Montenegro prajd: Samoodređenje znači kraj straha, opresije i tišine

0
Montenegro prajd: Samoodređenje znači kraj straha, opresije i tišine
Montenegro prajd 2023.

Samoodređenje je posjedovanje sopstvenog života, briga o sebi, kraj opresije, straha i tišine, a početak oporavka i ljubavi, poručeno je sa 11. Montenegro prajda koji je danas održan u Podgorici.

Organizatori Prajda su, kako prenosi PR Centar, pozvali na usvajanje Zakona o pravnom prepoznavanju roda baziranog na samoodređenju.

Član Organizacionog odbora Montenegro Prajda i aktivista Asocijacije Spektra, Aleksa Radonjić, poručio je da bez prihvatanja nema promjene.

On je kazao da je najveća pobjeda opresivnih sistema upravo uvjerenje da je sloboda prijetnja.

„Tehnike manipulacije tome i služe – kad izgubimo sebe drugi nam odrede to ko jesmo. Reći da niko ne smije biti prisiljen da odstrani dio svog tijela najmanje je politično, a jedino zdravorazumno. Jedino što bi trebalo hirurški odstraniti su prsti politike sa naših tijela, nehumanost, hipokrisija, eugenika”, naveo je Radonjić.

On je pozvao sve da se prisjete ko su bili prije nego što im je rečeno ko bi trebalo da budu i čemu taj zaborav služi.

“Sjetimo se da samo mi znamo ko smo i da je samo naše pravo da sebe odredimo. Pozivam sve nas da osjetimo jačinu riječi “jesam”, da pravo taj osjećaj ne oduzimamo nikome, jer ga tako oduzimamo sebi“, kazao je Radonjić.

On je pozvao „na otvorene oči pred nepravdama“.

„Stojimo čvrsto za samoodređenje koje znači kraj straha, opresije, žrtvovanja, kolonijalizma, etničkog čiščenja, kraj tišine, zaboravljanja, genocida, femicida, prodiranja u tjelesnu autonomiju, sterilizacije i kraj fašizma“, poručio je Radonjić.

To, kako je naveo, takođe znači i početak moći ljudi i zajedništva, odgovornosti, oporavka, obnove, početak ljubavi, života, neraskidive povezanosti, početak samoodređenja.

PR koordinatorka Montenegro prajda, Jana Vlahović, podsjetila je državne organe na Zakon o pravnom prepoznavanju roda baziranom na samoodređenju, koji tek treba da dođe na dnevni red u Skupštini.

Ona je dodala da se još čeka usklađivanje zakonskih odredbi sa Zakonom o životnom partnerstvu lica istog pola.

“To je takođe samo dio naše borbe, jer se LGBTIQ zajednica i dalje suočava sa mnogim problemima u našem društvu”, istakla je Vlahović.

Aktivistkinja Asocijacije Spektra, Iskra Đurišić, kazala je da je ovo njen prvi Prajd i da je tu kako bi sve podsjetila da su ulice kojima šetaju svačije, da je pravo da se samoodredimo svačije, da je sloboda svačija i dostižna.

“Ove godine osjećam ponos i čast što sam mogla da dam glas drugoj trans ženi, a i što se konačno moj glas ovdje sa vama snažno čuje. Danas hodamo za slobodu, za samoodređenjenje. Nijedna trans osoba ne treba i ne smije da prolazi kroz nehumanu praksu sterilizacije“, poručila je Đurišić Đurišić.

Aktivista Kvir Monenegra Kosta Mijušković, poslao je snažnu poruku da je seksualnost i pol sam sebi odredio, jer bi ga drugi samo zbunjivali i pravili od njega ono što nije, a smatra da njegova ličnost nije problematika za diskusiju, već su to siromaštvo, obezvrijeđena ljudska prava i životni standard.

“Montenegro prajd, Crnogorski Ponos, je protest, stub slobode koji daje jednake prilike svima. Danas imamo priliku da budemo bliže samoostvarenju, samoupravi i samoodređenju“, istakao je Mijušković.

Ministar ljudskih i manjinskih prava, Fatmir Đeka, kazao je da se na poštovanju ljudskih prava treba u kontinuitetu raditi, ali da ima velikih pomaka.

“Mi kao ministarstvo i Vlada radimo da što više pobljšamo položaj LGBTIQ zajednce. Sa Asocijacijom Spektra i Savjetom Evrope, radimo na novom Zakonu o pravnom prepoznavanju roda baziranog na samoodređenju“, rekao je Đeka.

On je ocijenio da Crna Gora prednjači u odnosu na ostale zemlje kada je riječ o tom Zakonu.

„Očekujem da do kraja ove ili početkom sljedeće godine imamo taj Zakon pred Skupštinom, koji će, naravno, unaprijediti položaj LGBTIQ zajednice”, kazao je Đeka.

