Polaganjem vijenaca u čast palim mornarima i počasnim plotunom Bokeljske mornarice Herceg Novog, Kotora i Tivta, danas je u Đenoviću obilježeno 106 godina od pobune mornara u Boki.
Činu sjećanja na hrabre vojnike prethodila je predaja raporta kapetana Bokeljske mornarice – Podružnica Herceg Novi, Dejana Veriga, Glavnom administratoru Opštine Herceg Novi, Nenadu Đorđeviću.
Đorđević je lovorov vijenac postavio na spomen ploču na zgradi Mjesne zajednice Đenović, dok je vijenac u more spustio savjetnik generalne konzulke Republike Hrvatske u Kotoru, Zlatko Kožuhar.
Na kuću Vrankovića, mjesto pobune mornara, vijenac je postavio kapetan odreda Bokeljske mornarice – podružnice Herceg Novi, Dejan Verigo.
Pobuna mornara u Boki
U povorci su, uz brojne građane, članove Mjesne muzike Đenović i KUD Sloga, bili i kapetan bojnog broda Vojske CG, Vesko Tomanović, menadžer Opštine Herceg Novi, Dušan Vukić, sekretarka za lokalnu samoupravu, Vesna Samardžić i sekretar za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju, Mitar Kisjelica.
Pobuna mornara u Boki
Kako je istakao Glavni administrator, Nenad Đorđević, danas je obilježeno sjećanje na istorijski čin mornara u Boki.
“Njihov ustanak značio je protivljenje tadašnjem obliku vladavine i svakom obliku nasilja. Oni su na taj način, za to vrijeme, ostvarili istorijski i civilizacijski iskorak. Mi u njihovu čast i slavu obilježavamo ovaj dan, a prisustvo svih vas, jasna je garancija da se njihov herojski čin nikada neće zaboraviti”, istakao je Đorđević.
Tačno u podne 1. februara 1918. godine, otpor okupatorima pružili su mornari na brodovima „Sankt Georg” i „Gea”. Boka je i tada zbog svog strateškog položaja predstavljala izuzetno važnu pomorsku bazu gdje je bio stacioniran najveći broj brodova. Oko 6.000 mornara austrougarske ratne flote uzelo je zapovjedništvo u svoje ruke i istaklo crvene zastave na oko 40 brodova u zalivu. Pobunjeni mornari ustali su protiv osvajačkog rata koji su vodile Njemačka i Austrougarska i protiv loših uslova života na ratnim brodovima.
Brod „Gea“ i podmornice u Đenovićima
Ceremoniju obilježavanja godišnjice Pobune mornara organizovali su Opština Herceg Novi, Bokeljska mornarica 809 – Podružnica Herceg Novi i Mjesna zajednica Đenović.
Tivćanin G.P. (38) osuđen je u hitnom postupku na kaznu zatvora u trajanju od 15 dana.
“On je sankcionisan, jer su dokazani navodi optužnog akta Uprave policije da je prethodne večeri na teritoriji opštine Budva upravljao vozilom pod dejstvom alkohola u organizmu u koncentraciji od 2,10 g/kg.
Uz kaznu mu je izrečena i zabrana upravljanja vozilima u trajanju od 4 mjeseca, kao i maksimalan broj kaznenih bodova”, saopštio je predsjednik Suda za prekršaje u Budvi Marko Ðukanović.
Čelnici svih 27 država članica postigli su u četvrtak dogovor o reviziji višegodišnjeg proračuna, koja uključuje pomoć Ukrajini, čemu se dosad protivio mađarski premijer Viktor Orban.
Na izvanrednom samitu u Bruxellesu postignut je dogovor o paketu pomoći Ukrajini u iznosu od 50 milijardi eura.
Izvanredni samit sazvan je jedino zato da se pokuša pridobiti suglasnost Mađarske. Na zadnjem samitu sredinom decembra 26 članica postiglo dogovor o pomoći Ukrajini i jedino je Mađarska bila protiv.
