U okviru projekta sređivanja Šetališta Pet Danica, u parku ispod Titove vile posađen je drvored tamarisa, biljke koja je nekada bila simbol Igala.
Po završetku radova na prvoj fazi rekonstrukcije šetališta, Opština Herceg-Novi je obezbijedila oko 40 sadnica tamarisa kako bi oplemenila ovaj parkovski prostor. Vođeni činjenicom da je biljni fond Herceg Novog značajno umanjen djelimičnim nestankom palmi i citrusa, nadležni u lokalnoj samoupravi taj nedostatak pokušavaju nadomjestiti sadnjom drugih, takođe tradicionalnih biljnih vrsta ovog područja.
Igalo – zasađeni Tamarisi
Uz tamarise koji su, kao nekada, našli svoje mjesto u Igalu, lokalna samouprava je u prethodnom periodu obezbjedila sadnju maslina i mimoza.
Kada je riječ o daljem uređenju parka ispod Titove vile, u planu je i postavljanje klupa kako bi ovaj zeleni prostor bio vraćen prvobitnoj namjeni a to je igra, šetnja i rekreacija.
Opština Tivat i Sekretarijat za društvene djelatnosti u saradnji sa Zavodom za transfuziju krvi Crne Gore – odjeljenje Kotor i opštinskom organizacijom Crvenog krsta Tivat organizuju akciju dobrovoljnog davanja krvi u srijedu 5. jula, od 9-12 sati u multimedijalnoj sali Opštine Tivat.
Krv će moći da daju zaposleni u organima lokalne uprave, zaposleni u lokalnim javnim preduzećima i javnim ustanovama, odbornici Skupštine opštine Tivat i svi drugi zainteresovani građani.
“Pozivam u prvom redu sve odbornike Skupštine opštine Tivat ali i sve građane koji su u prilici i mogućnosti, da se priključe ovoj humanoj akciji i daruju krv. Zalihe krvi tokom ljetnjih mjeseci posebno su važne pa se nadam da će ovom akcijom biti prikupljena značajna količina koja će nekome značiti život” – poručio je predsjednik Skupštine opštine Tivat Miljan Marković.
Iz Sekretarijata naglašavaju da je cilj ove akcije podizanje svijesti o važnosti dobrovoljnog davanja krvi kao aktivnosti od opšteg društvenog interesa i jednog od najhumanijih gestova.
Artists in Casa po drugi put u Casa del Mare ambijentu
Drugo izdanje Artists in Casa projekta potvruđuje društveno odgovorni imperativ koji Casa del Mare grupacija ostvaruje promocijom umjetnosti crnogorskih stvaralaca.
I ove godine je Casa del Mare, grupacija malih luksuznih hotela u Bokokotroskom zalivu, drugi put po redu organizovala svoj društveno odgovorni projekat “Artists in Casa” koji podrazumijeva boravak afirmisanih crnogorskih umjetnika u nekom od Casa del Mare hotela, te gdje – inspirisani Bokom – imaju priliku da stvaraju nova djela, kao i da njih i postojeća prikažu širokoj Casa del Mare zajednici tokom cijelog ljeta. Nakon završetka učešća umjetnika u ovom programu, njihova djela ostaju izložena za zainteresovane kupce – goste Casa del Mare hotela.
Artists in Casa po drugi put u Casa del Mare ambijentu
Artists in Casa projekat je ove godine doživio svoje drugo izdanje, a učesnici ovogodišnjeg programa bili su crnogorski umjetnici Jelena Pavićević i Nikola Radonjić. Boravkom u ambijentu Casa del Mare, ovi internacionalno priznati i nagrađivani umjetnici su u okviru projekta imali priliku da stvaraju nova umjetnička djela u inspirativnom okruženju pored mora, te obogate svoj portfolio novim radovima. Podsjetimo, prošlogodišnji česnici projekta su bili slikarke Tijana Gordić i Dijana Lazović, kao i vajari Adin Rastoder i Marko Petrović Njegoš.
