Zbog početka zimskih uslova na autocestama, Hrvatske autoceste (HAC)apelovale su u ponedjeljak na sve vozače da na put ne kreću bez adekvatne zimske opreme, bez obzira što zakonska obveza upotrebe zimske opreme na zimskim dionicama autocesta stupa na snagu tek od srijede, 15. novembra.
Iz HAC-a savjetuju vozače da prilagode brzinu i način vožnje uslovima na cestama, održavaju sigurnosni razmak između vozila te da na put ne kreću bez zimske opreme. Na pojedinim cestama vozi se dodatno usporeno, zbog vozila zimske službe koja se kreću sporije, pa vozače mole za strpljenje i razumijevanje.
Snijeg pada i u Lici, od dionice Bosiljeva do Perušića. Na dionici nema vjetra, cesta je posoljena i očišćena te prohodna.
Zbog olujne bure na autocesti A1 Zagreb – Split, zatvorena je dionica između čvorova Posedarje i Svetog Roka za sve skupine vozila.
Kako javlja HAK, zbog vjetra i valvitosti mora trenutno su u prekidu trajektne linije Brestova – Porozina, Stinica – Mišnjak, Lopar-Valbiska, Prizna – Žigljen, Zadar-Ist-Olib-Silba-Premuda, Zadar-Rivanj-Sestrunj-Zverinac-Molat, Split – Vela Luka, Dubrovnik – Lopud-Suđurađ, brodske linije Mali Lošinj – Unije – Susak i Zadar – Preko i katamaranske linije Rijeka – Rab – Novalja, Mali Lošinj – Rijeka, Split-Hvar-Vela Luka-Ubli, Split-Hvar-Korčula, Vis – Split – Vis.
Pod zimskom opremom podrazumijevaju se zimske gume na svim kotačima ili ljetne gume s najmanjom dubinom profila od 4 milimetra i s lancima za snijeg pripravnim za postavljanje na pogonske kotače.
Pod zimske dionice ne spada dionica od čvora Maslenica do čvora Ploče na A1 te Istarski ipsilon.
Pogoršanje vremena koje se najavljivalo početkom ove sedmice uzelo je svoj danak.
Danas tokom prijepodneva u moru ispred Pule bilo je osobito dramatično gdje se, uslijed udara orkanske bure, otkačila platforma-brod privezana u brodogradilištu Uljanik.
Zgnječen brod – Foto Goran Šebelić / Hanza Media
Od siline vjetra popucali su privezi na gradnji 520, zbog čega se platforma-brod približila, a potom i udarila u Brodospas-ov brod i sam mol unutar luke Pula. Brodica u koju je platforma udarila, a koja se nalazila na vezu u pulskoj luci doslovno je spljoštena i djelomično potopljena. Srećom, posada Brodospas-ova broda je na vrijeme evakuirana. Nadležne službe potvrdile su kako uslijed ove havarije ipak nije došlo do izlijevanja nafte u more.
Foto Goran Šebelić / Hanza Media
Pod snažnim udarima bure srušila se i montažna hala na navozu 2 na Uljanikovom Otoku. Sve interventne službe Uljanika u oba su incidenta pravovremeno regirale, a materijalna šteta je, prema prvim procjenama, velika.
Promjene u društvu počinju s promjenom u pojedincu. Postupak Ane Matijević koja je podnijela ostavku na mjesto sekretara SO Tivat,u tom smislu može poslužiti kao primjer ostalim članovima lokalnog DPS-a. Smoći hrabrosti i ne pristati na bilo čiji diktat da se radi protivzakonito, nepravedno i nemoralno – saopštila je danas Tivatska Akcija.
Komentarišući ostavku koju je Matijević (DPS) podnijela u petak, ova lokalna stranka je podsjetila da je to već treća ostavka u nepunih godinu dana “ljudi iz redova tivatskog DPS-a koji su bili na veoma značajnim funkcijama u sistemu lokalne uprave.”