Dogovor je očito postignut prije formalnog početka samita jer je prije toga održano nekoliko sastanaka u užem sastavu. Početak samita je kasnio skoro sat i pol, a nekoliko minuta nakon početka objavljeno je da je dogovor postignut.
Prema usuglašenom tekstu zaključaka, Orban za svoj pristanak nije dobio ništa zauzvrat.
U tekstu se kaže da će se “na temelju godišnjeg izvješća Komisje, Europsko vijeće (šefovi država ili vlada EU-a) voditi raspravu svake godine o provedbi Instrumenta za Ukrajinu s ciljem da daju smjernice”. Orban je ranije tražio da se iznos od 50 milijardi eura podijeli na četiri sljedeće godine, po 12,5 milijardi godišnje i da se o tome odlučuje svake godine.
Time bi on zadržao mogućnost da i dalje prijeti vetom kako bi dobio zauzvrat ustupke oko odmrzavanja europskih sredstava koja su Mađarskoj zamrznuta zbog problema s vladavinom prava.
U zaključcima se također kaže da će “bude li potrebe, za dvije godine Europsko vijeće pozvati Komisiju da napravi prijedlog revizije u kontekstu novog Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO)”.
Međutim, to ima li i nema potrebe za revizijom moraju odlučiti čelnici država članica EU-a jednoglasno, što znači da bi Orban trebao pridobiti ostalih 26 čelnika da pristanu na novu reviziju proračuna, za što nema baš nikakvih izgleda.
U tekstu zaključaka na Orbanov zahtjev dodana je rečenica da “Europsko vijeće podsjeća na svoje zaključke iz prosinca 2020. o primjeni mehanizma uvjetovanosti”.
U tim zaključcima iz prosinca 2020. Europsko vijeće je postiglo dogovor o sustavu uvjetovanosti za zaštitu proračuna Unije od svih vrsta prijevara, korupcije i sukoba interesa.
Orban će se vjerojatno pozivati na jednu rečenicu iz tih zaključaka koja glasi: “Puki nalaz o tome da je došlo do kršenja vladavine prava nije dovoljan za aktivaciju mehanizma”, to jest za uvođenje sankcija.
Ali, taj je paragraf ubačen na samom kraju zaključaka, ne u dijelu koji govori o paketu makrofinancijske pomoći Ukrajini.
Taj je mehanizam kasnije iskorišten za zamrzavanje dijela sredstava namijenjenih Mađarskoj iz kohezijskih fondova EU-a.
Impresia je novi naziv brenda Udruge jedinstvenih (luksuznih) hrvatskih hotela, kojim želi 17 hotela koje trenutno ima u članstvu pojačano promovirati kao objekte i mjesta impresivnog i autentičnog domaćeg iskustva i održivog turizma, najavila je udruga u utorak.
Novi brend sa sloganom “Impresive Croatian Hotels” i prateće nove vizuale predsjednik udruge Nenad Nizić predstavio je u novom zagrebačkom hotelu art’otel u Petrinjskoj ulici, u koji je investirala i prije dva mjeseca ga otvorila Arena Hospitality Group.
“Prateći globalne trendove i druge slične kolekcije hotela u svijetu, zaključili smo da je vrijeme za promjenu brenda koji će biti jači i tržišno bolje predstavljati naše hotele, koji su impresivni ne samo po vrhunskoj kvaliteti ponude i usluge, nego i vrhunskim lokacijama i destinacijama koje su također autentične i jedinstvene”, istaknuo je Nizić.
Svi ti hoteli rade cijele godine i mnogi od njih su, dodao je, iznenađeni dobrom popunjenošću te i u siječnju neki imaju najviše gostiju do sada, a i najave za ovu godinu su više nego dobre pa je kod nekih buking već sada puno bolji nego lani.
“Optimistični smo za ovu godinu, dobro poslujemo i ulažemo u ponudu i kvalitetu. Sve nadograđujemo vrhunskim gastro iskustvima što gosti sve više prepoznaju”, rekao je Nizić.
Očekuje se da će novim brendom pojačati prepoznatljivost u svijetu, za koji je, odnosno strana tržišta i većinom koncepcijski rađen, kazala je Anja Bauer, kreativna direktorica tvrtke Fabular koja je radila i prvi brend Stories za tu udrugu.