Partneri ovogodišnjeg Montenegro prajda su Asocijacija Spektra, NVO Juventas, Blender, Udruženje STANA, Biza, NVO Art Attack, produkcija Cut Up, NVO Škart, Sektretarijat za socijalno staranje Glavnog grada i Kancelarija za LGBTIQ lica, a saradnici CKZ Ribnica i 201 Engaging Space.

Donatori su Ministarstvo ljudskih i manjiskih prava, ambasade Sjedinjenih Američkih Država, Nizozemske i Velike Britanije, Fondacija Wenner-Gren i Evropska unija posredstvom m:base programa Centra za građansko obrazovanje.

Italija uvela kontrole na granici sa Slovenijom i Austrijom

0
Italija uvela kontrole na granici sa Slovenijom i Austrijom
Italija granica – foto EPA

Italija je danas u 14 sati uvela kontrolu na granici s Austrijom te sa Slovenijom i na graničnim prijelazima zaustavlja otprilike svako deseto do petnaesto vozilo, a ponegdje kontrole još nisu uspostavljene. Kod Fernetiča na slovenskoj strani granice stvorila se manja kolona, ​​javlja slovenski Primorski dnevnik.

Tamo talijanska policija nasumično zaustavlja uglavnom vozila sa zatamnjenim staklima, kombije i vozila koja mogu skrivati osobe ili predmete, prenijela je ANSA. Na prijelazima Repentabr i Škofije u 14 sati nije bilo kontrola, prenosi STA.

Italija uvodi kontrole zbog promijenjene sigurnosne situacije u Europi i na Bliskom istoku, a bit te privremene mjere je prevencija terorizma i organiziranog kriminala.

Za nadzor granice sa Slovenijom angažirano je dodatnih 350 policajaca i vojnika koji će pomagati tamošnjim snagama sigurnosti. Kontrola će se na većim graničnim prijelazima odvijati 24 sata dnevno, dok će na manjim biti sporadična.

Kontrola će trajati do 30. oktobra, a za 2. novembra Italija planira sastanak s predstavnicima slovenskih i hrvatskih vlasti u Trstu na kojem će razgovarati o graničnim kontrolama, javila je austrijska tiskovna agencija APA.

Planinarska družina “60-plus” otvorila sezonu šetnjom do vrha Babina glava podno Lovćena

0

Neformalna grupa ljubitelja prirode okuplja ljude svih uzrasta, a tokom šetnje nema priče o bolesti niti o politici



Tura od Kotora do vrha Babina glava na Lovćenu koja je bila planirana za april, pa otkazana zbog vremenskih neprilika, uljepšala je divan subotnji dan grupi od 23 ljubitelja prirode iz Kotora, Tivta, Grblja, okupljenih u neformalnu planinarsku družinu “60+”, koju je prije tri godine osnovao Slobodan Drašković iz Krašića, iskusni planinar i poznavalac brdskih staza Crne Gore. Tokom šetnje Drašković je učesnicima stalno pričao zanimljive priče o mjestima kroz koja su prolazili, sve što je znao u vezi istorije, geografije, prirodnim i kulturnim fenomenima, što je cijeloj šetnji i druženju dalo posebnu čar. Uz pršut, sir, priganice i med zaokružili su ovu turu u hotelu Monte Rosa, gdje su na kraju i zapjevali.

-Idemo spontrano, bez žurbe i opterećenja da što prije stignemo do vrha, uživamo u svakom trenu, pri čemu izbjegavamo priče o bolesti i o politici, ističe Drašković.

Iako je formirana za starije rekreativce, u ovu grupu rado se uključuju i mladi, pa je tako bilo i ovoga puta. Sjajna prilika je bila što su u ovu turu ukomponovali i Kotorsku žičaru, dan prije nego što je zvanično zatvorena njena prva sezona rada. Tako su žičarom od Duba stigli na Kuk, odatle kroz selo Dolovi, dalje kroz prevoj Vjetreni mlin, pa odmorište Kraljevo počivalo, do vrha Babina glava na 1474 metra nadmorske visine, a zatim nazad ukrug kroz bukovu šumu do Ivanovih korita. Nakon kratkog druženja uz objed u hotelu Monte Rosa, požurili su taksijem do Žičare na Kuku, kako bi ispoštovali radno vrijeme  i gondolama stigli nazad, pa iz Duba svak svome domu. Ukupno preko 20 kilometara hoda po divnom terenu, u fantastičnom krajoliku gdje se susrijeću i prepliću planinske i primorske struje, u šta su se učesnici ture uvjerili odmarajući na prevoju Vjetreni mlin, obavijeni maglom koja se strahovitom brzinom izdizala iz Grbaljskog polja.

-Koristili smo lijepu i laganu staru austrougarsku stazu, kasnije korišćenu i od Vojske, bivše Jugoslavije, koja je izlazila do vrha Babina glava. Zanimljivi su Dolovi, sela gdje su Grbljani, mještani Mirca i Majstora uzdizali stoku, i kad su se vraćali nazad, vazda su govorili: “Pojeo je vuk jedno jagnje”, a to jagnje je bilo za seosku gozbu. Danas dolaze starije generacije, ljudi koji su sanirali kuće I to lijepo izgleda, ali u suštini, sela su mrtva, zato što tu nema mladih koji bi tu živjeli i držali stoku. Kad bi imali kravu, znali bi je po imenu, koliko je danas rijetka, objašnjava Drašković.