Artists in Casa po drugi put u Casa del Mare ambijentu
Ovaj projekat krunisan je izložbom na kojoj su predstavljeni umjetnici i djela koja su stvarali u toku boravka u Casa del Mare hotelima, ali i njihovi drugi radovi. Veče provedeno sa umjetnicima, okupilo je veliki broj prijatelja i partnera brenda, kao i gostiju hotela i restorana koji su svojim prisustvom dali skromni doprinos afirmaciji umjetnosti i kulture naše zemlje.
Artists in Casa po drugi put u Casa del Mare ambijentu
Projektom “Artists in Casa”, Casa del Mare grupacija ima ambiciju da ova aktivnost opstane dio tradicije brenda i u narednim godinama. U tom smislu, ova hotelska grupacija ohrabruje kako mlade i perspektivne, tako i već afirmisane umjetnike da se www.casadelmare.me prijave i budu dio ove incijative. Više informacija o programu svi zainteresovani mogu dobiti slanjem upita na info@casadelmare.me, ili prateći zvaničnu Casa del Mare website stranicu: www.casadelmare.me
Dvojica Beograđana F.Ž. (26) i P.A. (26) uhapšeni su u Tivtu nakon što je jedno lice prijavilo da su ga napali u mjestu Seljanovo.
– Odjeljenju bezbjednosti Tivat je 28. juna jedno lice prijavilo da je napadnuto od strane njemu nepoznatih lica koja su se nakon toga udaljila u nepoznatom pravcu. Nakon prikupljenih operativnih podataka, pregleda raspoloživih video zapisa nadzornih kamera i drugih mjera i radnji koje su preduzete, policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Tivat su došli do sumnje da su pomenutog dana, nakon verbalnog sukoba lica F.Ž. (26) i P.A. (26) iz Beograda, fizički napala oštećenog – kazali su u policiji.
Sa svim je upoznat nadležni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru koji je kvalifikovao krivično djelo – nasilničko ponašanje, a budući da je postojala pretpostavka da će ova lica napustiti Crnu Goru, sa događajem su upoznati i službenici granične policije.
Nadalje, pripadnici granične policije su 30. juna na graničnom prelazu „Ranče“ kontrolisali vozilo marke “Mercedes” beogradskih registarskih oznaka kojim je upravljao P.A., a sa kojim se u vozilu nalazio F.Ž.
U koordinaciji sa policijskim službenicima Odjeljenja bezbjednosti Pljevlja, a po nalogu postupajućeg tužioca, ova lica su dovedena u službene prostorije Odjeljenja bezbjednosti Pljevlja gdje su od njih prikupljena obavještenja na okolnosti prijavljenog događaja.
Po nalogu tužioca oni su lišeni slobode zbog sumnje da su izvršili krivično djelo nasilničko ponašanje. Uz krivičnu prijavu privedeni su postupajućem tužiocu koji je za oba lica donio rješenje o zadržavanju do 72 sata, saopštno je iz Uprave policije.
Nacionalni parkovi su u prvih šest mjeseci ostvarili prihod od 874,75 hiljada EUR, što je nevjerovatnih 141,77 odsto više nego u istom periodu prošle godine kada je prihodovano 361,81 hiljada EUR, saopštio je premijer Dritan Abazović.
– Broj posjetilaca naših pet parkova za prvu polovinu tekuće godine povećao se na 201,15 hiljada osoba, što je 68,57 odsto više nego u istom periodu prošle godine – napisao je Abazović na svom Facebook nalogu.
Poređenja radi, prihod za period od januara do juna te rekordne 2019. godine iznosio je 455,43 hiljade EUR, a tada je Nacionalne parkove posjetila 147,66 hiljada osoba.
– Trendovi su odlični i navedeni podaci jasan indikator da hrabro koračamo ka rekordnoj turističkoj sezoni – rekao je Abazović.
adarsko jezero – Arhiva NPCG
On je čestitao direktoru NPCG, Vladimiru Martinoviću i njegovom timu koji uz odgovoran odnos odlično ispunjavaju svoje zadatke.
