Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore objavilo je javni poziv za zakup obale za izgradnju novog kupališta u Herceg Novom.
Predmet poziva je pojas neizgrađene obale koji se nalazi u KO Topla neposredno uz šetalište Pet Danica, a između izgrađene hotelske plaže Hotel Huhguest Sun resort i postojeće tzv. Milašinović plaže u dužini od 110 m, površine oko 500 m2, sa pripadajućim akva prostorom, obuhvatajući obalu i planirano kupalište.
– Uvažavajući da se lokacija nalazi u obuhvatu granica Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora i njegove zaštićene okoline, upisanog na Listi svjetske baštine UNESCO-a, čije su granice definisane Zakonom o zaštiti prirodnog i kulturno–istoriskog područja Kotora izabrani ponuđač je dužan da pribavi Konzervatorske uslove i da izgradnju realizuje u skladu sa Konzervatorskim uslovima i Konzervatorskim projektom. Za realizaciju planiranih radova potrebno je kod nadležnog organa sprovesti proceduru procjene uticaja na životnu sredinu, u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu, u okviru koje će se posebna pažnja obratiti na uticaj i zaštitu morskog i obalnog biodiverziteta i ekosistema. Radovi i djelatnosti koji se budu realizovali na ovom području ni na koj način ne smiju ugrožavati životnu sredinu, obalu i more – navodi se u pozivu.
Predmetno kupalište će biti označeno kroz Atlas crnogorskih plaža i kupališta. Morsko dobro se daje u zakup na korišćenje na period od maksimalno 15 godina. Rok realizacije je najviše 5 godina od dana zaključenja ugovora.
Minimalna cijena godišnjeg zakupa je 1,40 EUR po m2, a bankarska garancija ponude ne može biti manja od 10.000 EUR.
Herceg Novi – plažaMilašinovića – foto Flicker
Ponuđač može biti domaće ili strano fizičko lice, privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik pojedinačno ili kao grupa ponuđača u zajedničkoj ponudi, konzorcijum koji ispunjava uslove iz Javnog poziva.
Minimalni iznos ulaganja iznosi 200.000 EUR.
Ponude se dostavljaju svakog radnog dana od 08:30 do 16.00 sati od dana objavljivanja javnog poziva neposrednom predajom na arhivi javnog preduzeća, a najkasnije do 06.10.2023.god. do 11 sati.
Na području kotorske opštine boravi 5,74 hiljade turista, 28 odsto više nego u istom prošlogodišnjem periodu, pokazuju posljednji podaci Turističke organizacije (TO) Kotor.
“U privatnom smještaju boravi 4,42 hiljade gostiju, hotelima 1,19 hiljada, hostelima 109, a u kampovima 27”, saopštila je predstavnica lokalne TO, Milena Radović.
Ona je precizirala da je u privatnom smještaju najviše gostiju iz Srbije, Rusije, Turske, Velike Britanije i Njemačke.
U hotelima su, kao i do sada, najbrojniji gosti iz zemalja Zapadne Evrope, poput Velike Britanije, Njemačke, Francuske, i Španije, ali i iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Rusije, Izraela, Turske, Kine, Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Radović je navela da je proteklih sedam dana Kotor obišlo 15,93 hiljade izletnika, od čega 7,33 hiljade tokom vikenda.
U pitanju su bile grupe iz Turske, SAD-a, Poljske, Rusije i Velike Britanije.
Ona je dodala da na području opštine ima 42 hotela, te da su trenutno svi otvoreni.
“TO Kotor je i u septembru, pored brojnih manifestacija, nastavila organizaciju Ljetnjeg abruma za dušu i tijelo, sa brojnim i raznovrsnim aktivnostima, a ulaz je slobodan”, navela je Radović.
Veče posvećeno stvaralaštvu znamenitog Paštrovića, arhimandrita Dionisija Mikovića (1861-1942), koji je ostavio dubok trag u duhovnosti, književnosti i hronici Crne Gore i šireg prostora Boke, održano je sinoć na platou ispred Citadele u budvanskom Starom gradu u okviru sedmog Festivala „Ćirilicom“
Učesnici programa bili su: iguman manastira Praskvica, protosinđel Kliment Boljević, akademik Siniša Jelušić i monah dr Pavle Kondić, upravnik Arhiva Mitropolije crnogorsko-primorske.
O liku i djelu arhimandrita Dionisija Mikovića govorio je iguman Kliment koji je, istakavši najvažnije detalje iz njegove biografije, naglasio da je Miković tokom dugog života ostavio dubok trag ne samo kao duhovnik, napomenuvši da je misija oca Dionisija bila mnogo šira. Kako je otac Kliment naveo, arhimandrit Miković je skupljao istorijsku građu, stare zapise i pjesme, pisao je putopise, poeziju i zapisivao razne događaje koji su se dešavali za njegovog života.