Slobo Drašković vrsni vodič

Entuzijasti iz “60+” planiraju laganije ture na brdo Vrmac, kroz Grbalj i Lušticu, koji su za šetnju povoljni tokom cijele zime.

Podzemni lovćenski kraški  lavirinti

Ovaj predio Lovćenskog masiva, kako je ispričao Drašković, ispunjen je neistraženim jamama i pećinama, pored poznate Lipske pećine, ima ih još na stotine. Kod sela Ljepurice speleolozi iz Slovenije su prije “korone” otkrili jamu do dubine od 270 metara, ali nisu imali više konopa da nastave dalje istraživanje. Nadamo se da će u skorijoj budućnosti još mnogo toga podzemnog blaga biti otkriveno i približeno ljubiteljima prirode.

Njemački turisti vole Boku, Lovćen i Skadarsko jezero

Drašković planinari odavno, naročito od kada se prije 35 godina vratio u Boku iz Njemačke, te iz zdravstvenih razloga počeo da pješači. Sada ga traže turisti iz Njemačke da ih vodi na razne ture.

-Oni su prvo oduševljeni Bokom, fascinirani su serpentinama ka Njegušima, i pored sve dezorganizacije u saobraćaju- prvi misle da se voze jednosmjernim putem, a onda iz suprotnoga pravca dođe autobus ili kamion, koje treba zaobići. Takođe im se dopada i Skadarsko jezero. Bila je zanimljiva tura vozom do Kolašina i onda na Biogradsko jezero, pa autobusom do Boke. Sviđa im se jedinstvena priroda, u koje god godišnje doba da kreneš, ona je prekrasna. Crna Gora je za njih drugačija, jer je malo naseljena, kaže Drašković.

/M.D.P./

Nebrigom društvene zajednice Mileva -Eva Bulatović iz Prčanja ostaje bez stambenog prostora

0

Traži da joj Opština Kotor i firma „Kroling“ obezbijede socijalni stan



Poslije 42 godine radnoga staža, od čega je 36 godina stekla radeći kao medicinska sestra u Zavodu za rehabilitaciju „Vrmac“ Prčanj-Beograd na Markovim rtu (danas „Hayat), 72- godišnja Mileva- Eva Bulatović, sada već kao penzionerka i lice sa invaliditetom, našla se u situaciji da nema gdje da živi. Rješenju stambenog pitanja se nadala od kada joj je matična firma u dogovoru sa Opštinom Kotor nakon zemljotresa 1979. godine ustupila prostor u odjeljku „Izolacija“ (dograđen iza „Ruskog doma“ na Prčanju), kao privremeni smještaj, uz obećanje i obavezu da će to pitanje trajno riješiti u dogledno vrijeme.

Prošlo je 44 godine od tada, dosta je novca ulagala u sanaciju i renoviranje ovog prostora, nagriženog vremenom i vlagom, a danas je ova žena u situaciji da mora da izbacuje vani stvari koje je svojim radom sticala, a da sa njima nema gdje, jer nema svoj kutak za život. To joj je naložio Vrhovni sud Crne Gore, kako bi oslobodila prostor novim vlasnicima, koji su prodajom Zavoda za rehabilitaciju „Vrmac“ Prčanj-Beograd na Markovim rtu, dobili i stare zgrade na ekskluzivnom mjestu u prvoj liniji obale u Lekovini na Prčanju.

-U Kotor-Prčanj sam došla da živim iz Podgorice, odakle su moji preci,  a danas se osjećam kao izbjeglica u svojoj državi, pored svega što sam ulagala, kako bih kao penzioner imala svoj kutak za skromni život. U penziju sam pošla sa radnim stažom od 41 godine, sedam mjeseci i 27 dana i tražim da mi se da ono što sam svojim trudom zaslužila kroz izdvajanja od svog ličnog dohotka- za penzijsko i socijalno osiguranje, za sindikat, a naročito za stambeni fond, kaže Eva.

– Radila sam u ovim objektima, među najstarijim sam radnicima „Vrmca“, od kraja 1973. godine. Kada je bio zemljotres 1979. godine, dobila sam privremeni smještaj preko Radničkog savjeta Zavoda za rehabilitaciju Vrmac, uz potvrdu Svetozara Batute iz Opštine. Naš tadašnji direktor Vlado Marković imao je ugovor sa Opštinom Kotor da se riješi stambeno pitanje za nas troje radnika, da nam se daju kamp kućice, kao svima postradalim od zemljotresa. Umjesto toga, smješteni smo u bivšem objektu „Izolacija“, dograđenom uz „Ruski dom“ na Prčanju, koji su vlasništvo Zavoda za rehabilitaciju. Tu je trebalo da živimo sve dok se naš smještaj trajno ne riješi, da dobijelmo „socijalne stanove“, što je od Opštine tražio i direktor Drago Kovačević. Kasnije je i Milica Lazović, direktorica Zavoda, išla dva puta kod tadašnje gradonačelnice Maje Ćatović u vezi sa smještajem, međutim, ništa nisu riješil. Međutim, do dana današnjega nikad se niko nije pozabavio našim stambenim pitanjem, ističe Eva, koja se penzionisala prije 15 godina.