“Podsjetimo se: prvo je ostavku na mjesto umjetničkog direktora Centra za kulturu podnio Dragan Laković (zajedno sa Vojislavom Kaluđerovićem, koji je tada obavljao funkciju direktora Centra za kulturu) odbijajući da bude puka marioneta kojoj će opštinska vrhuška nalagati kako da vodi CZK. Onda je ostavku na mjesto direktora DOO “Komunalno” podnio Tonko Lukšić, u Tivtu opšteprepoznat kao sposoban profesionalac. Razloge svoje ostavke Lukšić za razliku od Matijević na žalost nije eksplicirao u javnosti, ali je svima u Tivtu poznato da je to učinio zbog nepodnošljivog i kontinuiranog pritiska da partijski zapošljava i donosi poslovne oduke na štetu preduzeća i interesa grada i građana Tivta”- smatra TA.
Ova stranka je konsatovala da je Ana Matijević svoj posao sekretarke lokalnog parlamenta u protekle četiri ipo godine “obavljala maksimalno profesionalno.”
“Ona je na posljednjoj sjednici SO koncizno i precizno objasnila razlog svoje ostavke – u pitanju je istrajavanje na zakonitosti odluka koje se donose u SO Tivat. A kako sad njen već bivši šef, predsjednik SO Ivan Novosel poštuje zakonitost u SO Tivat – barem kad je vođenje sjednica u pitanju- to građani Tivta koji prate zasijedanja lokalnog parlamenta odlično znaju i nepotrebno je o tome reći jednu jedinu riječ. Zato nas u TA ostavka Ane Matijević ni najmanje nije iznenadila. Naprotiv – sasvim je jasno da svako ko je u sebi uspio da sačuva moralni impuls, osjećaj odgovornosti i etiku profesionalnosti, nema što da traži u DPS-u, organizaciji u kojoj su glavni kriterijumi za napredovanje apsolutna servilnost prema nadređenima u hijerarhiji, odsustvo elementarnog morala, profesionalnog integriteta i samopoštovanja”- navodi se u saopštenju TA.
Tivatska akcija
Ova stranka poručila je da Tivat “već žestoko osjeća štetne posljedice najprimitivnijeg partokratskog zapošljavanja i katastrofalne kadrovske politike koju vode čelni ljudi Opštine i njihovi podgorički i bjelopoljski gospodari.”
“ U narednom periodu – ako se ubrzo nešto ne promijeni – osjećaće ih još više i bolnije. Mnogi članovi lokalnog DPS-a se u privatnim razgovorima brane argumentom “da se oni bore iznutra” protiv bolesnog sistema koji je uspostavila njihova stranka. Ali, trebalo bi da je svima više jasno da se ono što je potpuno trulo ne može ni popraviti ni izliječiti. I da svakome čovjeku u kome je još živa savjest tamo više nema mjesta”- konstatovala je TA pozdravljajući postupak Matijevićeve kao “primjer koji može služiti ostalim članovima DPS Tivta”.
Turistička organizacija Herceg-Novi je na sajmu turizma u Londonu, pored predstavljanja turističke ponude dogovorila je i dolazak turističkih blogera, osnivača i vlasnika travel portala „Two monkeys travel group“, Katrine Kach Umandap-Howe i Jonathana David Howe, obavještavaju iz TOHerceg Novi.
Vrlo uticajni blogeri iz Velike Britanije, koji su prošle godine i zvanično rangirani među 50 najboljih u svijetu, putuju po svijetu i prenose svoja iskustva kreirajući turističko mijenje, a njihove putopise i preporuke su do sada redovno prenosile najveće medijske kuće poput CNN-a, BBC-a, Forbsa, Huffington posta, Buisness insidera, Al Jazeere, Cosmopolitena, Yahoo travela i mnogih drugih.
