U njemačkom gradu Kunzelsau od 1. do 3. juna održana je druga po redu radionica u okviru projekta Earsmus + CulturWB.
Projekat “Jačanje kapaciteta za promjene u turizmu na Zapadnom Balkanu – izgradnja kompetencija za kvalitetno upravljanje kulturnim nasleđem i kulturnim turizmom” trajaće naredne tri godine (do 31. oktobra 2019).
Konzorcijum koji sprovodi pomenuti projekat čine 13 partnera iz 6 država (Austrija, Holandija, Nemačka, BiH, Crna Gora i Srbija), a TO Kotor je, pored Univerziteta Crne Gore, jedan od partnera sa crnogorske strane.
Projekat će obuhvatiti obrazovanje budućih stručnjaka u turizmu, koji će kao studenti planiranog master programa biti jednako atraktivni na tržištu rada kao i njihove kolege iz Evropske unije.
Takođe, projektom je predviđen i program cjeloživotnog učenja koji će unaprijediti znanja i vještine postojećih stručnjaka iz sfere upravljanja kulturnim nasleđem. Upravo je radionica u Kunzelsau bila posvećena pripremi modula odnosno kurseva za cjeloživotno učenje odnosno “longlife learning” sistem obrazovanja.
Naravno, pored cjelodnevnog rada domaćini sa Univerziteta Heilbronn su za nas organizovali obilazak okoline, posjetu muzeju Kunsthalle Wurth i večeru u restoranu Sudhaus sa čije se terase pruža panoramski pogled na čitavo mjesto.
Delegaciju Crne Gore činili su profesori sa Fakulteta za turizam i hotelijerstvo Kotor – Aleksa Vučetić I Vesna Vujačič, kao i Dragana Samardžić – menadžer za promociju u TO Kotor“, saopšteno je iz TO Kotor.
Udruženje Savez za sportski ribolov na moru i pojedine NVO poslalali su otvoreno pismo predsjedniku države, predsjednik Vlade, predsjedniku Skupštine i kancelariji EU u Podgorici.
Pismo prenosimo integralno
Povodom otvorene, učestale i ničim spriječavane upotrebe eksploziva u izlovu/ubijanju ribe na Crnogorskom primorju (ali i svim ostalim vodama u Crnoj Gori), obraćamo Vam se da po ko zna koji put ukažemo i ustvrdimoda je krajnje vrijeme da se ovom kriminalu stane na put.
Kao savjesni građani države Crne Gore, kao sportisti i rekreativci, a prije svega kao ljubitelji prirode – tog našeg najvećeg imanja – najoštrije osuđujemo divljanje ”dinamitaša” na moru i zahtijevamo da se urgentno preduzmu najoštrije mjere na suzbijanju ove kriminalne djelatnosti. Ubijanje ribe eksplozivomnije od juče, kao ni nelegalno priobalno kočarenje, noćni podvodni ribolov, podvodni ribolov s bocama i ubiranje prstaca, dakle svi oblici nelegalnog izlova morskih organizama, ali je posljednjih godina do te mjere uzelo maha da je krajnje vrijeme za najoštriju akciju.
Kriminalci nam ubijanje ribe žele predstaviti kao dio narodne tradicije i nasljeđa. A nije! Kriminal i primitivizam nije i ne smije biti tradicija i obilježje bilo kog naroda i bilo koje države.Oni se svojom bahatošću rugaju i Državi, i sportskim ribolovcima,i cjelokupnoj javnosti. Rugaju se svima koji poštuju zakone i propise, svima koji slijedesvetu obavezu da generacijama koje dolaze ostaveu nasljeđe što očuvaniju prirodu i njena bogatstva.
Da li je potrebno da Vas, uvažena gospodo,opet podsjećamo da se svakodnevno na Primorju čuju eksplozije? Da li moramo da strijepimo za naše živote i živote naše djece, našu imovinu, zbog objesti malog broja, nadležnima poznatih, kriminalaca? Da li moramo da se, ni krivi ni dužni, stidimo njihovih postupaka kada nas gosti pitaju što to stalno puca?
Dosta je!