Eva u dnevnom boravku

Kompanija Kroling iz Danilovgrada, u vlasništvu Željka Miškovića, postala je u januaru 2019. Godine vlasnik atraktivnih i vrijednih nekretnina u srcu Boke Kotorske u Prčanju odlukom Vlade Republike Srbije nekretnine prčanjskog Instituta “Vrmac” dobila u zamjenu za svoju šestospratnicu u Beogradu… Kada je „Zavod“ Vrmac promijenio vlasnika, neriješeno stambeno pitanje ostalo je njemu „u naslijeđe“.

– U vrlo kratkom roku od novog vlasnika „Krolinga“ mi je došlo rješenje o iseljenju. Bila sam u šoku, htjeli su odmah da me izbace, a ja sam ih predala na sud. Čim sam firmu „Kroling“ predala na sud, oni su imovinu prodali za 600 hiljada eura firmi „Beko“ iz Podgorice. Presuda Osnovnog suda u Kotoru, a potom i Vrhovnog suda mi je stigla u vrijeme izolacije zbog pandemije „korona“ virusom, bez ikakve rasprave, što me navodi da je to rješenje donešeno pod pritiskom. Naveli su da nemam pravo da se dalje žalim višim instancama iz razloga što vrijednost sudskoga spora ne prelazi svotu od 20 hiljada eura, što je sa aspekta mojih ljudskih prava potpuno nevažan razlog.

Presuda VS zadnja strana

Od Opštine i „Krolinga“- nasljednika Zavoda „Vrmac“ tražim samo ono što mi pripada, ono što sam ulagala tokom cijelog života. Opština Kotor raspolaže socijalnim stanovima u Lastvi grbaljskoj, neki su i dalje slobodni. Nadam se da će imati dobre volje da nađu smještaj i za mene, poručuje Eva za naš portal.

Ni otpremnine, ni akcija ni stana

-Ogromno bogatstvo bivšeg Hotela Vrmac na Markovom rtu, stare zgrade „Vrmca“, Lekovina, sva ta imovina prodata je za tri miliona i 250 hiljada eura, a da pritom nisu našli rješenje za mene kao samohranu majku, nisu uzeli u obzir da sam invalid III kategorije, nisu mi dali adekvatnu otpremninu, nisu dali akcije ni meni niti ijednom radniku „Vrmca“ i sad mi na kraju uzimaju krov nad glavom. Na ulicu idu stvari, na ulicu idem i ja…. Sve što sam za života zaradila sada završava u smeće, a ja u ovim godinama sada treba da se preselim i da živim kod ćerke i unučeta, da sa njima dijelim stan od 40 kvadrata, kaže Mileva Bulatović i dodaje da svojim radom zaslužila stan, te kao penzionerka želi da ima sopstveni prostor za život.

/M.D.P./

Koncert “Gradu u čast“ u Dvorani Park

0
Koncert “Gradu u čast“ u Dvorani Park
Gradu u čast – Koncert KUD Sloga

KUD „Sloga“ Đenovići u subotu 21. oktobra, održaće 10. jubilarni koncert u čast proslave Dana oslobođenja Herceg Novog – „Gradu u čast“, sa početkom u 19:30 sati u Dvorani Park.

KUD Sloga iz Đenovića je društvo koje je osvojilo sami evropski vrh, u svoj grad je donijelo brojne medalje i nagrade i svake godine, a sa posebnim zadovoljstvom priređuju koncert „Gradu u čast“. Za deset godina u našem gradu je nastupilo 30 folklornih grupa, predstavilo se šest država, 20 gradova i pred publikom odigrano 100 koreografija.

Pored domaćina, koji će nastupiti i sa svojom Pjevačkom grupom pod vođstvom Marijele Milanović, u okviru programa će se predstaviti i kulturno umjetnička društva – prijatelji Herceg Novog i KUD Sloga: GKUD „Alat“ Trebinje, KUD „Tekstilac“ Bijelo Polje i KUD „Bihor“ Petnjica. Ulaz je slobodan.

Oluje pogodile Britaniju, Francusku i Dansku, dvoje mrtvih u Škotskoj

0
Oluje pogodile Britaniju, Francusku i Dansku, dvoje mrtvih u Škotskoj
Olujno nevrijeme
Foto: Lee Smith / REUTERS

Dijelove istočne Škotske pogodile su u petak velike poplave nakon što je oluja Babet donijela obilne kiše i vjetrove koji su puhali do 113 kilometara na sat. Upozorenja na poplave i oluje oglašena su i na jugu Francuske te u Danskoj.