„On je rođen na Čelobrdu iznad manastira Praskvica 1861. godine i kao trogodišnje dijete razbolio se od paralize u lijevoj nozi. NJegovi roditelji daju malog Mitra u manastir Praskvicu i zavjetuju se da će ga ostaviti da bude kaluđer ukoliko se izliječi. Bog je dao da se mali Mitar izliječi i vrati svome domu kod svojih roditelja. Ne zna se tačno koliko je vremena proveo u roditeljskom domu, ali veoma mlad je došao u Praskvicu gdje ga je primio tadašnji arhimandrit Inokentije Pavlović. Vidjevši bistrog dječaka, on ga šalje u manastir Reževići, u školu kod svog učenika jeromonaha Mihaila. Tu se Dionisije obrazovao osnovnim znanjem, čak je učio i ruski i njemački jezik. NJegova želja je bila da nastavi svoje školovanje u carskoj Rusiji, međutim putevi Gospodnji su bili drugačiji i Dionisije ostaje kao služitelj u Reževićima i jedno vrijeme u manastiru Gradište. I tu se isto razbolio usled epidemije difterije i kako sam kaže „ostao živ preko svačije nade“. Zamonašio se sa 17 godina i episkop bokokotorski Gerasim rukopoložio ga je u čin jerođakona 1879. u kotorskoj crkvi Svetog Nikole, a 15. septembra iste godine za jeromonaha u manastiru Praskvica. Uoči Drugog Bokeljskog ustanka Dionisije dolazi u sukob sa austrougarskom policijom zbog jedne nacionalne manifestacije i biva prinuđen da izbjegne u Crnu Goru gdje je ostao do jeseni 1883. godine. Taj svoj boravak na Cetinju i u manastiru Ostrog opisao je u svoja dva divna putopisa – „Cetinjski utisci“ i „Boravak u manastiru Ostrog“. Nakon nekoliko godina se vratio u Boku Kotorsku i episkop Gerasim ga postavlja za nastojatelja manastira Banja u Risnu, koji je tada bio zapušten i siromašan manastir, i Dionisije se narušenog zdravlja, iako je bio mlad, poduhvata da obnavlja manastir. Bio je neprekidno u tom svom podvigu da sabira i da čuva od zaborava sve što mu je dolazilo pod ruku. Sve je to sabirao, sakupljao i objavljivao i ono što ga je krasilo bila je njegova poruka: „Ako je vrijedno ovo vaše pažnje da se objavi, vi objavite. Ako nije molim Vas da mi vratite“, što govori o njegovoj skromnosti. Međutim, poslije Prvog svjetskog rata njegove snage počele su da klonu, on je oboljevao i negdje 1938. ili 1939. godine, kada je manastir Banja pretvoren u ženski manastir, on prelazi u manastir Duljevo gdje se i upokojio 1942. godine u veoma teškim uslovima Drugog svjetskog rata i sahranjen je u manastiru Praskvica. Djela koja je objavljivao jednim dijelom sačuvana su u arhivu manastira Banja. I milošću Božijom i blagoslovom blaženopočivšeg mitropolita Amfilohija, došlo se na ideju sa se saberu djela arhimandrita Dionisija Mikovića“, istakao je iguman Kliment.
Akademik Siniša Jelušić pohvalio je ogroman doprinos oca Klimenta u objedinjavanju oko 2000 strana stvaralaštva Dionisija Mikovića, naglasivši da je pred nama kulturni događaj – objavljivanje petotomnika spisa znamenitog paštrovskog arhimandrita.
Stvaralaštvo oca Dionisija profesor Jelušić je obrazlagao u kontekstu koncepata kulturnog pamćenja i kulturnog smisla kod Jana Asmana.