Morate nam pomoći da ovoj uništavajućoj pošasti stanemo na put. Da svako odradi svoj dio posla i da se taj kriminal jednom za svagda suzbije, da se uništavanje života u moru zauvijek prekine. U protivnom, postaćemo prepoznati, ako već nijesmo, kao prostor u kome neki divlji ljudi dominiraju ne poštujući Zakone, u kome divlji ljudi uništavaju prirodno blago, Bogom nam dano da ga čuvamo i održavamo. Mislimo da nije potrebno trošiti riječi na to kako bi i na koji način trebalo suzbiti ovo samovlašće i kriminal koje nas sve ugrožava. Samo ćemo Vam poručiti da stojimo na raspolaganju da zajednički krenemo u konačan i definitivan obračun sa zločinstvom koje prijeti da potpuno opustoši ionako desetkovan riblji fond, riblja staništa i cjelokupan ekosistem.
Krajnje je vrijeme!
Sa sadržajem ovog pisma upoznaćemo sve relevantne međunarodne i domaće organizacije u Crnoj Gori za koje smatramo da nam mogu pomoći u nakani da se naše More i život u njemu spasi.
Nakon tri godine od kandidature iz Ministarstva kulture Republike Hrvatske stigao je negativan odgovor, Korčula ipak neće biti uvrštena na Unescovu Listu svjetske kulturne baštine.
Iako smo još prošlog mjeseca od gradonačelnika Grada Korčule Andrije Fabrisa čuli kako će Korčula početkom srpnja biti uvrštena na UNESCO-vu Listu svjetske kulturne baštine, u Ministarstvu kulture odlučili su drugačije.
Korčula se zajedno s još devet gradova iz Hrvatske, Italije i Crne Gore kanadidirala za uvrštavanje na listu programom naziva Obrambeni sustavi Republike Venecije u razdoblju od 15. do 17. stoljeća. Gradovi predloženi za upis i koji će biti primljeni na UNESCO-vu listu su Bergamo, Peschiera del Grada i Palmanova iz Italije, Zadar i utvrda Sv. Nikole u Šibeniku iz Hrvatske te Kotor u Crnoj Gori.
Gradovi koji nisu predloženi za upis na listu su Korčula, Hvar, Venecija, Herceg Novi i Ulcinj.
U obrazloženju iz Ministarstva kulture stoji kako ICOMOS, International Council on Monuments and Sites, odnosno udruženje stručnih organizacija koje se bavi očuvanjem, zaštitom i promocijom kulturne baštine, smatra da su u 15. stoljeću došle mnoge važne povijesne i geopolitičke smjene kao i inovacije koje su uslijedile.
U Korčuli nisu vidljive spomenute korjenite promjene i moderni utjecaji na sustave obrane zbog čega ne zadovoljava propisane kriterije zajedničkih vrijednosti za obrambene sustave u tom razdoblju. Odnosno, Korčula, kao obrambeni sustav, nema dovoljno elemenata koji su karakteristični za 15. stoljeće. Gradonačelnik Grada Korčule Andrija Fabris razočaran je odlukom:
-Mislim da negativan odgovor iz Ministarstva kulture nije pravedan prema Korčuli, a ni prema Hvaru i drugim gradovima. Bili smo sigurni kako će Korčula u srpnju pristupiti listi, ovakav razvoj događaja je prilično neozbiljan na što ćemo uložiti prigovor. Postoji realna mogućnost da je napravljen kompromis u korist nekih gradova, a na štetu Korčule. – komentirao je Fabris.
Slična sudbina zadesila je Zadar prije nekoliko godina.
Naime, Zadar je pokušao pristupiti UNESCO-voj listi zajedno s rimskim Forumom kandidiravši svoje episkopalne objekte što je UNESCO-va komisija 2014. godine odbila s obrazloženjem kako je dio grada srušen u Drugom svjetskom ratu te ima dosta novogradnje.
Zadar se ponovno prijavio zajedno s Korčulom i drugim gradovima u spomenutom programu Obrambeni sustavi Republike Venecije u razdoblju od 15. do 17. stoljeća te je ovaj put prošao na listu. Ništa drugo ne preostaje ni Korčuli koja ostaje na tentativnoj listi za uvrštavanje na famozni popis, ali mora pronaći neki drugi, odgovarajući kandidacijski program.