Kach i Jonathan stižu 18. novembra i u Herceg Novom će provesti pet dana, tokom kojih će ih predstavnici TOHN provesti u obilazak svih najbitnijih lokaliteta i turističkih kapaciteta našeg grada, a poseban akcenat će biti na jedrenju i toj vrsti ponude.
Kontakt sa blogerima je uspostavljen i finalni dogovor realizovan na Svjetskom sajmu putovanja u Londonu (World Travel Market London 2017) gdje je Turistička organizacija Herceg Novi prošle sedmice predstavila ponudu našeg grada.
Pored dogovora sa dvoje blogera čiji putopisi garantuju pojavljivanje Herceg Novog u najznačajnijim svjetskim medijima koji se bave turizmom, TOHN je imala brojne kontakte sa agencijama iz Velike Britanije, a sa određenim turoperatorima iz Francuske dogovorena je saradnja koja će otpočeti od proljeća 2018. godine.
Na londonskom sajmu TOHN se u okviru crnogorske turističke ponude predstavila za pultom sa Hunguest Hotelom Sun Resort u okviru zajedničkog promotivnog štanda sa Nacionalnom turističkom organizacijom Crne Gore, Ministarstvom održivog razvoja i turizma i ostalim lokalnim organizacijama.
Sa krpljenja jedne od havarija na problematicnom vodovodu za Krtole
Ponuda kompanije „Erkang“ iz Podgorice u iznosu od 774.109 eura sa PDV-om, prihvaćena je kao najpovoljnija na tenderu Opštine Tivat za rekonstrukciju vodovoda za Krtole, na potezu od kotorske raskrsnice do Solila. Ostalih pet ponuda koje je podnijelo nekoliko firmi iz Podgorice, Nikšića i Herceg Noviog odbačene su kao neipravne.
Rezulat je to komplikovane tenderske procedure koja traje jop od naja mjeseca, a koju lolalna uprava sprvodi da riješi jedna i od većih komunalnih problema u Tivtu. Naime, odabrani izvođač će postojeći cjevovod promjera 400 milimetara koji je izgrađen prije samo 7 godina, ali je u međuvremenu pucao više od 60 puta, potpuno demontirati i zamijeniti novim cijevima od duktila koje trpe veći pristisak u mreži. Novi cjevovod opet će se postaviti u jednoj od kolovoznih traka lokalnog puta Tivat-Radovići, u dužini od oko 2.300 metara. Posao podrazumijeva i radove na stabilizaciji terena u koji će se postavljati novi cjevovod jer je riječ o močvarnom zemljištu punom podzemnih voda. Novi vodovod gradiće se po projektu barske kompanije „Virmont“ koga kao odgovorni projektant, potpisuje Vojo Rajković.
Rok za završetak posla je 75 dana od dana potpisivanja ugovora sa izvođačem. Iako je u izgradnju ovog vodovoda 2010., Opština Tivat već jednom uložila oko 700 hiljada eura, a u popravke brojnih havarija koje su na njemu uslijedile dodatnih još preko 300 hiljada eura, niko u lancu lokalna uprava-izvođač-nadzor nije snosio bilo kakvu odgovornostt zbog nekvalitetnog obavljenog posla i štete pričinjene gradskoj kasi i mještanima Krtola koji zbog pucanja cijevi često ostajali bez vode.
Protekle sedmice u Skoplju je održan „Bizns forum“, na kojem su se makedonskoj javnosti i poslovnom svijetu, predstavili investitori i privrednici iz Tivta.
„Biznis forum“ je održan u Privrednoj komori Makedonije u sklopu manifestacije „Dani Tivta u Skoplju“ na inicijativu Ambasade Crne Gore u Makedoniji i u saradnji sa Udruženjem ugostiteljstva i turizma pri Privrednoj komori Makedonije. Forum su otvorili: počasni konzul Crne Gore u Makedoniji i predsjednik Privredne komore Makedonije Branko Azeski, ambasador Crne Gore u Makedoniji Predrag Mitrović, predsjednica opštine Tivat Snežana Matijević i predsjednica Udruženja ugostiteljstva i turizma pri Privredoj komori Makedonije Sonja Bibanovska.