„Na ovom tragu mogu postaviti pitanje koje se svakome čini samim po sebi jasnim i samorazumljivim. Dakle, pitanje je kako objasniti kulturno značenje objavljivanje sabranih djela paštrovskog arhimandrita Dionisija Mikovića. I moj odgovor je u osnovi dvojak. Prvi je onaj koji otprilike svi znamo, a to je briga o kulturnoj i duhovnoj baštini ovog prostora, koja zaslužuje svako poštovanje. Već smo čuli da Miković u najužem smislu pripada ovom, našem prostoru i, naravno, ovim se zapravo objavljuje ono što je već, čini mi se, potisnuto i od mnogih gotovo zaboravljeno. Dakle, mi pred svjetlost postavljamo ono što nam se čini da je vrlo dragocjeno u okviru najviših vrhova naše kulturne baštine. Drugi aspekt vezan je za ovaj prvi, ali čini mi se da je mnogo značajniji. Zapravo, značenje petoknjižja ja razumijevam najznačajnijim upravo ukoliko ga povežem sa duhom savremenog vremena koje je potpuno sekularizovano i profano kulturom koja je izgubila kult. To je vrijeme nesumnjivo određenog nihilizma, odsustva transcendencije i duha. Kultura bez duha može postojati, ali za nas je veoma važna dimenzija kulta koji je izopšten u ovoj sekularizovanoj varijanti. U tom smislu, objavljivanje ovih djela čini nešto izuzetno važno upravo za kulturu koju danas živimo. Ona unose duh, unose dimenziju duhovnosti, transcendencije i metafizičke religioznosti. Nema nikakve sumnje da arhimandrit Dionisije Miković predstavlja jednog od najznačajnijeg svetilnika naše duhovne prošlosti i da predstavlja jedno od najznačajnijih imena pravoslavne, hrišćanske istorije i duhovnosti Boke i Paštrovića. On je u potpunom smislu mediteranski polihist, zato što je interdisciplinarnost njegovog rada zapanjujuća“, naglasio je profesor Jelušić.
Upravnik Arhiva Mitropolije crnogorsko-primorske, monah dr Pavle Kondić izlaganje je fokusirao na bogat stvaralački opus i izdavačku djelatnost, uz osvrt na godišnjak „Srpski magazin“ i fototipsko izdanje pomenute publikacije koja je izlazila u Boki Kotorskoj krajem 19. vijeka, a čiji je urednik bio arhimandrit Dionisije.
„Među svim riječima, poukama, zapovjestima i savjetima istine i pravde Božije koje su sabrane u Svetom Pismu, ima i riječ koja kaže: „Sjećajte se učitelja i dobrotvora svojih.“. I, zaista, srce mi je puno radosti da smo se na ovom znamenitom prostoru unutar budvanskog Starog grada u povelikom broju sabrali i posvetili svoje vrijeme i pažnju jednoj ličnosti koja je ostavila izuzetan trag. Govoriti sada neke velike pohvale, pa ne treba to ovom kaluđeru. On se odrekao svijeta i za sve ono što je radio za 81 godinu života, gledajući iz ove perspektive, možemo da kažemo da je sve sveto i čestito bilo i milome Bogu pristupačno. A njemu? Samo on i Bog i duša njegova znaju kako je to bilo. Ovdje imamo i fototipsko izdanje „Srpskog magazina“ koje služi na čast savremenim generacijama nosilaca kulture i prosvjete na ovom blagoslovenom primorju koji se sjećaju učitelja, dobrotvora i prosvetitelja. Na stranicama ovog magazina vidjećete kako je, kao guja u procjepu, Dinonisije molio pretplatnike, prijatelje i ljubitelje nauke: „Dajte, dajte, platite zaostale dugove!“, nikakve zarade radi nego samo da bi moglo da se opstane i održi ovo prosvjetno djelo koje je on započinjao na ovim stranicama. Kako je on to radio, ne morate baš meni mnogo da vjerujete, ali nikada naša kultura, prosvjeta i nauka nisu bile miljenice nijednog režima i vlasti, a pogotovo ne Mletačke republike i njene nasljedice Austrougarske. Dionisije ipak nije žalio ni atoma svoje snage da sa saradnicima radi, ore i preorava ove njive. On je zlatni beočug u jednome dvomilenijumskom duhovno-prosvjetnom kontinuitetu. Mučio se, dovijao i opet nije malaksao i nije posustao u svom tako slojevitom i razuđenom crkveno-prosvjetnom radu. Sa velikom radošću i nadom iščekujemo da Dionisijeva izabrana djela ugledaju svjetlost dana“, kazao je otac Pavle.
Moderatorka večeri bila je Ana Todorović iz Narodne biblioteke Budve.
„Na našim običajima mogu ni opravdano zaviđeti daleko srećniji i napredniji narodi: Oni su nam praotački amanet“, zapisao je znameniti paštrovski duhovnik i stvaralac Dionisije Miković, rođeni Paštrović. Cijeli život posvetio je svom zavičaju, između ostalog kroz književni i publicistički rad. Bio je saradnik najznačajnijih književnih časopisa – „Glasa Crnogorca“, „Luče“, „Srpskog lista“, „Prosvete“, „Dubrovnika“, „Bosanske vile“ i drugih, koji su objavljivali njegove poetske, prozne, etnografske, književno-kritičke i kulturno-istorijske radove. Među najobimnijima izdavaja se studija o manastiru Reževići, kao i etnografski prilog o svadbarskim običajima u Paštrovićima, „Paštrovska svadba“.