Uvrštavanje na UNESCO-vu Listu svjetske kulturne baštine važna je i prestižna stvar, no proces je upisa je dugotrajan i zahtjevan proces. Hrvatska se može pohvaliti sa čak sedam kulturno-povijesnih i prirodnih ljepota upisanih na UNESCOV-vu listu: Dioklacijanova palača u Splitu, Eufrazijeva bazilika u Poreču, Plitvička jezera, Romanički grad Trogir, Stari grad Dubrovnik, Šibenska katedrala i Starigradsko polje, a uskoro će im se priključiti i utvrda Sv. Nikole u Šibeniku i Zadar.
Budva je spremna za glavnu sezonu, kako primorje tako i zaleđe, a prema informacijama koje dobijamo od predstavnika turističke privrede, očekuje nas još jedna uspješna godina, kaže vršilac dužnosti direktora Turističke organizacije Budve Mladen Franović.
Na pitanje da li se očekivanja mogu izraziti u brojkama, on kaže da je za to rano ali da se neki trendovi uočavaju.
“Sada na budvanskoj rivijeri boravi 25 odsto više turista nego u istom periodu prošle godine. Najviše gostiju ima iz Rusije, zatim iz Srbije i Bosne Hercegovine, Ukrajine, Albanije, Turske, Francuske, Velike Britanije, Kine, a pristigli su gosti i iz Austrije, Njemačke, Poljske, Belgije i Švedske. Rano je prognozirati u brojkama kakva će posjeta biti, ali kada su tržišta u pitanju očekujemo da će ponovo prednjačiti Rusija i zemlje regiona, a u periodu nakom špica, zemlje Zapadne Evrope”, kaže Franović.
Kada je o komunalnom redu riječ, on smatra da većih problema ne bi trebalo da bude.
“Službe Komunalnog preduzeća rade punim kapacitetima, pa očekujemo da neće biti većih problema u toku sezone. Psi lutalice takođe neće biti problem jer, prema našim informacijama, u planu je otvaranje još jednog azila za napuštene životinje na teritoriji opštine”, kazao je Franović.
Nedostatak parking mjesta problem je koji Budvu tišti tokom ljetnje sezone. Franović kaže kako ga ima svaka dobro posjećena destinacija, ali očekuje da će ove godine biti slabije izražen.
Budva – foto Boka News
“Očigledno je da se organizacijom saobraćaja i infrastrukturnim projektima, iz godine u godinu ti problemi umanjuju i kontrolišu. Inače, Parking servis raspolaže sa 1.600 parking mjesta, a dnevne cijene se kreću od 0,5 do 1,50 eura na sat, u zavisnosti od zone, u periodu od 1. maja do 1. oktobra. U večernjim časovima iznose od 0,80 do dva eura. Parking servis nudi povoljnosti za dugoročni zakup u vidu turističkih propusnica, a cijene se kreću od osam do 15 eura na dan, u zavisnosti od zone. Pored toga, Budva raspolaže i privatnim parkinzima, a cijene variraju u zavisnosti od lokacije”, kazao je on.
Prema Franovićevim riječima, učinili su sve da Budvu predstave na sajmovima, te da je riječ o aktivnostima koje sprovode tokom čitave godine.
“Organizuju se razne manifestacije i u saradnji sa Nacionalnom turističkom organizacijom predstavljamo našu ponudu na najznačajnijim svjetskim sajmovima turizma. Kada je u pitanju u region, prošlog vikenda završila se „roadshow“ promocija u Kragujevcu, Beogradu, Novom Sadu i Sremskim Karlovcima. Reakcije su pozitivne, jer je interesovanje turista i medija iz Srbije za ovogodišnju ponudu Budve veoma izraženo. Slijedi promocija u Banjaluci i Sarajevu”, kaže Franović.
“Boravišna taksa iznosi euro. Prošle godine, po tom osnovu Budva je prihodovala više od 2.200.000 eura, a ove godine, sa intenzivnom kontrolom plaćanja boravišne takse i rastom broja noćenja, očekujemo povećanje”, rekao je Mladen Franović.