– Nakon akcija suzbijanja krivolova na Skadarskom jezeru, ovo je još jedan važan pokazatelj kako se upravlja državnim dobrima – ocijenio je Abazović.
On je rekao da nastavljaju dalje sa kampanjom Montenegro365 i promocijom Crne Gore kao zelene destinacije.
Izložba slika akademskog slikara Tomislava Zovka, biće otvorena u četvtrak, 6. jula 2023. godine u 21.00 sat u Gradskoj galeriji Kotor.
Tomislav Zovko je rođen 1986. u Mostaru, živi i stvara u Širokom Brijegu. Završio Opću gimnaziju fra. Dominika Mandića u Širokom Brijegu 2005. Magistrirao slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu 2012. u klasi red. prof. Ante Kajinića. Sudjelovao na 24 likovne kolonije i umjetnička simpozija.
Do sada sudjelovao na preko 100 skupnih izložbi u BiH i inozemstvu, te priredio 17 samostalnih izložbi. Autor je likovnih rješenja za pet poštanskih markica HP Mostar.Član Društva hrvatskih likovnih umjetnika u FBiH od 2012. Član Udruženja likovnih umjetnika BiH od 2013. Član Udruge Vrba od 2021. Od 2015. radi kao predavač na Visokoj školi “Logos centar” u Mostaru, a od 2018. i kao voditelj Studijskog programa Dizajn na istoimenoj instituciji. 2020. prelazi u trajno zvanje profesora Visoke škole „Logos centar“ u Mostaru.
Delegacija Opštine Herceg Novi, predstavnici MZ Sutorina kao i boračkih organizacija OBNOR-a 1941 – 1945 Herceg Novog, Kotora i Tivta položili su cvijeće na Spomenik palim borcima u Sutorini i time tradicionalno obilježili Dan borca. Uz intoniranje jugoslovenske i crnogorske himne, delegacije, generalni konzul Republike Srbije u Herceg Novom Mićo Rogović i mještani su minutom ćutanja odali počast svim borcima koji su dali život za slobodu.
Sloboda je uvijek bila jedan od najvećih ideala našeg naroda što potvrđuju mnoga istorijska svjedočenja koja se nalaze u knjigama, usmenom predanju ili na spomenicima, kazao je potpredsjednik Opštine Herceg Novi Miloš Konjević i dodao da su upravo danas na mjestu koje odaje počast junacima, herojima koji su kroz istoriju za ideal slobode platili najveću cijenu i položili svoje živote.
„U okviru ovog spomen parka u Sutorini nalazi se spomenik Bokeljima i Crnogorcima koji su savladali Napoleonovu vojsku, bista vođe Hercegovačkog ustanka vojvode Luke Vukalovića, spomenik palim borcima Narodnooslobodilačkog rata, spomenik palim borcima u ratu 1991-1995, kao i spomenici dobrovoljcima u Hercegovačkom ustanku, Balkanskim ratovima i Prvom svjetskom ratu. Ovi spomenici stoje kao vječna poruka da borba za slobodu nije izbor, već obaveza! Čuvanjem sjećanja na sve one koji su kroz vjekove branili naš kraj, mi čuvamo ideal slobode u našim srcima i prenosimo ga generacijama koje dolaze. Čuvanjem sjećanja na ove junake, mi održavamo i zavjet koji su nam svojom žrtvom dali, a to je da njihovim putem nastavimo, da se za opšte dobro borimo, da nikada ne posustajemo“, kazao je potpredsjednik Konjević.
Obilježen Dan borca
Istakao je da se danas sloboda ugrožava na razne načine, ali je sasvim sigurno da je čuvamo njegujući uspomene na borce i njihovu žrtvu.