Britanski meteorološki zavod izdao je crveno upozorenje prvi put nakon veljače 2020. predviđajući da će na neka područja pasti do 250 milimetara kiše.

Jedna je žena poginula u četvrtak kada ju je odnijela rijeka, a muškarca je ubilo stablo koje je palo na njegov automobil.

– Ovo je izvanredan događaj i vjerojatno ćemo svjedočiti novim poplavama, rekao je šef zavoda Andy Page.

Dodao je da se mogu očekivati nestanci struje i prekid osnovnih javnih usluga te pozvao stanovnike da budu spremni na to da će možda biti odsječeni idućih nekoliko dana.

Žuta upozorenja izdana su za veći dio Engleske.

Vlasti u regiji Alpes Maritimes na jugu Francuske upozorile su stanovnike na poplave i vjetrove do 130 kilometara. Udari groma izazvali su prekid opskrbe strujom i zatvorili škole.

U Nici su zbog odrona tla i srušenih stabala zatvorene brojne ceste, a poznato šetalište zatvoreno je zbog velikih valova. Zatvorene su sve škole i vrtići.

– Evakuirano je 250 ljudi, ali nitko nije ozlijeđen, rekao je regionalni čelnik Hugues Moutouh.

Oluja na Baltičkom moru stigla je do istočne obale Danske i izazvala evakuaciju stanovništva i nestanke struje.

Danska policija pozvala je preko društvene mreže X stanovnike i turiste da napuste područje oko plaže Sandersvig jer je pukao nasip blizu vikendaškog naselja na jugu Jutlanda.

Zbog poplava su na evakuaciju pozvani i stanovnici otoka na jugoistoku zemlje.

Zračni i trajektni promet je ograničen, 88 letova otkazano je na aerodromu u Kopenhagenu.

Brodogradilište Filipi proslavilo veliki jubilej – 90 godina njeguju gradnju drvenih brodova

0
Brodogradilište Filipi proslavilo veliki jubilej – 90 godina njeguju gradnju drvenih brodova
Foto: FACEBOOK/BRODOGRADILIŠTE FILIPI / OTVORENO MORE

Proteklih dana svečano je obilježeno 90 godina postojanja Brodogradilište Filipi iz Sukošana, javlja Muzej betinske drvene brodogradnje. Tom prigodom je porinuta gajeta Palmina vlasnika Nikole Vuletića koja je obnovljena ove godine kod Filipijevih, a u prostoru škvera postavljena je izložba o povijesti brodogradnje ove obitelji, prenosi Otvoreno more.

Evo kako MBDB opisuje obitelj Filipi:

Brodogradilište Filipi osnovao je Ante Filipi sa svoja tri sina, Šimom, Krstom i Ljubom u Sukošanu 1932. godine. Obitelj Filipi od sredine je 18. stoljeća u Betini na otoku Murteru imala više manjih brodogradilišta. Svojim radom stekli su velik ugled i postali jedni od vodećih majstora na području sjeverne Dalmacije.

Uslijed migracija karakterističnih za malu drvenu brodogradnju s početka 20. stoljeća jedna loza obitelji Filipi, zvana Tošulovi, preselila se iz Betine u Sukošan i osnovala novo brodogradilište. Prostorni smještaj brodogradilišta bio je dobro promišljen s obzirom na to da je postojala velika potreba za novim drvenim brodovima i popravcima postojećih upravo na području komunikacije između Ugljana i Pašmana, obližnjih otoka i kopna.

Na novom teritoriju Filipi su nastavili graditi drvene brodove, držeći korak s vremenom i prilagođavajući ih novim potrebama. Jedan od najznačajnijih brodova koje je izgradila ova obitelj jest gajeta “Cicibela” iz 1931. godine, koja je registrirana kao pokretno kulturno dobro Republike Hrvatske. Izgradili su 1922. godine i gajetu “Marija”, koja je u vlasništvu muzeja.

Prema obiteljskoj legendi, utemeljitelj škvera, Ante Filipi, tražio je mjesto gdje će zasnovati novi škver, a kad je došao do ove lokacije bacio je kamen u more kako bi provjerio dubinu i teren. Bio je zadovoljan viđenim te je tu kupio zemlju i ispred nje odlučio sagraditi brodogradilište.

Vlastitim snagama, uz pomoću sukošanskih vrijednih težaka, ručno su motikama i škipima (drveno korito) izgradili prostor škvera. Na glavi u škipu prenosili su veće komade kamenja s kojim su gradili rive i navoz brodogradilišta. Sama zgrada brodogradilišta izgrađena je uz pomoć maone (teglenice).

Prostor škvera Filipi nikad nije bio samo brodogradilište, već ujedno i životni prostor obitelji Filipi. Postojeća zgrada brodogradilišta, dijelom korištena za stanovanje, i pripadajući okoliš s jarulom (močilište za drvene trupce korištene pri gradnji brodova), navozima i dizalicama jedinstveni je živući škver. I danas se u jednom dijelu škvera stanuje, a u drugom se obavlja gospodarska djelatnost.