Flora Art
“U predsezoni cijene u privatnom smještaju kreću se od 10 do 15 eura po osobi dnevno, odnosno 28 do 38 eura, dok su cijene u vrijem glavne turističke sezone nešto više i iznose 18 eura, odnosno oko 44 eura dnevno po osobi. Što se tiče hotela na budvanskoj rivijeri,noćenje u hotelu sa tri zvijezdice je od 29 do 36 eura u predsezoni odnosno od 39 do 69 eura u sezoni. U hotelima sa četiri i četiri plus zvijezdice, cijena je od 29 do 80 eura u predsezoni, odnosno od 38 do 259 eura u sezoni”, rekao je Mladen Franović
Bar – Port of Adria je u maju zabilježila rekordan pretovar kontejnerskog tereta od 4,97 hiljada TEU, što je najveći mjesečni obim pretovara otkad kompanija postoji, saopštili su predstavnici tog barskog preduzeća.
Oni su kazali da je od početka godine pretovareno ukupno 19,89 hiljada TEU, pet odsto više nego u uporednom prošlogodišnjem periodu, a 42 odsto više od ostvarenog u godini prije privatizacije kompanije.
„Kompanija je, poštujući obaveze iz kupoprodajnog ugovora, ispunila 81 odsto obaveznog investicionog programa ulaganjem 11,2 miliona eura”, naveli su iz Port of Adrie.
Oni su dodali da je u potpunosti realizovan socijalni program isplatom otpremina, ukupne vrijednosti 6,5 miliona eura, na osnovu čega je 230 zaposlenih na dobrovoljnoj osnovi i sporazumno napustilo preduzeće.
„Na taj način su stvoreni uslovi za bolje poslovanje kompanije, pogotovo nabavkom opreme, unaprijeđenjem terminalske infrastrukture i uvođenjem savremenih sistema sigurnosti i bezbjednosti. Sa ciljem da se bude bliže primarnom tržištu, otvoreno je predstavništvo u Beogradu”, navodi se u saopštenju.
Iz kompanije su kazali da rezultati poslovanja potvrđuju rast prihoda, povećanje pretovara i rast prosječne zarade zaposlenih u odnosu na period prije privatizacije.
Port of Adria je, prema riječima njenih predstavnika, nakon završetka najvećeg dijela planiranih investicija u mogućnosti da postojećim klijentima ponudi međunarodne standarde u obavljanju usluga i privuče nove klijente iz regiona.
Vršilac dužnosti izvršnog direktora Port of Adrie, Sedat Kara, saopštio je da kompanija bez MHC Gotwald krana, koji je stavljen u funkciju prošle godine, prije dva mjeseca ne bi bila u mogućnosti da pretovari brod sa 11 hiljada tona toplo/hladno valjane čelične trake namijenjene američkom tržištu.
On je dodao da bi taj brod vjerovatno morao da koristi neku drugu luku, da investicije nijesu završene na vrijeme.
„Najveći prevoznik kontejnera u svijetu Maersk od početka prošle godine ponovo koristi našu luku. Takođe, jedan od najvećih sanbdjevača ivericom, medijapanom i svim vrstama pločastog materijala u regionu, Alim Grup, od ove godine koristi našu luku, a prethodno je koristio luku Drač i Ploče”, naveo je Kara.
On je rekao da je kompanija zahvaljujući mreži kontakata većinskog vlasnika, turskog Global Ports Holdinga, i boljoj opremljenosti u odnosu na prethodni period uspjela da potpiše godišnji ugovor vrijedan 60 hiljada tona godišnje, prema kojem će Port of Adria biti njihov novi distributivni centar za region.
Iako je Tivat od kada je otvorena marina Porto Montenegro, postao prava Meka za sve one koji se legalno ili na crno bave izuzetno isplativim biznisom iznajmljivanja plovila za sport i rekreaciju, naši inspekcijski organi time se gotovo uopšte ne bave. Potvrđuje to i podatak da su inspektori Uprave za inspekcijske poslove Crne Gore tokom čitave prošle godine u Tivtu napravili samo jednu kontrolu u oblasti čarterovanja jahti i glisera, iako je takvih plovila koja se iznajmljuju turistima, ali i onih koji se bave tom djelatnošću, na desetine.