Sedmi Festival „Ćirilicom“ biće nastavljen večeras od 21 sat programom „Sve od Pešte daž do Černe Gore – Dan Matice srpske“, a u susret jubilejima 200 godina Letopisa Matice srpske koji se obilježava iduće, 2024. godine i 200 godina Matice srpske – 2026. godine. U programu učestvuju akademik Dragan Stanić (Ivan Negrišorac) – predsjednik Matice srpske, prof. dr Jovan Delić – potpredsjednik Matice srpske i pjesnik Selimir Radulović, urednik Letopisa Matice srpske.
U programu koji će uslijediti nakon ovog posvećenog predstojećim jubilejima Matice srpske, biće upriličena dodjela nagrade festivala Ćirilicom „Sveti Stefan Štinjanović“ koju su organizatori festivala, JU Narodna biblioteka Budve i Udruženje izdavača i knjižara Crne Gore ustanovili već na prvom festivalu održanom 2017. Predsjednik Udruženja izdavača i knjižara Crne Gore pjesnik Radomir Uljarević, direktorica Narodne biblioteke Budve Mila Baljević i književni kritičar Petar Arbutina, kao žiri za dodjelu nagrade „Sveti Stefan Štiljanović“, odlučili su da ovogodišnji laureat bude pjesnik Selimir Radulović, a nagrada će mu biti uručena na istoj večeri.
Festival „Ćirilicom“ na programu je do 13. septembra, u organizaciji Narodne biblioteke Budve i Udruženja izdavača i knjižara Crne Gore, pod pokroviteljstvom Turističke organizacije opštine Budva.
Put koji povezuje Mokrine i Mojdež u dužini od oko 2 kilometra završen je nakon što je juče asfaltirano 900m u Mokrinama i 215m u Porobićima, dok je ostatak betoniran prošle godine. Na ovaj način Opština Herceg Novi je ostvarila dio programskih načela koji podrazumijevaju ulaganje u infrastrukturu u novskom zaleđu i njegovo povezivanje sa gradskim jezgrom.
Riječ je o veoma vrijednoj investiciji od oko 80 000 eura koju je lokalna samouprava realizovala zajedno sa mještanima, a put je i proširen na 10 mjesta, kazao je predsjednik MZ Mokrine Zoran Lazarević.
„Veliko je zadovoljstvo što možemo reći da je postala prohodna dionica u Mokrinama, od škole i crkve Svete Varvare do zaseoka Kosići i skretanja za Mojdež. Dužina dionice je oko kilometar i već neko vrijeme smo očekivali da dođe do sanacije, ali umjesto toga dobili smo veoma ozbiljnu rekonstrukciju novom asfaltnom podlogom i proširenjima koja će omogućavati nesmetanu saobraćajnu komunikaciju. Kao mještanin koji će koristiti ovaj put iskazujem veliko zadovoljstvo i upućujem zahvalnost Opštini Herceg Novi. Značajna su ulaganja, oko 80 000 eura ali su značajna i programska načela lokalne samouprave da zaleđe opremi novom infrastrukturom. Domaćini, mještani su skupili određena sredstva i uložili u rekonstrukciju puta jer je suštinski važno da put bude kvalitetan i komotan. Hvala i onima preko čije zemlje je prošao prošireni put, svi smo ovaj trenutak sa radošću dočekali“, naglasio je Lazarević.
Mokrine – lokacija
On se zahvalio i Agenciji za izgradnju i razvoj grada koja je od početka pažljivo vodila proces pa je sve urađeno kako treba, kao i izvođaču radova kompaniji „Asfalt beton gradnja“ na kvalitetno obavljenom poslu.
„Ovaj put će nam biti značajna komunikacija između zaleđa i grada u iščekivanju zaobilaznice koja će biti pravo rješenje“, kazao je Lazarević.
Najavio je da očekuje da naredne godine Budžetom budu određena sredstva za sanaciju puta u donjem mokrinjskom kraju kako bi posao bio kompletiran.
Boćarski savez uručio zahvalnicu ministru Laloševiću
Predsjednik Bućarskog saveza Crne Gore Miroslav Petković uručio je zahvalnicu ministru sporta i mladih Vasiliju Laloševiću za doprinos u organizaciji nedavno završenog boćarskog Petoboja nacija u Tivtu.
Petković se zahvalio Laloševiću i na podršci koju taj Savez konstatno ima od Ministarstva sporta i mladih.
On je najavio i učešće na Svjetskom prvenstvu koje ih uskoro očekuje u Alžiru i gdje se nadaju dobrom plasmanu.
Pravu senzaciju priređuje ovogodišnji, jubilarni 10. Dubrovački zimski festival – spektakularni doček Nove godine uz nastup glazbene legende i jedne od najvećih zvijezda regije, Zdravka Čolića, kao i više od 20 koncerata na više gradskih lokacija, javljaju iz Grada Dubrovnika.