Predsjednica opštine Tivat se zahvalila domaćinima na prilici da „privrednici koji su ponos Tivta predstave turističke i investicione potencijale Tivta“.
Otvarajući forum, predsjednik Komore, Branko Azeski je istakao da obim ukupne trgovine između Republike Makedonije i Crne Gore u prvih osam meseci tekuće godine iznosi 23,7 miliona američkih dolara, te da je kao takav mali. On je naglasio da postoji osnova za jačanje saradnje posebno u oblastima turizma i prehrane.
Predsjednica Udruženja ugostiteljstva i turizma, Sonja Bibanovska je istakla da statistički podaci o broju turista koji su posjetili Makedoniju, a prema realizovanom broju noćenja, pokazuju, da je samo 0,9% ukupnog broja stranih turista iz Crne Gore .
Biznis forum u Skoplju
Bibanovska je prisutne upoznala sa nekim već preduzetim konkretnim aktivnostima na planu inteziviranja buduće saradnje: “Radićemo na realizaciji info-ture iz Makedonije u Crnu Goru i stvaranju zajedničkih turističkih proizvoda Makedonije i Crne Gore, koji će se realizovati na nivou Privredne komore Makedonije i Privredne komore Crne Gore, u sklopu procesa regionalnog povezivanja Zapadnog Balkana.”
Forum je otpočeo izlaganjem „Tivat – uspješan brend Crne Gore – prošlost, sadašnjost i budućnost“, sekretara za ekonomski razvoj i preduzetništvo u Opštini Tivat Petra Vujovića. Direktor za odnose sa Vladom i član borda direktora kompanije „Adriatic Marinas“, Predrag Leković prisutnima je predstavio projekat najveće i najatraktivnije marine na Jadranu, Porto Montenegra. Ispred kompanije „Luštica Development“, o projektu i dosadašnjim ulaganjima govorio je marketing menadžer Damir Moškov. Hotelske kapacitete i sveobuhvatnu ponudu predstavili su: hotel „Regent Porto Montenegro“ ispred kojeg je govorio PR i marketing menadžer Milo Radonjić, hotel „Franca“ koji je predstavila PR i marketing menadžer Milica Kočović, hotel „Magnolija“ ispred kojeg je govorio direktor Nemanja Ćuković i hotel „Pine“, koji je predstavljala menadžer prodaje Zlatinka Maslarević. Na forumu se predstavila i kompanija „Riana Montenegro Holdings“ ispred koje je govorila PR koordinatorka Sanja Milosavljević.
Predsjednik Privredne komore Makedonije Branko Azeski, rekao je da će predložiti da se Opština Tivat predstavi na jednoj od sljedećih aktivnosti u okviru Berlinskog procesa podrške zapadnom Balkanu.
Forumu su ispred Opštine Tivat prisustvovali potpredsjednici opštine Ilija Janović i Dejan Maslovar i savjetnik predsjednice za ekonomska pitanja Zoran Petranović. Nakon radnog dijela uslijedio je koktel za prisutne i učesnike. „Biznis forumu“ je prisustvovalo 30-ak privrednika iz Makedonije, a događaj su ispratile i 3 makedonske televizije.
“Volimo govoriti da imamo najljepše more na svijetu, ali ‘ajmo ga sačuvati”, kaže Dalibor Mezulić, pasionirani udičar iz Pule. On i njegovi prijatelji, rekreativni ribolovci, planiraju osnovati udrugu za zaštitu prirodnih resursa u moru. Tko bolje zna za stanje u moru od onih koji svakodnevno točaju tunje u njemu. A stanje je, upozoravaju, crno da crnje gotovo i ne može. Na osnivanje udruge potaknuo ih je i nedavno objavljen članak u Novom listu o velikom izlovu orada plivarice Poletuša.