Otkriti ta plovila nije nikakav problem jer je doboljno da inspektor prošeta po Porto Montrenegru i vidi brojne natpise „for rent“ na tamo vezanim jahtama sa kontaktima za zainteresovane klijente, ili da malo detaljnije „prosurfa“ interrnetom i pogleda on-line ponuzdu brojnih ovdašnjih i stranih firmi i preduzetnika koje izdaju jahte i glisere u Tivtu.
„U 2016. godini, sa aspekta radnih odnosa, izvršen je jedan inspekcijski nadzor kod subjekata koji se bave iznajmljivanjem plovila (čarterovanje jahti) i to kod “Simfony” doo, Tivat, dana 27.6.2016.godine. Prilikom inspekcijskog nadzora utvrđeno je da više lica radi bez ugovora o radu, pa je ovom subjektu, prekršajnim nalozima za pravno i odgovorno lice, izrečena novčana kazna u iznosu od 2.200€- rekli su nam iz Uprave za inspekcije poslove, na pitanje koliko su tokom prošle godne obavili kontrola privrednih subjekata i preduzetnika koji se bave čarterovanjem plovila u Tivtu i kakvi su bili nalazi tih kontrola.
Crna Gora inače, ima izuzetno liberalno zakonodavstvo kada je iznajmljivanje jahti u pitanju ali je problem što se ni ono najčešće ne poštuje , posebno u domenu plaćanja jednokratne novčane naknade koju iznajmitelji stranih jahti koji se tim poslom bave u Crnoj Gori, moraju da plate državnom budžetu. Visina tih naknada kreće od 1.500 do 10.000 eura po brodu. Iznajmitelji jahti i plovila morali bi da plaćaju i značajno uvećanu cijenu tzv. svjetlarine (naknade za korišćenje plovnih puteva) za vrijeme dok njihovim plovilima traje vinjeta za plovidbu u Crnoj gori, ali i to gotovo da niko ne kontroliše, kao ni to da li iznajmitelji vode urednu evidenciju svih svojih poslovnih djelatnosti na što su takođe obavezni po Zakonu o jahtama.
Isto tako, brojni domaći i iznajmljitelji jahti iz inostranstva veoma koriste i povoljnost da je stopa PDV-a na iznajmljivanje jahti u Crnoj Gori 0 posto, kao i da se ovdje mogu snabdjeti gorivom, hranom i pićem oslobođenim carine i PDV-a u slučajau kada brodom napuštaju crnogorske vode. To oni obimno koriste jer ovdje ukrcavaju putnike i snabdijevanju brod kojim kasnije krstare najčešće u vodama Hrvatske, a što tamošnjim čarterašima jahti pravi nelojanu konkuzrenciji i nanosi veliku ekonomsku štetu.
Da li će vodosnabdjevanje u Herceg Novom biti normalizovano, biće poznato u utorak 6. juna saopšteno je iz Tehničke službe hercegnovskog Vodovoda.
Zbog jutrošnje havarije na vodostanu Plat, na teren su izašle ekipe Tehničke službe preduzeća Vodovod i kanalizacija Herceg Novi i kompanije CMC, a u saopštenju za javnost pojašnjavaju:
“Došlo je do kvara na pumpnom agregatu u tunelu HE Plat i pucanja čeličnog cjevovoda DN 600 prije ulaska cijevi u prekidnu komoru, kao i pucanja sajle i pada plovka u vodostanu Plat.
Ekipe HE Plat, Konavoskog komunalnog društva i kompanije CMC intezivno rade na sanaciji ovih kvarova.
Foto: www.zupcica.hr
Sutra, 6. juna u jutarnjim satima planiramo probno puštanje vode nakon čega će javnost biti detaljno obavještena o normalizaciji vodosnabdijevanja u Herceg Novom”.
Foto: www.zupcica.hr
Zbog izlivanja velike količine vode i odrona izazvanog ovom havarijom, saobraćaj na magistralnom putu Cavtat-Dubrovnik je bio u višečasovnom prekidu, saopštavaju iz Tehničke službe hercegnovskog Vodovoda.