“U novom brendu smo naglasili i ujedinili ono što gosti osjećaju u tim hotelima i destinacijama, njihove dojmove i impresije od zvukova i okusa, do pogleda, ugode i drugog”, dodala je Bauer.
Nizić je podsjetio i da u suradnji s Ministarstvom turizma i sporta i ove godine, do 10. februara, primaju ponude učenika završnih razreda osnovnih škola, srednjih škola te studenata poslovnih škola i fakulteta turističkog smjera za uključenje u njihov projekt “Upoznajte naše priče”, kojim promoviraju zanimanja i nude stručna usavršavanja u hotelima-članicama.
Predstavljanje novog brenda podržali su i predstavnici Ministarstva turizma i sporta, Hrvatske turističke zajednice kao i partneri udruge Croatia Airlines i druge tvrtke.
Stavljena tačka na višegodišnji infrastrukturni projekat koji je počeo da se realizuje od kraja 2016. godine
Završeni su radovi na saobraćajnici Cacovo u Donjoj Lastvi čija je ukupna vrijednost 660.000 eura. U trećoj fazi izgradnje te dionice završena je saobraćajnica dužine 450 metara čija je izgradnja, sa svim infrastrukturnim elementima, koštala 300.000 eura.
Radove je izvodila firma “Betonmix” doo iz Budve.
– Radovi na ovoj fazi izvršeni su u roku. Izvođač je poštovao dogovorenu dinamiku izvođenja radova i ovim smo uspjeli da privedemo kraju projekat, koji je trajao dugo, još od kraja 2016. godine. Problemi su bili raznorodni od konfiguracije terena, manjkavosti projektne dokumentacije do imovinskih pitanja – rekao je direktor Direkcije za investicije Vlado Brguljan.
On je dodao da su u sklopu ovog posla izvedeni elektro radovi, izgrađene konstrukcije potpornih zidova, provučen je vodovodni i kanalizacini sistem, uređeni atmosferski odvodi i izvedeni asfalterski radovi.
– Ovim je desetak kuća u Donjoj Lastvi najzad dobilo kolski prilaz i stavljena je tačka na višegodišnji infrastrukturni projekat rađen u fazama, od kojih su prve dvije faze iznosile nekih 360.000 eura. Zadovoljan sam što smo ovaj projekat uspješno priveli kraju i što fokus djelovanja možemo usmjeriti na neke nove i značajne projekte” – rekao je predsjednik opštine Željko Komnenović.
Policija u Tivtu podnijela je krivična prijava zbog građenja objekta bez prijave i dokumentacije za građenje.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, njihovi službenici su u cilju otkrivanja i sprečavanja nelegalne gradnje na teritoriji svoje nadležnosti, obavili kontrolu u ulici Karpoška i utvrdili da je na jednoj stambenoj gradi urađeno potkrovije bez neophodne dokumentacije i dozvole.
“U službenim prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Tivat prikupljeno je obavještenje od M.P. (37) za kojeg je policija došla do sumnje da je bez pribavljene građevinske dozvole i dokumentacije uradio potkrovije na zgradi i tako dobio stambeni prostor od 100 m2, te na taj način pričinio štetu budžetu Crne Gore u iznosu od oko 10.000 eura”, piše u saopštenju.
Dodaje se da je po nalogu dežurnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru protiv M.P. podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje.
Površina mora duž obale Boke Kotorske u Prčanju, Stolivu osvanula je jutros pod ledom. Tanki slojevi leda prekrili su more tamo gdje sa brda Vrmac u more uvire voda iz podzemnih potoka, te se struje slatke vode miješaju sa slanom morskom vodom. Led se vidi i oko kamenja koje viri iz mora, naziru se i zamrznuti grumeni mušalja.
Na desetak metara od mora, pak, procvjetalo je stablo badema. Prekrasni bokori rozih cvjetova pozdravljaju sunce i more, odolijevajući nekako niskoj temperaturi.