„Vremena su kao i uvijek čudna i konfuzna, i mnogima od nas nije jasno kako slobodu odbraniti. Ipak jedno jeste jasno! Čuvanjem uspomene na heroje naše prošlosti i polaganjem cvijeta na njihove grobove i spomenike, održavamo i iskru slobode u nama, a sve one koji nam slobodu pokušaju ugroziti podsjećamo da se ta iskra može pretvoriti u plamen koji će ih surovo progutati“, kazao je potpredsjednik Konjević.
Spomenik je podignut 1982. godine kada je tadašnja generacija učenika škole u Sutorini, želeći da da svoj doprinos sjećanju na one koji su dali živote za bolju budućnost, sakupljala oblutke i donosila da se ugrade u buduće spomen obilježje, prisjeća se predsjednik MZ Sutorina Boro Lučić, tada učenik drugog razreda osnovne škole.
Obilježen Dan borca
„Tada, nažalost nismo znali da će jedan od mojih drugova koji je sa nama skupljao te oblutke, osamnaest godina kasnije položiti svoj život za iste ideale za koje su položili i borci u Drugom svjetskom ratu. Potom je došlo vrijeme da se vratimo u daleku prošlost i podignemo spomen ploče za sve Sutorane, mještane i građane koji su dali svoje živote kroz istoriju, a istorija nas uči da se ona ponavlja i da će uvijek biti potrebno biti spreman dati žrtve za slobodu koja je stalno na udaro nekoga ili nečega. Zato ovdje nije toliko potrebno držati govore nego je najpotrebnije doći i pogledati koliko je ljudi dalo živote i sa kojim okupatorima smo se borili“, kazao je Lučić.
Lučić je istakao da spomenik u Sutorini mora biti putokaz mladim ljudima i mjesto stalnog okupljanja gdje će se živjeti duhom svih onih koji su poginuli za slobodu, ali i izrazio nadu da će vladati mir te da neće biti potrebe da se postavljaju nove spomen ploče.
Dan borca se oduvijek obilježava u Sutorini i doživljava kao dan patriotizma, dan otpora prema okupaciji i dan koji simboliše slobodarski duh naroda ovih krajeva, kazao je u ime hercegnovskog OBNOR-a 1941 – 1945 Vladimir Mračević.
Obilježen Dan borca
„Naše prisustvo ovdje je dokaz da se ne odričemo naše prošlosti i da smo odlučni da kroz obilježavanje ovog datuma novim generacijama ukažemo na svijetle stranice naše istorije. Na jednom mjestu čuva se uspomena na više generacija Sutorana koji su dali svoje živote u raznim ratovima, a svima njima je zajedničko da su ih dali na braniku svoje rodne grude. Zato danas mlađe generacije ove aktivnosti treba da vide kao nastavak i sastavni dio najsvijetlije revolucionarne tradicije ovih prostora, od slavnih ustanaka Prvog svjetskog rata, preko NOB-a, pa sve do današnjih dana“, kazao je Mračević.
Međunarodna asocijacija kruzing industrije CLIA tražila je održavanje sastanka njenih visokih predstavnika s menadžmentom preduzeća Luka Kotor i kotorske Opštine zbog dogovora o izradi kompletne procjene Kotora i Boke kao kruzing destinacije.
Prema zamisli evropskog ogranka CLIA sa sjedištem u Briselu, tu analizu trebalo bi da uradi Globalni savjet za održivi turizam (GSTC), kako bi se identifikovali rizici koji sada ugrožavaju kruzing turizam u Kotoru i definiše akcioni plan budućeg razvoja te djelatnosti na ovoj destinaciji na održivi način, uzimajući u obzir sve aspekte turizma u Kotoru, pišu Vijesti.
Slične procjene i planovi već su urađeni za neke vrlo popularne kruzing destinacije u okruženju, poput Dubrovnika u Hrvatskoj, odnosno Herakliona i Krfa u Grčkoj.
“Odgovoran destinacijski menadžment i održivost su vrhunski prioriteti CLIA i za sve kruzing kompanije koje su članice naše asocijacije. Već smo sarađivali s nekoliko luka za kruzere širom svijeta na kreiranju mehanizama saradnje kojima se bolje upravlja iskustvima koje od ove djelatnosti imaju kako stanovnici, tako i posjetioci tih destinacija“, navedeno je u pismu koje je predsjednici Upravnog odbora Luke Kotor uputio direktor CLIA za odnose sa vladama u Evropi, Nikos Mertzanidis.