Suveniri Muzeja betinske drvene brodogradnje nedavno su dobili oznaku Hrvatski otočni proizvod, doznajemo u toj ustanovi. Za oznaku Hrvatski otočni proizvod, prijavili su drvenu maketu betinske gajete, te privjeske izrađene po uzoru na elemente tradicionalne brodske opreme ili alate u brodogradnji, bigot, bucel, radanča, soha, paj i planja. Iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU stigla im je potvrda da su za te proizvode dobili potvrdnu ocjenu stručne komisije.
Inače, oznaka vizualnog označavanja Hrvatski otočni proizvod namijenjena je poticanju razvoja otočne proizvodnje kroz prepoznatljivost i jačanje konkurentnosti otočnih proizvoda na tržištu, kažu u betinskom muzeju.
Na ovogodišnji natječaj Ministarstva regionalnog razvoja aplicirali su, dodaju, kako bi dodatno naglasili vrijednost njihovih autentičnih suvenira koji se izrađuju lokalno, u mjesnim radionicama.
Većina dijelova izrađena je od drva koje se može nabaviti na otoku Murteru, a njihovi izrađivači su zaljubljenici u otočnu kulturu, rukotvorstvo i izvrsni poznavatelji tradicijskih motiva. Autori suvenira su Darko Škevin i Nikola Bosna.
-Suveniri se rade u malim serijama, s ljubavlju i pažnjom. U Muzeju želimo poticati otočnu proizvodnju i kreativnost domaćih izrađivača suvenira. Tematski se inspiriraju stalnim postavom Muzeja, ali i sveukupnom kulturnom baštinom otoka Murtera. S veseljem iščekujemo i objavu naših suvenira u katalogu Hrvatskog otočnog proizvoda – poručuju iz Muzeja betinske brodogradnje.
Norveška prijevoznička tvrtka The Fjords DA potvrdila je da gradi sestrinski brod na diesel-električni plug-in hibridni pogon „Vision of the Fjords”, porinut 2016. godine.
Međutim, za razliku od svog prethodnika, ovaj 42-metarski brod od ugljičnih vlakana bit će na električni pogon u potpunosti ekološki prihvatljiv, navodi se u priopćenju tvrtke. Nazvan „Future of the Fjords”, novi brod planiran je za porinuće u travnju 2018. godine.
Brod, koji će koštati 144 milijuna NOK (17 milijuna dolara), trenutno je u izgradnji u specijaliziranom brodogradilištu Brødrene Aa, zadržava viziju Fjordovog dizajna i ekološki prihvatljivu gradnju, s trupom koji smanjuje utjecaj erozije obale.
Novi DNV GL-klase pogonit će dva 300kW elektromotora, omogućujući brzinu plovidbe od 16 čvorova. Uz promjene u pogonskom sustavu, „Future of the Fjords” se može pohvaliti nadograđenim IT sustavima.
Ukupno, Fjords upravlja sa sedam turističkih brodova u zapadnim norveškim fjordovima. Uz potporu tvrtki Fjord1 i Flåm AS, brodovlasnik je krenuo na program obnove flote kako bi osigurao brodove s minimalnim utjecajem na okoliš.
Ponedjeljak je na području Župe dubrovačke počeo – s poplavom. Iz tunela Hidroelektrane jutros se prema istočnom dijelu Plata slila vodena bujica noseći sa sobom blato i kamenje koje je zatrpalo dio Jadranske magistrale, ali i dvorišta kuća u Jelićima.
Uzrok ove vodene bujice vjerojatno je puknuće cijevi u tunelu Hidroelektrane. Uz policijske službenike, na terenu su intervenirali i članovi župskog DVD-a. Promet se većinu jutra odvijao izmjenično jednim kolnim trakom, što je prouzročilo velike gužve i kolone na magistrali.
Foto: www.zupcica.hr
Od zaposlenika pogona Hidroelektrane doznaje se kako je na tunelu Hidroelektrane zatvorena voda te je uz Hidroelektranu vjerojatno bez vode ostalo i više stotina potrošača s područja Crne Gore koje se opskrbljuje iz platskog postrojenja.
Foto: www.zupcica.hr
Hidroelektrana je u remontu, pa na njezinim postrojenjima, kažu, nema štete.