Sve ovo vidjeti u jednom danu i na jednom mjestu, nevjerovatna je ljepota koju pruža ovaj magični Zaliv. Trenutak ljepote, koji nestaje za tili čas.
Badem procvjetao u Boki
Nauka kaže da se povećanjem saliniteta snižava i tačka mržnjenja vode. Morska voda (prosječnog saliniteta od 35 g L -1) mrzne tek na -1,91 °C.
Led je voda u čvrstom agregatnom stanju. Pri temperaturi od 0°C voda pod normalnim pritiskom prelazi u čvrsto stanje. Pri smrzavanju volumen vode u ledenom stanju povećava se za otprilike 1/9.
Specifična toplota leda je duplo manja od vode u tečnom stanju. Zbog toga se led relativno brzo obrazuje na površini vode rashlađene do temperature od 0 °C, a za njegovo topljenje potrebna je mnogo manja količina toplote (79,72 cal g -1) nego za uparavanje tečne vode (539,6 cal g -1).
Službenici Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor Opštine Tivat proteklih su dana vršili kontrolu nelegalnog odlaganja zemlje, šuta i drugog otpada, na mjestima koja nisu za to predviđena. Postupajući po prijavi građana i u skladu sa ovlašćenjima iz Zakona o komunalnijm djelatnostima, komunalna policija je 30. januara na licu mjesta zatekla počinioca prekršaja (LJ.I.) koji je kamionom istovarao otpad na zemljištu u neposrednoj blizini Krtoljske raskrsnice. Ovom fizičkom licu izrečen je prekršajni nalog u skladu sa Zakonom. Iz Sekretarijata naglašavaju da će u narednom periodu intenzivirati kontrole po ovom osnovu i apeluju na građane da poštuju pravila o odlaganju i deponovanju otpada, jer time daju svoj doprinos očuvanju životne sredine.
U proteklom periodu zabilježeni su slučajevi u kojima su službenici Komunalne policije onemogućeni u vršenju službene radnje, na način što im na zahtjev nisu pružene na uvid lične isprave od strane subjekata komunalnog nadzora. Ovim licima izrečeni su prekršajni nalozi, shodno Zakonu o komunalnoj policiji.
Nelegalno odlaganje otpada
“Krajem godine imali smo i dvije situacije u kojima su komunalni policajci bili prinuđeni na upotrebu sredstava prinude prema subjektima komunalnog nadzora. Službenici su reagovali onako kako je to propisano Zakonom. Nećemo tolerisati napade na službena lica, posebno imajući u vidu da oni sprovode zahtjevan i odgovoran posao od interesa za sve građane” – istakao je sekretar Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor Krsto Pejović.
On je napomenuo da se jedan od ovih slučajeva desio na popdručju mjesne zajednice Gradiošnica, te da je lice L.R. procesuirano zbog napada na službeno lice, a slučaj je pred nadležnim sudom u Kotoru. Drugi slučaj napada na službeno lice desio se u Arsenalskoj ulici od strane lica P.O. Zbog vrijeđanja i omalovažavanja službenog lica, pokrenut je prekršajni postupak pred sudom za prekršaje u Kotoru.
Jemenski hutisti objavili su da su izveli uspješan napad na američki kontejnerski brod ‘KOI’ u Adenskom zaljevu. Tvrde da je napad izveden svega nekoliko sati nakon što su lansirali nekoliko projektila prema razaraču američke mornarice Gravely.
Središnje zapovjedništvo SAD-a objavilo je da su njegove snage uništile raketu zemlja-zrak koja je bila spremna za lansiranje iz Jemena.
– Jemenske oružane snage na američko-britansku eskalaciju također će odgovoriti eskalacijom i neće oklijevati provesti široke i kvalitetne vojne operacije kao odgovor na bilo kakvu britansko-američku glupost protiv dragog Jemena. Također potvrđujemo da su svi američki i britanski brodovi u Crvenom i Arapskom moru legitimne mete jemenskih oružanih snaga, naglasio je Yahya Saree, vojni glasnogovornik jemenskih hutista.