Od svog osnutka brodogradilište vođeno Antinim sinovima, unucima i, danas, praunucima u kontinuitetu obavlja brodograditeljski zanat. Brodogradilište Filipi danas aktivno sudjeluje u zaštiti i promociji hrvatske pomorske i brodograditeljske baštine edukacijom mladih i djece o zanatu, plovidbi u tradicijskom brodu i pomorskim vještinama. Uz servis i dizalicu za sve vrste brodova do 20 m, grade i obnavljaju tradicijske drvene brodove.

Čestitamo obitelji na prvih 90 i želimo im barem još toliko uspješnog rada – poručili su iz Muzeja.

Marjan Šantić i Marko Janković iz Kotora, krenuli iz Katmandua u pohode Himalajima

0
Marjan Šantić i Marko Janković iz Kotora, krenuli iz Katmandua u pohode Himalajima
Marko i Marjan pred uspon na Himalaje

Želja im je da zastave Kotora i Crne Gore zavijore na vrh Ajlend Pik



Kotorski planinarsko-alpinistički tandem,  iskusni 61- godišnji Marjan Šantić i njegov mladi saputnik 30- godišnji Marko Janković, krenuli su ovih dana na pohod iz Nepala, gdje im je cilj izlazak na vrh Ajlend Pik na Himalajima, visok 6150 metara. Nose kotorsku i crnogorsku zastavu, koje će se, nadaju se tome, u njihovim rukama zavijoriti na vrhu, čim se na njega ispenju. Nadaju se sreći, zdravlju i lijepom vremenu, a svi njihovi poštovaoci i prijatelji to im od srca žele. To im je poželio i njihov vodič- Nepalac koji ih je 17. oktobra srdačno dočekao na aerodromu u Katmanduu.

-Krenuli smo iz Tirane avionom za Katmandu, gdje nas je sačekala ekipa iz Hrvatske, na čelu sa  Stipom Božićem, proslavljenim planinarem koji je dva puta bio na Mont Everestu. On će nas ispratiti na uspon uz svu potrebnu logistiku. Nas pet planinara ćemo pokušati uspon.

Večeras u 24 sata krećemo terencem do novog aerodroma i leta.

Dolazak u Katmandu

Puni smo entuzijazma i želje za hodanjem. Zdravi smo što je najvažnije. Pokušavamo da što više olakšamo ruksake,a sve nam je itekako potrebno. Lakše se krećemo kad je lakši ruksak, piše nam Marjan iz Katmandua, gdje je imao prilike da zajedno sa Markom obiđe najveći budistički hram na Tibetu. Objašnjava da su izabrali Ajlend Pik zato što su toliko para sakupili- svaki visočiji vrh je zahtijevao više novca, koji oni nisu mogli da priušte.

-Nas dvojica smo željeli da idemo na Aljasku, međutim, kako su počele inflacije po svijetu, oni su podigli cijene posjeta najvećem nacionalnom parku i najvećoj sjevernoameričkoj planini Denali sa 4000 na 10 000 eura po osobi, što mi nismo mogli sebi da priuštimo, te smo se preorijentisali na Himalaje. Nas dvojica smo sakupili  ukupno oko 7000 eura, svaki po tri ipo hiljade, pri čemu su nam pomogli Turistička organizacija Kotor, porodica Kovač, brojni kotorski ugostitelji, firme i moji prijatelji, članovi PD “Vjeverica” i mnogi ljudi dobre volje. Obojica imamo fantastičnu opremu, što se toga tiče nema problema, a koliko smo fizički spremni, vidjećemo na licu mjesta. To je zahtjevna planina, temperature su minus 20 – minus 30 stepeni, upotrebljavaju se i konopi, morate da imate i alpinističko iskustvo, kaže Marjan. Upoznati su da je sniježna lavina na Himalajima  nedavno zatrpala dvoje planinara, a bilo je i žrtava poplava, ali jaka volja i entuzijazam drže Marjana i Marka nepokolebljivo na putu ka Ajlend Piku.

Marjan Šantić

Prvi Marjanov veliki uspon bio je Grossglokner, 3800mnv, najveći vrh Austrije, na koji je izašao 2015. godine, nakon što je doživio prelom kičme, bio paralizovan i hospitalizovan u KBC-u. Poslije te povrede  počeo je da vježba da hoda, ispočetka danima po tri- četiri koraka, kasnije sve više i duže, a kad je ojačao, počeo je da ide na visoke planine, što mu je pričinjavalo zadovoljstvo.

-Uslijedio je uspon na Kilimandžaro (5900mnv) u Tanzaniji 2017. godine, gdje sam se pridružio ekspediciji iz Beograda, kao jedini iz Crne Gore. Poslije toga 2018. godine, u roku od pola godine idem dva puta na Elbrus (5642 mnv)u Rusiji, na  najveću evropsku planinu.

