horizonta – Jugolinija 75 godina”

0
Otvorena izložba “Priče plavog horizonta – Jugolinija 75 godina”
Izložba “Priče plavog horizonta – Jugolinija 75 godina” foto Hina

Izložba “Priče plavog horizonta – Jugolinija 75 godina” o nekadašnjoj riječkoj brodarskoj kompaniji otvorena je u utorak u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja u Rijeci.

 Izložba autora Nikše Mendeša prikazuje povijest tog brodara od osnutka 1947. godine do preimenovanja u Croatia Line 1992. godine.

 Izložene su makete brodova, izvorni brodski dokumenti, pomorske karte, fotografije i druga dokumentacija koja opisuje povijest kompanije.

 Predstavljena je vrijednost nekadašnje Jugolinije za pomorski prijevoz, ali i za domaću brodogradnju, s obzirom na to da su brojni njeni brodovi sagrađeni u riječkom “3. maju”, rečeno je na otvorenju.

 Dio izložbe je posvećen pomorcima i životu na brodovima te havarijama brodova. Predstavljena je flota kompanije od najstarijih parobroda do zadnjeg broda “Croatia Express”, te muzejska zbirka Croatia Line, koja se prvi put predstavila javnosti.

 Kako je tijekom otvorenja naveo Nikša Mendeš, ta zbirka je vrijedan dio muzeja jer na jednom mjestu predstavlja povijest jedne kompanije i svjedoči o napretku ovog kraja i ljudi.

 Kompanija Croatia Line završila je u stečaju 2000. godine.

Izložba ostaje otvorena do 9. oktobra ove godine.

Petnaestero mrtvih, među njima četrnaestero djece u pucnjavi u školi u Teksasu

0
Petnaestero mrtvih, među njima četrnaestero djece u pucnjavi u školi u Teksasu
Foto Hina/EPA

Naoružani napadač ubio je četrnaestero djece i nastavnika u utorak u osnovnoj školi u Uvaldeu, u Južnom Teksasu, objavio je guverner Gregg Abbott, prenose agencije AFP i Reuters.

Napadač je “ubio, na okrutan i sumanut način, 14 učenika i nastavnika”, rekao je Greg Abbott.

Osumnjičenik, 18-godišnji Salvador Ramos, također je poginuo, vjerojatno u vatri kojom su odgovorili policajci u tragediji u osnovnoj školi u Robbu, 130 kilometara od grada San Antonija.

Pucnjave na javnim mjestima gotovo su svakodnevne u Sjedinjenim Državama i oružano nasilje je u porastu u velikim gradovima poput New Yorka, Chicaga, Miamija i San Francisca, napose nakon pandemije 2020.

Sredinom svibnja Ameriku je potresao rasistički napad vatrenim oružjem u kojemu je ubijeno 10 crnaca u trgovini u Buffalu, u saveznoj državi New Yorku.

MZ Prčanj uputila zahtjev JP Morsko dobro: Traže poništenje aneksa ugovora o plaži Markov rt

0
MZ Prčanj uputila zahtjev JP Morsko dobro: Traže poništenje aneksa ugovora o plaži Markov rt
Markov rt maj 2022 – foto Boka News

Plaža Markov rt bila je „Javno porodično kupalište“, ove godine Morsko dobro, postupajući po zahtjevu hotela, promijenilo je režim korištenja plaže iz „javnog“ u „hotelsko kupalište“.

Na sastanku Upravnog odbora Mjesne zajednice Prčanj, održanom krajem prošle sedmice, njegovi članovi i mještani raspravljali su o načinu kako da ponovo uspostave režim korišćenja javne porodične plaže 18-C Markov rt, koja je aneksom ugovora između JP Morsko dobro i firme Krol Bay postala “hotelsko kupalište”.

Pročitan je zvaničan zahtjev MZ upućen Morskom dobru da se vrati stari režim korištenja plaže kako je to utvrđeno i rješenjem od 2019. do 2023. godine. Predsjednik MZ Zoran Brguljan obećao je da će zahtjev mještana poslati na sve moguće adrese, a Romeo Mihović je apelovao da MZ objedini zahtjeve građana i zastupa zajednički interes mještana Stoliva i Prčanja.

Inače, građani su nedavno javno protestvovali zbog postavljanja mobilijara na polovini plaže koja je do lani bila rezervisana za građanstvo. Dan kasnije vlasnici hotela Blue Kotor Bay postavili su info-tablu Morskog dobra kojom je objelodanjen ugovor o kome građani nisu imali pojma, jer nije bilo javnog tendera. Građani Prčanja i Stoliva nisu saglasni sa ovakvom odlukom “ispod žita”, te traže da se aneks ugovora poništi. Žele slobodan pristup plaži, s obzirom da i sami imaju turiste koji dolaze kod njih i zbog kupanja.