-Novi vizuali, novi dekorativni elementi i puno iznenađenja očekuje sve posjetitelje, uz bogati glazbeni, zabavni, gastronomski i dječji program, koji i ove godina započinje s finskim Djedom Mrazom. Pripreme su u završnoj fazi, a promocija već kreće, sve s ciljem privlačenja Dubrovčana, ali i brojnih gostiju u grad pod Srđem tokom decembra.
Sjajna glazbena imena izmjenjivat će se na atraktivnoj i mnogima najdražoj pozornici, Stradunu. Početak Dubrovačkog zimskog festivala u svom jubilarnom 10. izdanju kreće s legendarnim hrvatskim rokerima, omiljenim Prljavi kazalištem, a po prvi put ove godine DZF će imati završnicu za pamćenje – 6. januar 2024. uz koncert Jelene Rozge.
U Gradu će tokom decembra nastupiti ponajbolji hrvatski i regionalni glazbenici pa će se publika zabaviti uz koncerte Gibonnija, 4 tenora, Tomislava Bralića i klape Intrade, Parnog valjka , klape Šufit i nezaobilazno glazbeno ime hrvatske estrade, Antu Gela i bend, koji će se pobrinuti za sjajnu atmosferu u večeri prije Nove godine, u noći dočeka, ali i podnevnog dočeka za najmlađe. Poseban scenski spektakl priredit će Queen Sensation, tribute bend posvećen legendarnoj grupi Queen, koji će u Dubrovniku izvesti njihove najveće hitove. Za ljubitelje electro popa na ovogodišnjem programu rezerviran je misteriozni glazbeni duo Nipplepeople.
Advent na Vojnoviću kojeg organizira i financira Studentski centar Dubrovnik bit će obogaćen nastupima grupe Dalmatino, potom Bosutskih bećara, a za dobar ugođaj tijekom zimskih mjeseci pobrinut će se i Vojko V, Mate Bulić, Zsa Zsa, Jole, Adi Šoše, Matko i Brane…
Omiljeni dječji programi – Stanica sjeverni pol u Lazaretima, Šarena zima u Uvali s vlakićem i klizalištem, te programi u najvećem gradskom naselju Mokošica čine okosnicu programa za najmlađe kojima je namijenjeno i niz programa dubrovačkih kulturnih ustanova. Prigodne izložbe, božićni koncerti, među kojima se ističe dubrovački Božićni koncert 22. prosinca i Novogodišnji koncert na Stradunu 1. januara, kazališne predstave za sve generacije, Torta Party i ostali programi začinit će adventske dane i iščekivanje Božića i Dočeka Nove godine.
Poseban program iznenađenja priprema se i u Gružu – u TUP-u će se kreirati zanimljivi, digitalni i interaktivni sadržaji za djecu i mlade uz prateću gastro ponudu.
Grad Dubrovnik, Turistička zajednica grada Dubrovnika i Dubrovačke ljetne igre u suradnji s kulturnim ustanovama i javnim poduzećima pripremaju široki spektar događanja za građane i posjetitelje svih uzrasta. Dubrovački zimski festival, ove godine ‘okrugli’ deseti, čeka vas u punom sjaju!, stoji u saopštenju iz gradske uprave.
Radovi na obnovi i pretvaranju broda Galeb u plutajući muzej u završnoj su fazi u kraljevičkom škveru, no projekt i dalje nije zaokružen jednom važnom stavkom – na natječaj za hotel i ugostiteljski objekt, za koje je Grad Rijeka predvidio 993 četvorna metra površine broda, nije se javio nitko.
Bio je to već drugi natječaj za komercijalne sadržaje na Galebu čija je ukupna površina 5549 kvadrata, a Grad će sada morati još jednom analizirati uvjete za budućeg koncesionara te prilagoditi i mijenjati ono što je odbilo potencijalne ulagače kojih, navodno, ima.
Natječaj je bio proveden ljetos, s produljenim rokom, zaključen je 28. kolovoza i na njega nije stigla niti jedna ponuda, iako je gradonačelnik Marko Filipović bio optimist. Prema njegovim riječima, nekoliko je poduzetnika uoči natječaja i tijekom njega za zakup dijela broda Galeb iskazalo interes za ugostiteljsku i djelatnost smještaja, no taj interes, nažalost, nije i formaliziran. Dok Grad bude analizirao uvjete i donosio odluku o novim postupcima vezanim uz najam komercijalnih sadržaja na Galebu, kako navodi Filipović, prenamjena broda u muzej se nastavlja, piše Jutarnji.