U podnožju Elbrusa – arhiva

U ekspediciju koju čine planinari iz Ex-Jugoslavije- Slovenije, Makedonije, Srbije, Hrvatske, zatim iz Španije, Bugarske i ja jedini iz Crne Gore, 2020. godine odlazim na Akonkagvu (6962mnv) u Argentinu. Nakon tri godine, evo ponovo odlazim planinama u pohode. Preležao sam “kovid”, a kičma koja me je stalno boljela, prestala je da me boli, zbog čega sam prezadovoljan, ispričao nam je Marjan pred polazak.

Kao lice sa 49 posto invaliditeta, Marjan je i član Udruženja paraplegičara Kotora i dio je Upravnog odbora istog. Cijelo vrijeme je u pokretu, trenira hodajući od Kotora do Trojice i nazad, kao i vodeći turističke grupe, učenike osnovnih škola, građane Kotora planinskim stazama po čitavoj Crnoj Gori, u saradnji sa Turističkom organizacijom i nekim agencijama. Najpopularnije staze su, kaže, one po Lovćenu i Orjenu, a prije svake ture on cijelu stazu obilazi sam, dkako bi preduprijedio moguće prepreke na putu.

Tvrđava Sveti Ivan idealna za planinarske pripreme

Kotorska tvrđava i njene staze su za Marjana idealne za pripreme, kroz trening koji podrazumijeva izlazak na Kaštel svakodnevno (ujutru ili popodne) po tri- četiri puta gore i dolje, što znači prelazak oko deset do jedanaest hiljada skala (samo do vrha ih ima 1400).

/M.D.P./

Foto: M.D.P./Marjan Šantić

Program dočeka Nove godine predstavljen u Beogradu – veliko interesovanje za nezaboravnu noć u Herceg Novom

0
Program dočeka Nove godine predstavljen u Beogradu – veliko interesovanje za nezaboravnu noć u Herceg Novom
Pess BG

Doček Nove godine u Herceg Novom uz koncerte Gorana Bregovića, Miroslava Ilića i Novih fosila, predstavljen je juče na pres konferenciji u Beogradu. Bogat program izazvao je veliku medijsku pažnju, a šta sve očekuje goste u Herceg Novom najavili su predsjednik Opštine Stevan Katić, direktorica Turističke organizacije HN Milja Vitorović, Alen Islamović i Sanja Doležal.

Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić kazao je da su pripremili sadržajan program koji će biti konkurentan ostalim koji se organizuju u primorskim gradovima u Crnoj Gori.
„Prethodnih godina više smo se fokusirali na Praznik mimoze, ove smo se odlučili za novi sadržaj, odnosno da Nova godina u Herceg Novom bude konkurentna svim ostalim primorskim gradovima. Imamo najveća muzička imena nekadašnje zajedničke države koja će opet okupiti goste u Herceg Novom, grad koji je nedavno proglašen za jedan od 10 najboljih primorskih gradova na svijetu”, poručio je on.

Rezervacije smještaja za novogodišnje praznike su već pri kraju, veliko je interesovanje za smještaj u malim hotelima i privatnom smještaju, premda će biti otvoreni i veći hoteli, kazala je direktorica Turističke organizacije Milja Vitorović i dodala da je trenutno u Herceg Novom za 20 odsto veći broj gostiju nego lani.

„Novogodišnju noć ćemo započeti uz bend „Ničim izazvan”, zatim čuveno „Bijelo dugme” uz čije smo numere i mi stasavali, a koliko vidim vole ih i novije generacije. Odbrojavanje ćemo dočekati uz fantastični orkestar Gorana Bregovića. Već provog januara svi posjetioci Herceg Novog uživaće u hitovima Novih Fosila i legendarnog Miroslava Ilića”, istakla je ona.
Napomenula je da će za sve one koji Herceg Novi posjete sa djecom, 30. decembra biti organizovana Dječija Nova godina.

Alen Islamović je kazao da će Bijelo dugme proslaviti 50 godina postojanja baš u novogodišnjoj noći u Herceg Novom, a svima obećavaju nezaboravan provod.

Pess BG

„Slavimo 50 godina i sigurno ćemo pripremiti najbolji program i najljepši doček. Bitno je da dođu ljudi koji vole Bijelo dugme, Nove fosile i to je ono što to nas zanima, a mi ćemo da se bavimo programom”, poručio je on.

Najbolja žurka tokom novogodišnjih praznika biće zasigurno u Herceg Novom, poručila je Sanja Doležal, pjevačica Novih Fosila.

„Naredna godina je i za nas veoma bitna jer slavimo 55 godina od kako postojimo i zaista se radujem što ćemo jubilej proslaviti u Herceg Novom, a ujedno se i oprostiti od naše vjerne publike. Uživali smo na Prazniku mimoze i zato sam sigurna da će 1. januara u Herceg Novom biti najbolji provod u Crnoj Gori”, rekla je ona.