-Plaža Markov rt do ove godine bila je “Javno porodično kupalište” dostupno svima. Po zakonu su svi imali pravo da koriste 50 odsto plaže, oslobođene od plažnog mobilijara, ležaljki, suncobrana i baldahina. Ove godine Morsko dobro, postupajući po zahtjevu hotela, promijenilo je režim korištenja plaže iz “javnog” u “hotelsko kupalište”. To podrazumjeva da je građanima i turistima onemogućen pristup plaži, izričito djeci, jer je ovo hotel 18+. Smatramo da je ova odluka MD nezakonita i da je treba osporiti, kaže Milana Andrić.

Mještanin Draško Šošo podsjeća da je ranije 30 metara plaže bilo vlasništvo hotela “Vrmac”, a 50 metara državno, javna plaža, tako sve do lani, kada je na polovini plaže bio mobilijar, a druga polovina bila je za građane. – Sada novi vlasnik uopšte nije uredio plažu na svom vlasničkom dijelu, nego su “uletjeli” u državno 50 metara, iako imaju 300 metara svoje plaže. Na hotelskoj plaži koja nikada nije izdavana kao javna plaža, napravili su zgrade, tako da su drastično smanjili pristup obali- istakao je Šošo.

Mještani zahtijevaju od Morskog dobra da uvaži prava građana i da se skine tabla, ili će oni primijeniti oštrije mjere, tipa mirnih demonstracija. Najavili su i da će do 30. maja sačekati odgovor Morskog dobra na njihov zahtjev.

Markov rt – foto Boka News

– Ako izdajemo sobe i ako su nam gosti važni, trebalo je da sakupimo po 10 eura, da ovlastimo čovjeka i da iznajmimo kupalište, ali nije kasno da već sada razmotrimo potpisivanje ugovora sa MD u vezi druge plaže, koju hotelijeri iz Blu Kotor Bej namjeravaju da uzmu- kazao je Vitomir Vujović pitajući mještane gdje su bili prošle godine kada se na javnoj raspravi govorilo upravo o ovome što im se sada dešava, a tada ih je bilo samo troje.

Građani su organizovali on line potpisivanje peticije na Sačuvajmo plažu Markov rt

/M.D.P./

Reagovanje na tekst: “Konatar ćuti zašto građevinska inspekcija ne spriječi nelegalan rad Pomorskog saobraćaja”

0
Reagovanje na tekst: “Konatar ćuti zašto građevinska inspekcija ne spriječi nelegalan rad Pomorskog saobraćaja”
Trajekt – Foto Pomorski saobraćaj

“Pomorski saobraćaj” doo (u daljem tekstu PS) je, tokom marta ove godine, u vise navrata u medijima demantovao informacije da u uvali Trašte obavlja radove za koje nije registrovan.

Jasno smo ukazali, i to činimo i ovom prilikom, da PS u konkretnom slucaju vrši prevoz tereta morskim putem, za šta smo i registrovani, a da je izvođač radova i potpisnik ugovora kompanija Hidromont,te da dokaze o osposobljenosti i licence za hidrogradjevinske radove  treba da dokazuje nosilac posla.

Dakle, nema ni govora o “nelegalnom ponasanju kopanije PS”!

U konkretnom slučaju je nosilac posla, kompanija Hidromont, angažovala razne pojedince i kompanije razlicitih specijalnosti, a čije usluge su nužne  radi realizacije  glavnog-ugovorenog posla.

I to je poslovno uobičajna praksa.

Nadalje, nije istina da je izvršni direktor PS Dejan Ban ikada demantovao da su trajekti PS angažovani u uvali Trašte. Demantovana je neistinita informacija, i to ovom prilikom činimo, da PS izvodi hidrogradjevnske radove.

To je činjenično stanje i  to je istina. I istina se neće promijeniti, bez obzira sto “mali od ćakule”   upornim ponavljanjem neistinita pokušava da mijenja istinu.

Ali sve je ovo već vidjeno. Ružno je, ali ne zabrinjava.

I za ubuduće, evo naše poruke.

Ovo što smo radili prošle godine u novembru i decembru i što sada radimo u uvali Trašte, radićemo i u buduće, od Bojane do Sutorine, koliko god to proizvodilo nervozu i remetilo interese i naručiocu i autoru, ovakvih i sličnih tekstova.