– Nevjerojatno je da netko u jednu noć ulovi 20 i više tona orada ribolovnim alatima koji nisu za to predviđeni. Slažem se da je to čisti krivolov. A kazne, ako ih uopće netko i uhvati, su smiješne. U početku je to, prije nekoliko godina, radio možda jedan brod, jedna plivarica, a sad tko zna koliko njih. Priča se da plivarice iz Dalmacije dolaze do južne Istre samo zbog orada, uopće ne pomišljaju loviti srdele. Navodno, čak i kad ulove srdelu, nju bacaju u more da bi privukli orade. Nažalost, postalo je općeprihvatljivo kršiti zakone. Gleda se samo profit, a ovo zatvoreno more to neće izdržati. Resursi nisu neograničeni, kaže Mezulić.
Riba – nema
Upozorava da nekih ribljih vrsta više uopće nema, nestale su, ne love se na tunju. Mola nema već dugo, baraji su sitni, teško je uloviti validnog, riboni narastu maksimalno do deset dekagrama, škrpina je postala ugrožena vrsta, kantari su minijaturni, jedino se orada u sezoni mrijesta može nešto malo više upecati. No, i to je sad postalo upitno. Mezulić, koji je specijalist za lov orada na udicu, tvrdi da se do 27. listopada još ponešto lovilo na pozicijama oko Brijuna – na Penedi, Grongeri, u Fažanskom kanalu. Prolaskom plivarica ostalo je jedno veliko – ništa.
– Odvukli su jata na pučinu i tamo ih polovili. Nepovratno su uništili ta jata. Ona će se teško ili se nikad neće oporaviti. Kažu da orada ima puno, ali na ovaj ih način uskoro sigurno više uopće neće biti. Sve skupa neće dobro završiti. Još mi je moj nonić govorio da se morsko dno nekad crnilo od riba. Na moru sam od svoje treće godine, vidim da je iz godine u godinu sve manje živog svijeta u dubinama. Zaroniš i vidiš da nema ničega, tu i tamo koji barajčić, poneka očada, ali sve u svemu – pustinja. Dosta je toga. Ovo more mora biti i za buduće generacije, da i naša djeca mogu baciti udicu i uloviti nešto za svoj gušt. Treba razmišljati o budućim generacijama. Uostalom, i od turizma živimo. Tko će dolaziti kod nas ako u restoranu bude morao plaćati jadranskog jastoga više od tisuću kuna za kilogram, kaže.
Nameće se pitanje – što učiniti.
– Treba početi raditi na osvješćivanju ljudi, ribara. Ceh ribara bi to morao činiti. Jer sutra neće biti ribarstva, neće biti ribe. Nama rekreativcima je to stil života, mi jedva čekamo sezonu orada da nešto ulovimo, da guštamo. Bilo bi žalosno da se uvede lovostaj za orade zbog neodgovornih ribara, ali to je sigurno jedna od opcija kad orada više ne bude. Jer nitko ništa ne kontrolira, kaže Mezulić.
Ističe još jednu činjenicu – u šumama ne manjka divljači, a ribe u moru nema, što znači da lovci brinu o ravnoteži, dok na moru nikoga nije briga. Udrugom žele upozoriti nadležne institucije na navedene probleme, jer sadašnje stanje je – neodrživo.
Upitali smo znanstvenike što oni kažu na intenzivan izlov orada, je li on koristan, kako to neki žele prikazati. Jednoznačan odgovor nismo dobili. Dr. Jakov Dulčić s Instituta za oceanografiju i ribarstvo smatra da plivarice to ne bi smjele činiti, bez obzira što je, na neki način, orada u Jadranu postala “korov”.
– Bolje bi bilo da se izlovljava jedna druga vrsta – strijelka, kao što to čine u Turskoj, upozorava Dulčić na puno gori problem koji prijeti Jadranu.
U Istri najgore
Njegov kolega dr. Leon Grubišić kaže da u našem moru nikad nije bilo toliko orada.