On je dodao da je Kotor, zbog svog jedinstvenog geografskog položaja i statusa na listi Unesco zaštićene svjetske prirodne i kultune baštine, privukao pažnju CLIA kao destinacija na kojoj je potrebna dodatna briga i pažnja za održivi i odgovoran rast turizma, uključujući i kruzing, te zaštitu kulturnog nasljeđa.
„Imajući to u vidu, CLIA poziva menadžment Luke Kotor i kotorsku Opštinu da udružimo snage u tripartitnom dogovoru s ciljem da pozovemo GSTC da izvrši kompletnu procjenu destinacije i da rezultate te procjene iskoristi da definiše i razvije politike i aktivnosti koje će biti na benefit svih aktera u turističkom ekosistemu Kotora”, naveo je Mertzanidis u pismu u koje su Vijesti imale uvid.
Prema nezvaničnim saznanjima lista, sastanak Mertzaidisa i njegovih saradnika s menadžmentom Luke Kotor i čelnicima kotorske Opštine, trebalo bi da se održi naredne sedmice, odnosno 10. jula.
U pismu koje je uputio, Mertzanidis posebno naglašava značaj Boke i Kotora kao kruzing destinacije za kompanije koje su članice CLIA, ali i podvlači i da od dolazaka kruzera i njihovih putnika, lokalna ekonomija u gradu i regionu Boke ima značajne benefite.
“Luka Kotor uživa značajno visoku aktivnost kruzing industrije s dolascima preko 418 hiljada putnika i uplovljavanjem 434 broda u prošloj godini, dok je za ovu godinu zakazano 459 uplovljavanja kruzera. Prije pandemije Luka Kotor je bila cijenjena članica CLIA. Takođe, imajući u vidu kritično važnu poziciju Kotora za itinerere krstarenja po Jadranu i istočnom Mediteranu, nadam se da možemo obnoviti partnerstvo i nastaviti saradnju”, navedeno je u pismu.
Kotor – foto Roko Stjepčević Boka News
Mertzanidis je rekao da CLIA raduje što se održivosti pridaje sve veća pažnja i na nacionalnom nivou u Crnoj Gori i podsjeća da je u martu crnogorsko Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma postalo član GSTC-a, kao i da je održivost u fokusu nacionalnih planova za turizam i opšti razvoj države do 2030. godine.
“CLIA Europe čvrsto vjeruje u saradnju s lokalnim destinacijama i regionalnim vlastima da podrže održivi razvoj kruzing turizma, na dobrobit naših putnika i lokalnih zajednica”, zaključuje se u pismu.
Inicijativa rukovodstva najveće svjetske kruzing asocijacije koja okuplja 95 odsto učesnika u toj industriji, od brodarskih kompanija, preko putničkih i pomorskih agencija, do predstavnika samih destinacija koje kruzeri posjećuju, potekla je, prema saznanjima Vijesti, nakon sve većeg nezadovoljstva koje pojedine kruzing kompanije ove godine pokazuju nivoom i kvalitetom usluga koje njihovi brodovi i putnici dobijaju u Luci Kotor.
Razlozi za to narastajuće nezadovoljstvo variraju od nepostojanja dovoljnog broja malih putničkih brodića-tendera koji sa kruzera usidrenog u zalivu do operativne obale Luke Kotor na Luži, voze njegove putnike, odnosno kasnije ih vraćaju na brod, preko lošeg odnosa Luke Kotor prema nekima od brodskih agenata tih kompanija u Crnoj Gori, do primoravanja kompanija da koriste samo usluge pi lotske službe Luke Kotor, a ne i drugih osposobljenih i sertifikovanih kompanija kojima je Vlada svojim odlukama, to pravo nedavno onemogućila.