Neodređene stavke
Budući da do provođenja prvog propalog natječaja nisu bili poznati uvjeti priveza Galeba i površina palube koju će zauzeti oprema, na prvom natječaju površina palube broda koja ide u zakup nije bila precizirana, nego je samo bilo navedeno “do 343 četvorna metra”, što je bilo ispravljeno u novom. Sada je, pak, stajalo da je površina otvorene palube koja se daje u zakup 269 četvornih metara.
Za ugostiteljski objekt i hostel predviđeno je manje od petine ukupne površine broda, a Grad ih je namjeravao iznajmiti po cijeni od 10.943 eura mjesečno, odnosno 11,02 eura po kvadratu. Iako su i cijena kvadrata i jamčevina, koja sada iznosi 41.036 eura, smanjeni u odnosu na prvi natječaj, formalno iskazanog interesa i dalje nema.
U natječaju je, međutim, i dalje bilo stavki koje su prilično neodređene, pa je tako zamišljeno da budući koncesionar plaća 17,90 posto ukupnih troškova održavanja i ispitivanja svih tehničkih sustava broda sa svim potrebnim servisima, osim sustava klimatizacije i ventilacije. Budući da je ovo prvi slučaj da se neki brod pretvara u muzej, još uopće nije poznato koliko bi ti troškovi mogli iznositi.
Probijeni rokovi
Nisu poznati ni troškovi uređenja hotela, restorana i terase koje bi budući koncesionar, prema posljednjem natječaju, trebao preuzeti na sebe, za što će biti oslobođen plaćanja zakupa na pet godina. Prema cijeni zakupa određenoj u natječaju, radi se o “poštedi” vrijednoj oko 200 tisuća eura, no pitanje je ostaju li radovi na uređenju komercijalnih sadržaja u tim okvirima.
Tu je još jedan detalj u jednadžbi punoj nepoznanica za budućeg koncesionara, a to je mjesto na kojem će Galeb biti vezan. Naime, iako se, kada se krenulo s projektom broda muzeja, govorilo da bi lokacija trebala biti na riječkoj rivi, uz neki od gatova, ili na početku lukobrana Molo longo, blizu Putničkog terminala, sada je određena lokacija pokraj dizalica na Molo longu. To je oko kilometar, odnosno desetak minuta hoda od Rive Boduli, dakle centra Rijeke, što smanjuje atraktivnost lokacije, posebice po lošem vremenu.
Također, u ovom trenutku još nije poznato hoće li i pod kojim uvjetima riječka putnička obala, odnosno riva, biti pretvorena u marinu za superjahte, što je želja tvrtke ACI Gitone koja gradi marinu u Porto Barošu. Superjahte bi mogle blokirati pogled na Galeb koji, zabijen tamo kod dizalica, s njima pada u drugi plan i teško da može opravdati ulogu atrakcije u riječkoj luci.
Obnova Galeba, koji je u kolektivnoj memoriji ostao zapamćen kao Titova ploveća rezidencija i školski brod Jugoslavenske ratne mornarice na kojem su vojnu obuku prošli deseci tisuća “Titovih mornara”, počela je 2019., no rokovi su nekoliko puta probijani, zbog pandemije, rasta cijena materijala i drugih predvidljivih i nepredvidljivih problema jer se radi o “pionirskom projektu”.
Sada su radovi u završnoj fazi, s dovršenošću većom od 90 posto, a nakon završetka rekonstrukcije i restauracije slijedi opremanje muzeja. U Grad Rijeci kažu da se izvode radovi na polaganju opreme i elektrokabela, a planirani dovršetak je u proljeće 2024. godine.
Mnogo sadržaja
Muzej koji tematizira povijest broda ušao je, u paketu s već tri godine otvorenom Palačom šećera, u projekt revitalizacije kulturne baštine u turističke svrhe koji EU financira s 85 posto sredstava. S Galebom nije išlo toliko glatko kao s Palačom šećera, pa je izvođač radova, kraljevički Dalmont, izabran tek na drugom natječaju, za 46,8 milijuna kuna bez PDV-a. Iako se sada ne može reći kolika će biti ukupna cijena nakon završetka radova, procjenjuje se da bi mogla doseći oko 15 milijuna eura, gotovo dvostruko više nego što se računalo 2019. godine kad se kretalo u projekt obnove.
U usporedbi s cijenama drugih muzeja u Hrvatskoj i Europi, ipak se ne radi o tako velikom novcu, a kako muzejska djelatnost sama po sebi nije isplativa, apsurdno je govoriti o povratu ulaganja. Za usporedbu, Spomenik domovini u Zagrebu, koji ne služi apsolutno ničemu, stajao je oko pet milijuna eura, dakle trećinu vrijednosti Galeba koji će posjetiteljima nuditi mnogo sadržaja.