– Nismo mogli ni sanjati da ćemo u posljednjih pet godina imati ovoliko komarči. Još uvijek istražujemo uzroke. Postoje tri moguća razloga za to – jedan je globalno zatopljenje koje je podignulo temperaturu mora, što je pak produžilo sezonu mrijesta, drugi je mrijest koji završi u moru iz uzgoja, a treći to što je u talijanskim lagunama zabranjen izlov oradela, kaže Grubišić.
Problem u uzgoju su, u manjoj mjeri, i bjegovi iz kaveza, no veći predstavlja mrijest koji se, naravno, ne može zadržati unutar kaveza. Naime, dio se orada, prije nego što ih se stavi na tržište, uspije izmrijestiti. Grubišić to objašnjava činjenicom da su uzgajivači svojevremeno mlađ nabavljali iz Francuske, jer je bila nestašica domaćih orada. Ta komarča, koja je navikla na hladnije more, kod nas se hrani cijele zime i brže raste. Zbog toga se u kavezima počela i mrijestiti. Isti problem nije se, međutim, dogodio s brancinom.
– Njega je u “divljini” vjerojatno izgurala strijelka, dok je orada pravi oportunist, hrani se svime na što naiđe, radi ogromne štete školjkarima. Problem je velik uzduž cijele naše obale, ali najveći je u Istri. Valja pritom napomenuti da orade jedu i druge vrste. E, sad, pitanje je možemo li na njen masovni izlov gledati pozitivno ili negativno. Jedna struja kaže da ih se izlovom treba dovesti u red, dok su drugi protiv takvih mjera. Znam za slučajeve velikih ulova plivarica u Istri. U Dalmaciji nisu toliko veliki, jer je dublje more. Kod nas se udičari sad oštre, jer orade polako putuju prema jugu, kaže Grubišić. Podsjeća da prije 30-ak godina orada gotovo da više nije bilo. U 90-ima je čak bio uveden i lovostaj.
Delegacija učenika i profesora Srednje mješovite škole “Mladost” iz Tivta danas putuje u posjetu srednjoškolcima jednog od najbogatijih kineskih distrikta – Jiading u Šangaju sa kojim Opština Tivat ima uspostavljenu posebnu vrstu saradnje.
U Kinu odlaze učenici Rozalija Francesković, Ognjen Đuričić, Petar Brinić, Maša Bogdanović, Anja Andrić i Đorđe Čavor u pratnji direktorice SMŠ “Mladist” Jovanke Vujačić i profesorice engleskog jezika Nade Barovuić , odnosno profesora istorije Žarka Ostojića.
Tivatska delegacija će u Kini boraviti do 22. novembra i biće u prilici da se upozna sa obrazovnim sistemom NR Kine, sa njihovim školama i radom ali i sa znamenitostima najvećeg grada ove azijske zemlje.
Direktorica Vujačič je kazala das u lani obostrani posjetama, uspostavili saradnju sa kineskim srednjim školama iz Jiadinga.
“Ova nova posjeta je veoma bitna za nas jer se ranije uspostavljena druženja nastavljaju i produbljuju, razmjenjuju se iskustva i upoznaje nova kultura. Boravićemo u njihovoj Gimnaziji prirodno- matematičkog smjera, veoma kvalitetnoj školi , petoj po kvalitetu u Šangaju gdje se učenici pripremaju za prestižne šangajske fakultete. Uzvratna posjeta Kineza Tivtu je planirana 21. januara 2018. kada će njihovih 6 učenika sa profesorima boraviti kod nas a mi ćemo se potruditi da im ovdje bude zanimljivo i prijatno”- istakla je Vujačić.
Na 19. Međunarodnoj veslačkoj regati, koja je održana u subotu 11.novembra u Portorožu, ekipa Srednje pomorske škole iz Kotora zauzela je treće mjesto i osvojila bronzanu medalju.
Medalja je osvojena u konkurenciji 16 ekipa iz Slovenije, Hrvatske i Italije.