Menadžmenti većeg broja značajnih kruzing kompanija smatraju da sve prirodne ljepote i kulturno bogatstvo Boke koje oduševljavaju putnike njihovih brodova, ne mogu nadoknaditi sve lošiju i nekompletniju uslugu koju im pruža Luka Kotor – od diskutabilno sigurnih sidrišta, nedostatka tendera, nepostojanja remorkera koji bi asistirali velikim brodovima u slučaju potrebe ili nepovoljnih meteo okolnosti, preko nepostojanja plovila za prihvat čvrstog otpada i crnih voda sa kruzea, do čak efemernih, ali za jednu ozbiljnu luku nedopustivih stvari poput zaključavanja toaleta u putničkom terminalu Luke Kotor u vrijeme kada se ukrcavaju ili iskrcavaju gosti s kruzera, do nemanja čak ni najobičnijeg malog viljuškara za ukrcaj na brod paleta s neophodnim rezervnim djelovima i drugim potrepštinama.
Zbog tih okolnosti renomirana američka pomorska kompanija Royal Caribbean International nedavno je otkazala čak 18 planiranih dolazaka svojih kruzera u Luku Kotor u nastavku ove nautičke sezone i dio tih brodova preusmjerila u Luku Bar.
Motorna jahta se cijelom dužinom nasukala na obali Krka
U subotu, 1. jula u 22.12 sati posredstvom Županijskog dojavnog centra ŽC 112 Rijeka u MRCC Rijeka zaprimljena je dojava očevica o pomorskoj nesreći motorne jahte, kod ulaza u marinu Punat, na otoku Krku, o čemu su obaviještene nadležne službe Uprave sigurnosti plovidbe resornog Ministarstva te Pomorska i aerodromska policija Rijeka.
U dogovoru sa službenicima PPAP Rijeka i LK Rijeka te LI Punat prvi je na mjesto nesreće, predio Prniba na oko 300 metara od ulaza u marinu Punat, pristigao mještanin N.B., državljanin Republike Hrvatske, koji je iskazao nesebičnu pomoć u suradnji, vezano uz posredovanje u komunikaciji sa članovima posade te njihovom prijevozu kopnom na dogovoreno mjesto, s obzirom da je pozicija nasukanja sa morske strane nepristupačna zbog pličine i oštrih podmorskih hridi.
Temeljem informacija u okviru očevida o uzrocima ove pomorske nesreće, motorna jahta ‘TOMY‘, dužine 11,6 metara zbog trenutno nepoznatog razloga cijelom dužinom trupa nasukana je na stjenovitu obalu otoka Krka. Na jahti slovenske zastave u trenutku nesreće boravilo je ukupno šest osoba, svi državljani Republike Slovenije, uključujući i voditelja, ujedno vlasnika jahte, među kojima nitko nije ozlijeđen, piše MMPI.
Na poziciji nesreće nije uočeno onečišćenje mora i morskog okoliša, a očevidna postupanja o uzrocima ove pomorske nesreće preuzela je Lučka kapetanija Rijeka, u suradnji sa Lučkom ispostavom Punat. Tijekom današnjeg dana pristupit će se pripremi za komercijalno odsukavanje i tegalj motorne jahte.
Pulski filmski festival koji se održava od 15. do 23. jula ove godine obilježit će svoj jubilej izdanjem monografije, pričama o Festivalu iz perspektive filmaša i publike koje su postale i dio vizualnog identiteta ovogodišnjeg izdanja, brojnim izložbama i popratnim programima te festivalskom himnom u interpretaciji istarske kantautorice Elis Lovrić
“Pulski filmski festival je dio našeg identiteta, odrastanja, sazrijevanja, starenja i sve nas uz njega vežu neke priče, emocije, sjećanja, impresije, asocijacije, slike, riječi. O njegovoj važnosti u našim životima najbolje svjedoči jedna od brojnih zabilježenih izjava: „Moja tada petogodišnja kćer htjela je da joj kupim maskaru. Pokušavala sam joj objasniti da je premala za to, ali bila je uporna. Pitala sam je što će joj, za gdje bi se tako sredila. Rekla je: “Za rođendan, Novu godinu i Festival“. Bez svake sumnje, u jednoj su godini, još od daleke 1954. do danas, najvažniji doček Nove godine, dan kada smo se rodili i Festival. Nije na odmet spomenuti činjenicu da Festival izvan Pule, ali i u samoj Puli, nosi jednostavan naziv Pula. Drugim riječima – Pula jest Festival”, izjavila je Tanja Miličić, ravnateljica Javne ustanove Pula Film Festival.