S obzirom na to da su Titov brod, koji je još od ministra Bože Biškupića zaštićeno kulturno dobro pa se ne smije potopiti, već posjetile brojne televizijske ekipe iz cijelog svijeta, a nedavno je na njemu snimao film i oskarovac Gabriele Salvatores, interes za Galeb postoji već i prije nego što je dovršena njegova obnova.
Usto, rekonstrukcija Galeba je golem i važan posao za Dalmont, hrvatsku tvrtku koja je brodogradilište u Kraljevici podigla iz pepela i sačuvala radna mjesta i brodograđevnu industriju u tom kraju.
Bio je brod za prijevoz banana i njemački minopolagač, potopili su ga saveznici, a Tito obnovio
Brod je dug 117 metara, a sagrađen 1938. u Italiji za prijevoz banana. Nakon što je kratko bio dio talijanske trgovačke flote, prenamijenjen je u vojne svrhe. Bio je torpediran i umalo potopljen kod Egipta, a zatim je, nakon kapitulacije Italije, prešao u ruke Nijemaca i bio minopolagač pod imenom Kiebitz.
No, 25. studenoga 1944. u riječkom akvatoriju potopila ga je jedna od savezničkih bombi. U Jugoslaviji je izvučen s morskog dna i obnovljen te je na njemu Tito 1953. išao u prvi državnički posjet Velikoj Britaniji.
Oko Galeba su se gradili i mitovi, poput onih da su na njega dolazile i filmske zvijezde kao što su Sophia Loren i Richard Burton.
Međutim, tijekom istraživanja povijesne građe za budući muzej to se pokazalo netočnim – Tito je, naime, filmske zvijezde primao na svojoj jahti na Brijunima, a ne na Galebu koji je većinu životnog vijeka bio brod JRM-a. I neviđeni luksuz na Galebu pokazao se kao mit
Povodom početka nove školske godine, Opština Kotor i Turistička organizacija Kotor svim đacima našeg grada poklanja koncert muzike iz Diznijevih filmova.
Ispred velike bine na Trgu od oružja, u subotu 9. septembra sa početkom u 20 sati, publika će moći da uživa u kultnim melodijama iz Ljepotice i zvijeri, Pepeljuge, Male sirene, Aladina, Frozen, Enkanto, Pokahontas, Meri Popins i drugih crtanih, ali i igranih filmova. Ovu nostalgičnu muzičku čaroliju izvešće Simfonijski orkestar Crne Gore, pod dirigentskom palicom istaknutog maestra Roberta Homena. Kao solisti, na koncertu će nastupiti sopran Danijela Pintarić i tenor Josip Švagelj.
Draga djeco, pozivamo vas da 9. septembra u 20 sati dođete na Trg od oružja i da sa sobom dovedete vaše roditelje, bake, deke, tetke i sve koje volite, jer je muzička čarolija koja vas očekuje očaravajuća i neodoljiva za sve generacije.
Opština Kotor i Turistička organizacija vam žele srećan početak uspješne školske godine!
Turska nacionalna avio-kompanija Turkish Airlines potvrdila je da će svoju dosadašnju sezonsku avio-liniju Istanbul – Tivat završetkom ovogodišnje ljetnje IATA sezone, pretvoriti u cjelogodišnju, potvrdio je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Vladan Drašković.
To znači da će avioni Turkish Airlines između ova dva grada saobraćati i nakon 29. oktobra kada završava ovogodišnja ljetnja i počinje zimska IATA sezona koja traje do 30. marta naredne godine.
Umjesto aktuelnih šest sedmičnih rotacija na liniji Istanbul – Tivat, turski avio-prevoznik će tokom predstojeće zime imati samo jednu sedmičnu rotaciju manje, što znači da će njihovi avioni na pistu pored Tivatskog zaliva slijetati pet puta u nedjelji.
Na ovoj liniji Turskish će biti direktan konkurent crnogorskoj nacionalnoj avio-kompaniji Air Montenegro koja je prije dvije godine i pokrenula redovan saobraćaj na relaciji Tivat – Istanbul.
Air Montenegro će, inače, tokom predstojeće zimske sezone svakodnevno letjeti na toj liniji što znači da će Tivat, zajedno sa Turkishevim letovima, imati najmaje 12 sedmičnih konekcija sa Istanbulom koji je jedan od najvećih avijacijskih habova u ovom dijelu svijeta.
Turkish Airlines i ove i prošle godine je na liniji Istanbul – Tivat letio samo tokom ljetnjih mjeseci. Pretvaranjem ove linije u cjelogodišnju Turkish Airlines će, pored Air Montenegra i Air Serbie, postati treći takozvani legacy carrier odnosno nacionalni avio-prevoznik koji će i tokom zimskih mjeseci letjeti za Tivat.