Priča o LIFE Artini – Mreži za očuvanje morskih ptica u Jadranu nije samo priča o pticama; to je priča o suradnji, istraživanju i očuvanju prirode. Pod vodstvom vodećeg partnera, udruge BIOM, projekt su zajedno provodile i udruga Sunce, Javna ustanova Park prirode Lastovsko otočje te BirdLife Malta. Uz podršku lokalne zajednice Lastova, brojnih dionika i partnera, svi su odigrali ključnu ulogu u očuvanju sredozemnog galeba, kaukala i gregule, ciljnih vrsta projekta.
– Hrvatska je dom nekoliko ugroženih vrsta morskih ptica, a Lastovo je ključno stanište za gregulu, kaukala i sredozemnog galeba. Ovaj projekt prvi je takve vrste u Hrvatskoj, stvoren kako bismo odgovorili na izazove s kojima se ove ptice suočavaju i poboljšali njihov status očuvanja u Jadranu – rekla je Zrinka Jakl, voditeljica Zaštite prirode udruge Sunce.
Aktivnosti u sklopu ovog projekta obuhvatile su opsežno istraživanje, zaštitu staništa, suzbijanje prijetnji i podizanje svijesti među lokalnom zajednicom. Konkretni ciljevi uključivali su određivanje novih zaštićenih područja u morskom okolišu važnih za očuvanje morskih ptica, čime smo htjeli osigurati osnovne uvjete za proglašenje novih zaštićenih područja (POP) na moru, te utvrđivanje prijetnji koje utječu na njihove populacije i definiranje akcija usmjerenih na ublažavanje tih prijetnji. Također, jedan od ciljeva bio je iskorijeniti kopnene invazivne vrste, poput štakora, na gnjezdilištima cjevonosnica, i kontrolirati populaciju galebova klaukavaca, posebice na gnjezdilištima sredozemnih galebova. Projekt je za krajnji cilj imao unaprijediti opstanak i dobrobit populacija morskih ptica u Jadranu.
Kako smo pridonijeli poboljšanju stanja morskih ptica?
– Istraživanje i praćenje populacija ciljnih vrsta morskih ptica bilo je ključno, pružajući podatke o brojnosti, uspješnosti gniježđenja te njihovu općem zdravlju. Ovim aktivnostima postignuti su značajni rezultati, uključujući povećanje uspješnosti razmnožavanja gregule za 39 posto i kaukala za osam posto – kazao je Dries Engelen, voditelj projekta iz udruge BIOM.
Identificirana su nova područja, obuhvativši pet novih važnih područja za ptice i bioraznolikost (IBA – engl. Important Bird and Biodiversity Area), dok su dva postojeća proširena. Područja koja su proglašena su: Sjeverni Jadran, Lastovski kanal, Korčulanski kanal, Hvarski kanal i Kanal istočni Mljet, dok su proširena područja Lastovsko otočje i Pučinski otoci.
Kontrola populacije štakora, provedena na odabranim otocima lastovskog arhipelaga, rezultirala je time da na 15 otoka i otočića danas više nema štakora. Nastavak kontrole nad populacijom štakora posebice je ključno za uspješno gniježđenje morskih ptica, kao i provedba biosigurnosnih mjera za sprječavanje povratka štakora na otoke s kojih su uspješno uklonjeni.
Dodatno, tijekom istraživanja praćena su kretanja 40 gregula, 40 kaukala i 25 sredozemnih galebova, uz pomoć čega su identificirana važna područja za morske ptice.
S ciljem smanjenja slučajnog ulova morskih ptica, provedeno je testiranje triju mjera ublažavanja u suradnji s lokalnim ribarima.
– Ove akcije očuvanja nisu samo pridonijele poboljšanju stanja populacija morskih ptica, nego su i pridonijele boljem razumijevanju njihova ponašanja, migracija i preferencija staništa – naglašava Jakl.
U suradnji s osam obrazovnih ustanova na području Korčule, Lastova i Visa, projekt je organizirao 70 edukativnih radionica i izleta za djecu. Cilj je bio podići svijest kod mladih o važnosti očuvanja prirode i ulozi morskih ptica u ekosustavu. Edukativni programi prilagođeni su vrtićima i osnovnim školama, pružajući djeci uvid u istraživački rad te potičući ekološku odgovornost.