/Pomorski saobraćaj d.o.o/

Trajekt “Perast”, Foto: Čitalac

HRA, CGO i ANIMA obilježavaju godišnjicu deportacije izbjeglica u Herceg Novom

0
HRA, CGO i ANIMA obilježavaju godišnjicu deportacije izbjeglica u Herceg Novom
Obilježeno 28 godina od deportacije izbjeglica – arhiva Boka News

Akcija za ljudska prava (HRA), zajedno sa Centrom za građansko obrazovanje (CGO) i ANIMA – Centrom za žensko i mirovno obrazovanje obilježiće godišnjicu od zločina deportacije izbjeglica u Herceg Novom, u srijedu, 25. maja.

Kako je saopšteno iz HRA, ovo je 18. put da nezvanična Crna Gora odaje počast žrtvama ovog ratnog zločina, “a 13. put da se žrtava sjećamo ispred zgrade policije u Herceg Novom.”

“Crnogorska policija je u maju 1992. godine nezakonito uhapsila najmanje 66 izbjeglica iz BiH, uglavnom Muslimana, i isporučila ih vojsci bosanskih Srba u BiH, koja je većinu likvidirala. Samo 12 je uspjelo da preživi u koncentracionim logorima. Deportovano je i najmanje 33 izbjeglica srpske nacionalnosti radi prinudne mobilizacije. Devetorica optuženih policajaca oslobođeni su na osnovu neistinite tvrdnje crnogorskih sudova da ne mogu odgovarati za taj ratni zločin, jer Crna Gora zvanično nije učestvoval u ratu u BiH”, navodi se u saopštenju.

Skupu će, kako je saopšteno, prisustvovati članovi porodica troje stradalih, Sanina Krdžalije, Osmana Bajrovića i Suada Topalovića.

Iz HRA posebno ističu da će se po prvi put ove godine pridružiti ministar unutrašnjih poslova u Vladi Crne Gore, Filip Adžić, i direktor Uprave policije, gospodin Zoran Brđanin.

Komnenović: Moja produžena ruka je Dubravka Nikčević

0
Komnenović: Moja produžena ruka je Dubravka Nikčević
Željko Komnenović

Uvažena gospođo Nikčević, nijesmo se ovako dogovorili. Ukoliko nastavite prepisku u ovom smjeru i maloj djeci postaće jasno koliko nas podržavate, saopštio je predsjednik Opštine Tivat, Željko Komnenović, reagujući na sopštenje DPS Tivat: Odbor povjerenika – Komnenovićeva produžena ruka

“Politika je suptilna stvar, nastavite da podržavate naš rad jer znamo da visoko cjenite sve što radimo za Tivat, ali to morate raditi na mudriji način.

Sasvim je očigledno da ste namjerno u saopštenju izostavili značajno uvećanje iznosa studentskih stipendija i naknada za novorođenčad, a dotakli se beningnih tema, zbog toga kako stvari stoje više nego očigledno da vam vaši šefovi neće dati podršku i da nećete biti nosilac liste koju niste ni prijavili za izbore.

Ako bi se to desilo i vaša podrška našem zajedničkom cilju bude uskraćena, najviše razloga za nezadovoljstvom imaćemo mi u tivatskoj vlasti. Ovom prilikom vam se javno zahvaljujemo na podršci uz molbu da vašu podršku iskažete na suptilniji način” – poručio je predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović.

IJZCG: 41 novi slučaj koronavirusa, nema preminulih

0
IJZCG: 41 novi slučaj koronavirusa, nema preminulih
IJZ – Foto: gov.me

U Crnoj Gori je, u posljednja 24 sata, registrovan 41 novi slučaj infekcije koronavirusom. U istom periodu nije prijavljen nijedan smrtni ishod povezan sa kovid infekcijom.

Iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG) saopšteno je da su njihove i druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije koronavirusa tokom nedjelje završile analizu i dostavile rezultate za 783 uzorka.

Navodi se da je do 15 sati prijavljen oporavak kod 96 pacijenata.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve, kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 451.

Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:

Opština Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica 27
Bar 3
Nikšić 3
Cetinje 2
Berane 1
Budva 1
Danilovgrad 1
Herceg Novi 1
Mojkovac 1
Pljevlja 1
UKUPNO 41

Udio pozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih dana 23.05.2022. godine iznosio je 5,11 odsto.

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2719.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 236803.

Trenutno aktivni slučajevi po opštinama:

opština Trenutno aktivni slučajevi
Podgorica 191
Bar 49
Nikšić 41
Kotor 33
Budva 26
Herceg Novi 16
Ulcinj 15
Berane 14
Tivat 14
Pljevlja 13
Cetinje 10
Bijelo Polje 7
Danilovgrad 6
Mojkovac 5
Rožaje 4
Tuzi 3
Andrijevica 2
Kolašin 2
Gusinje 0
Petnjica 0
Plav 0
Plužine 0
Šavnik 0
Žabljak 0
Crna Gora 451