Prvo mjesto osvojila je ekipa grada Portoroža, inače veterani njihovog Pomorskog fakulteta, drugo mjesto zauzeli su veslači Pomorskog fakulteta Portorož, a odmah za njima do cilja je stigla kotorska ekipa.
Veslacka regata Portorož
Sastav veslačke ekipe Srednje pomorske škole iz Kotora činili su: Andrej Krivokapić (kormilar), Nikola Čavor (kapiten), Andrija Milinović (štroker), veslači: Nikola Femić, Petar Đolović, Strahinja Ratković, Vasilije Ćirković, Ljubo Pavićević, Dean Miljanić, Matija Milatović, Božo Radović, Marko Novak i Bogdan Knežević
Veslače su pratili profesori Milan Franović, Željko Gotesgreber i Darko Botica.
Veslacka regata Portorož
Podsjetimo, ovo je 36. regata na kojoj su učestvovali kotorski veslači, a ukupno je osvojeno 35 medalja – 14 zlatnih, 13 srebrnih i 8 bronzanih.
Kompanija Luštica Development AD Tivat objavila je danas imenovanje Marka Di Ruijtera (Marc De Ruijter) za generalnog direktora hotela The Chedi Luštica Bay Crna Gora koji se gradi na samoj obali u Luštica Bay marini, kao luksuzni objekat sa pet zvjezdica i najveći hotel te kategorije u Boki Kotorskoj.
Di Ruijter ima više od 20 godina iskustva u hotelima u hotelima širom SAD-a, Belgije, Francuske, Mauricijusa i Ujedinjenih Arapskih Emirata. U Tivat on dolazi sa mjesta generalnog direktora u hotelu Sofitel Jumeirah Beach u Dubaiju.
Hotel Chedi, koji treba da bude otvoren tokom ljetnje sezone 2018. godine, prvi je od sedam hotela čija je izgradnja predviđena u okviru Luštice Bay, turističkog grada vrijednog 1,1 milijardu eura. Za novi hotel već su stigli i prvi upiti i rezetrvacije gostiju koji će u njemu odsjesti narednog ljeta.
Rezidencijalno odmaralište Luštica Bay će se prostirati na oko sedam miliona kvadrata spektakularnog pejzaža i netaknute prirode tivatskog dijela poluostrva Luštica.
“Crna Gora je svakako destinacija u nastajanju kada je turizam u pitanju. Tri stvari su me privukle kada je ova pozicija u pitanju: ljepota Crne Gore i njen veliki potencijal, koncept Luštice Bay i njegova savršena integracija u lokalnu baštinu područja, i na kraju, Chedi brend i njegovi prepoznatljivi hoteli, sa izuzetnim nivoom usluga i intuitivnim luksuzom koji se lako uklapa u sveobuhvatni koncept Luštice Bay. Očekujemo odličnu prvu godinu i uvjereni smo da je Chedi dobar dodatak postojećoj hotelskoj ponudi u regionu. Prvi upiti i rezervacije su već stigli što nam je još jedan razlog za uzbuđenje zbog predstavljanja Chedi Luštica Bay svijetu“, izjavio je Di Ruijter.
Luštica bay – budući izgled
Smješten uz šetalište u glavnoj marini, novi hotel The Chedi Lupštica Bay će donijeti novu vrstu luksuza u bokokotorski zaliv, kao i bogate prateće sadržaje. Hotel će imati 111 soba, 51 u sklopu hotela i 60 u vidu privatnih kondominijuma koji će biti dostupni kao ekskluzivna studio stanovi za odmor. Predviđen je internacionalni restoran, cjelodnevni restoran, bar, konferencijski i poslovni centar, kao i otvoreni grijani bazen, spa i fitness centar sa zatvorenim grijanim bazenom i teretanom. U sklopu hotela su i visokokvalitetni maloprodajni i poslovni prostori na šetalištu marine.