Kaukal u letu – foto Biljana Ječmenica
Organizirano je 27 događanja koja su privukla više od 1550 sudionika. Manifestacije poput “Noći Albatrosa” na Lastovu i Visu privukle su više od 250 posjetitelja. Kroz 31 akciju čišćenja, u kojima je sudjelovalo oko 400 lokalnih volontera, uklonjenoje 14 tona morskog otpada, uglavnom plastike. Naša završna konferencija okupila je 55 sudionika iz mediteranske i atlantske regije i međunarodnih organizacija iz područja očuvanja prirode, ribarstva, organizacija civilnog društva, državnih institucija te regionalnih i međunarodnih stručnjaka, kako bi podijelili najbolje međunarodne prakse i lekcije naučene iz našeg projekta, kao i raspravljali o budućim naporima i izradi preporuka za očuvanje populacije jadranskih i sredozemnih morskih ptica.
– Ove aktivnosti nisu samo pridonijele podizanju svijesti o očuvanju morskih ptica, nego su i omogućile razmjenu iskustava, umrežavanje s relevantnim dionicima te stvaranje preporuka za buduće napore u očuvanju. Sve ove inicijative imaju dugoročni cilj stvaranja ekološki osviještenog društva koje aktivno podržava očuvanje prirode – rekla je Vida Zrnčić, voditeljica komunikacija projekta LIFE Artina.
Što će biti dalje sada kada je projekt završen?
Budućnost očuvanja morskih ptica u Jadranu zahtijeva kontinuirane napore i prilagodbe kako bi se osigurao dugoročni uspjeh postignutih ciljeva. Nakon značajnih postignuća projekta LIFE Artina, ključno je održati pozitivan trend rasta populacija morskih ptica i nastaviti s aktivnostima očuvanja.
– Nastavak praćenja populacija morskih ptica bit će važno za evaluaciju dugoročnih trendova i prepoznavanje potencijalnih prijetnji. Suradnja s relevantnim vlastima, znanstvenicima i lokalnom zajednicom ostaje ključna za efikasno upravljanje i očuvanje staništa morskih ptica koje jamči dugoročnu održivost zaštićenih područja i pridonosi naporima u očuvanju morskog okoliša – naglašava Engelen.
Kako bi se postignuti rezultati integrirali u šire okvire očuvanja prirode, imperativ je da nova važna područja za ptice i bioraznolikost (IBA) postanu dijelom mreže NATURA 2000, odnosno područjima ekološke mreže značajnim za ptice (POP).
Unaprjeđenje kontrola invazivnih vrsta, posebice štakora na otocima gniježdenja, važno je kako bi se očuvala stabilnost populacija. Istodobno, potrebno je razvijati i implementirati mjere ublažavanja kako bi se smanjili potencijalni negativni utjecaji ljudskih aktivnosti na morske ptice.
Edukacija i podizanje svijesti ostaju ključni faktori u dugoročnom očuvanju. Nastavak suradnje s obrazovnim ustanovama, organizacijama i lokalnom zajednicom te razvoj novih edukativnih programa podržat će formiranje ekološki odgovornih generacija koje će aktivno pridonositi očuvanju morskog ekosustava.
Budući izazovi, poput klimatskih promjena, onečišćenja i promjena u ribolovnim praksama, zahtijevat će prilagodljivost i brze odgovore. Projekt LIFE Artina postavio je čvrste temelje, ali kontinuirane inicijative i suradnja bit će ključne kako bi se osigurala dugoročna održivost populacija morskih ptica i njihovih staništa u Jadranu.
– Na završetku ovog izuzetno važnog projekta, željeli bismo iskreno zahvaliti svima koji su sudjelovali i podržavali projekt LIFE Artina. Bez predanosti, suradnje i angažmana pojedinaca, organizacija, partnera te lokalne zajednice, ne bismo postigli značajne rezultate u očuvanju morskih ptica u Hrvatskoj – zaključio je Engelen.