„Kako je dobro vidjeti vas opet“ jedinstven je poziv upućen mještanima i gostima da budu na dočeku Nove 2024. godine u Herceg Novom, a praznično veselje počinje 30. decembra kada će biti priređena Dječija Nova godina.

U najluđoj noći, 31. decembra u Herceg Novom će nastupiti Goran Bregović i Bijelo dugme – Alen, Tifa i Orkestar za svadbe i sahrane, koja vanvremenskim hitovima i dobrom energijom garantuje odličnu atmosferu i zabavu.

Novljane i goste 1. januara 2024. godine, očekuje dvostruki muzički program – koncert Miroslava Ilića, a prije toga i najveći hitovi Novih fosila uz Sanju, Marinka i Zeca.

Crna Gora domaćin prestižnog foruma za luksuzna poslovna putovanja M&I Luxe

0
Crna Gora domaćin prestižnog foruma za luksuzna poslovna putovanja M&I Luxe
Foto NTO

Crna Gora bila je domaćin prestižnog M&I Luxe foruma, B2B događaja za profesionalce u oblasti poslovnog turizma, sa posebnim fokusom na luksuzni turizam, koji je od 11. do 14. oktobra održan u Porto Montenegru.

Iz Nacionalne turističke organizacije (NTO) je saopšteno da je ove godine forum okupio 60 izlagača i preko 65 agenata najluksuznijih agencija za MICE turizam iz Evrope.

Direktorica Crnogorskog kongresnog biroa u okviru NTO-a, Aleksandra Maksimović, saopštila je da je prilika da budemo domaćin ovakvog događaja od izuzetne važnosti za promociju Crne Gore kao destinacije za MICE turizam.

„Već više od 17 godina M&I pomjera granice MICE industrije organizacijom oko 130 foruma koji pružaju učesnicima mogućnost direktnih sastanaka, umrežavanja i otkrivanja destinacije. Veliko je priznanje i privilegija za Crnu Goru što je, među brojnim konkuretnskim destinacijama, izabrana od organizatora za zemlju domaćina ovogodišnjeg M&I Europe Luxe foruma, koji je ujedno i prvo izdanje ovog događaja posvećeno luksuznom turizmu”, kazala je Maksimović.

Imajući u vidu da je riječ o ekskluzivnom forumu za odabranu grupu vodećih lidera MICE industrije, Maksimović je navela da je sigurna da će ova izvanredna prilika rezultirati značajnim promotivnim efektima i pozicioniranjem Crne Gore kao luksuzne destinacije za poslovna putovanja i VIP događaje, kao i da će uspostavljeni kontakti rezultirati sličnim događajima u narednom periodu.

Izvršni direktor kompanije Worldwide Events, koja organizuje M&I događaje, Richard Barnes, poručio je da boravak u Crnoj Gori računa kao jedno od ljepših iskustava u životu.

“Želim da izrazim svoju zahvalnost NTO, hotelu Regent Porto Montenegro i agenciji Talas Montenegro DMC na njihovoj saradnji u stvaranju izuzetnog uspjeha sajma M&I Luxe, koji je nesumnjivo jedan od najvažnijih događaja tokom moje 20-ogodišnje karijere. Posvećenost naših partnera bili su ključni u oživljavanju naše vizije, stvaranju nezaboravnog iskustva i prikazivanju vrhunske incentive industrije”, rekao je Barnes.

On je dodao da nije mogao da nađe bolju lokaciju za organizaciju događaja, jer je Porto Montenegro kao destinacija veoma privlačna i svakako je na radaru svih ozbiljnih incentive planera.

„Porto Montenegro se pokazao kao zvijezda u usponu evropskog MICE univerzuma i zasijao je prošle nedelje”, kazao je Barnes.

Direktorica prodaje i marketinga u Regent Porto Montenegru, Marija Delibašić, je iskazala zadovoljstvo povodom pozitivnih komentara učesnika foruma.

Prema njenim riječima, to je od velikog značaja, jer se radi o agentima koji organizuju putovanja i događaje na najprestižnijim lokacijama širom svijeta, kao i predstavnicima nekih od najluksuznijih evropskih hotela.

“Izuzetno nam je drago što smo bili domaćini prvog M&I Luxe sajma luksuznog MICE turizma u Crnoj Gori, te što smo u saradnji sa našim partnerima iz agencije Talas M DMC bili u prilici da sa ponosom predstavimo ljepote i potencijal naše države. Već smo dobili nekoliko upita na kojima radimo, te smo sigurno da će ovaj vid promocije vrlo brzo rezultirati popularizacijom Crne Gore kao luksuzne MICE destinacije”, rekla je Delibašić.

Prema njenim riječima, kompletan tim hotela Regent Porto Montenegro je marljivo radio na pripremi ovog događaja duži vremenski period, vodeći računa o tome da svaki detalj ove kompleksne organizacije bude izveden perfektno.

„Time smo pokazali potencijalnim partnerima da je Crna Gora destinacija u kojoj mogu očekivati besprekornu uslugu”, naglasila je Delibašić.