Linija za Istanbul po kapacitetima koji se nude putnicima u broju raspoloživih sjedišta u Turkishevim avionima tipa boeing B737-800 i Air Montenegro vim embraerima E-195, biće tek nešto malo ispod i dalje najpopularnije ovdašnje redovne linije Tivat – Beograd na kojoj tokom cijele godine lete crnogorski i srpski nacionalni avio-prevoznici.
Turkish Airlines
Dobre vijesti, kada je u pitanju makar dio predstojeće zimske sezone na aerodromu Tivat, stižu i iz Izraela jer će njihova leisure avio-kompanija Sun d’Or (podružnica izraelske nacionalne aviokompanije El Al) nastaviti da po isteku ljetnje sezone za Tivat leti i u četvrtom kvartalu ove godine. Sun d’Or je potvrdio da će do kraja godine saobraćati na liniji Tel Aviv – Tivat, a postoji mogućnost da ta kompanija letove na ovoj relaciji produži i tokom prva tri mjeseca naredne godine.
Tivat ovog ljeta ima veliki hroj sezonskih letova iz Tel Aviva, a iz tog izraelskog grada u manjem broju slučajeva tokom ljetnje turističke sezone, saobraća se i za Podgoricu.
Oba crnogorska aerodroma nalaze se na najnovijoj listi vazdušnih luka u regionu koje je odobrilo Odjeljenje za sigurnost Ministarstva saobraćaja Izraela, odnosno koji zadovoljavaju izuzetno stroge izraelske standarde bezbjednosti i stoga je s njih moguće organizovati direktne letove prema Izraelu ili preletjeti vazdušni prostor te države.
Crna Gora na ovom spisku, u čijoj izradi inače, presudnu ulogu ima procjena bezbjednosti koju radi izraelska tajna služba Mossad, jedina je od država regiona koja ima dva svoja aerodroma. Srbija, Hrvatska i Slovenija imaju po jedan od Izraelaca prihvatljiv svoj aerodrom, dok Bosna i Hercegovina, Albanija i Sjeverna Makedonija nemaju nijednu svoju vazdušnu luku na tom spisku.
Prilikom posljednjeg ažuriraja ovog spiska Odjeljenje bezbjednosti Ministarstva saobraćaja Izraela je s liste prihvatljivih skinulo aerodrom Ohrid u Sjevernoj Makedioniji, Tiranu u Albaniji, ali i veoma značajne aerodrome Split i Dubrovnik iz Hrvatske.
Snažan potres kasno u petak pogodio je Maroko. U nekoliko gradova uništene su pojedine zgrade, ljudi su morali napustiti svoje domove. Prema podacima držve televizije poginulo je najmanje 600 ljudi. Stotine su ranjene. Traže se preživjeli pod ruševinama.
Stotine mrtvih i ozlijeđenih u snažnom potresu
06:03
Marokanski geofizički centar saopštio je da se potres dogodio na području Ighila u planinama Visokog Atlasa i da mu je magnituda bila 7,2 prema Richteru. Geološki institut SAD-a procijenio je magnitudu na 6,8 i rekao da se potres dogodio na relativno maloj dubini od 18,5 kilometara.
Ighil, planinsko područje s malim poljoprivrednim selima, nalazi se oko 70 kilometara jugozapadno od Marakeša. Potres se dogodio malo poslije 23 sata po lokalnom vremenu.
Lokalni dužnosnik ustvrdio je da je većina smrtnih slučajeva zabilježena upravo na planinskim područjima do kojih je teško doći.
Stanovnici Marakeša rekli su da su se srušile neke zgrade u starom gradu, mjestu UNESCO-ove svjetske baštine, a lokalna televizija prikazala je slike srušenog minareta džamije i ruševina na smrskanim automobilima.
Montasir Itri, stanovnik planinskog sela Asni u blizini epicentra, rekao je da je ondje većina kuća oštećena.
– Naši su susjedi pod ruševinama i ljudi naporno rade na njihovu spašavanju s raspoloživim sredstvima u selu, posvjedočio je.
EU spreman pomoći Maroku nakon smrtonosnog potresa
07:31
– Europska unija spremna je podržati Maroko nakon smrtonosnog potresa u kojem je poginulo najmanje 296 ljudi, rekao je u subotu predsjednik Europskog vijeća Charles Michel.
– Moje su misli sa svima onima koji su pogođeni ovom tragedijom i sa spasiocima koji su uključeni u potragu, napisao je Michel na platformi društvenih medija X, nekadašnjem Twitteru.
– Vijesti o potresu zastrašujuće su. EU je spreman podržati Maroko u ovim teškim trenucima, dodao je.
Michelovi komentari stigli su iz indijske prijestolnice New Delhija, gdje sudjeluje na summitu G20.