VIZUALNI IDENTITET KAO SPOJ VELEBNE ARHIVE I SJEĆANJA PUBLIKE
Vizualni identitet ovogodišnjeg Pulskog filmskog festivala osmislio je Studio Sonda, a temelji se na bogatoj festivalskoj povijesti zabilježenoj na fotografijama kao i na zapisanim sjećanjima publike, filmaša i ljudi koji su ga stvarali. Niz vizualnih rješenja i plakata sabire ponajbolje trenutke i sjećanja na festivalsku povijest. Sve je u znaku brojke 70, a konstrukcija broja 70 proizašla je iz tlocrta amfiteatra gledano u pravcu sjever-jug. Broj “0“ (nula) prati prepoznatljive konture vanjskih zidina amfiteatra, dok broj “7“ simulira pravac Flavijevske ulice.
DVOGODIŠNJI RAD NA OPSEŽNOJ MONOGRAFIJI
Tijekom Festivala bit će predstavljena monografija “70 godina filma pod zvijezdama u Puli” nastala u suradnji Javne ustanove Pula Film Festival i Povijesnog i pomorskog muzeja Istre – Museo storico e navale dell’Istria. Uredile su je Lana Skuljan Bilić iz Muzeja i Sanela Pliško koja je zaposlena u JU Pula Film Festival od 2006. godine i u dušu poznaje Festival. Jedina dosadašnja monografija Pulskog filmskog festivala (tada Festivala jugoslavenskog igranog filma u Puli) “207 festivalskih dana u Puli” autora Ranka Munitića objavljena je davne 1978., povodom 25. jubilarnog izdanja.
“Tijekom dvogodišnjeg rada istraženi su i pregledani raznovrsni fundusi arhiva, kinoteka, muzeja, filmskih centara, knjižnica i drugih institucija u Hrvatskoj i ostalim državama s prostora nekadašnje države. Naročito su bile vrijedne i atraktivne osobne arhive pojedinih sudionika samih festivalskih događaja. Publikacija podrobno izlaže zašto Festival voli Pulu, a Pula Festival”, riječi su urednica Monografije.
MOJA FESTIVALSKA PRIČA – ŽIVA RIJEČ PUBLIKE I LJUDI KOJI SU STVARALI FESTIVAL
Uoči Festivala vjerna publika, filmaši, sudionici dosadašnjih izdanja te ljudi koji su radili na Festivalu podijelili su svoja sjećanja pod motom “Moja festivalska priča” Odabrane priče objavljene su na ovogodišnjim plakatima, a one najuzbudljivije uskoro će biti predstavljene javnosti putem internetske stranice Festivala, kao i u formi kratkih video priloga tijekom Festivala.
IZLOŽBE U ZNAKU 70
Izložba “Sedamdeset godina Festivala” bit će postavljena na Giardinima. Kroz fotografije i dokumente iz raznovrsnih arhiva, muzeja, kinoteka i filmskih centara prikazat će sve segmente života festivalske Pule: od organizacijske strukture, filmskih plakata, filmova i nagrada, a uključit će i zanimljivosti koje su pratile Festival. Slijedi i “Dogodilo se osamdesetih”, izložba fotografija Igora Dražića koja će u Kinu Valli donijeti dašak atmosfere oko Arene i u Gradu tijekom trajanja Festivala između 1983. i 1987., a izložba “Sjećanje na Enu” Slobodana Ivetića u Galeriji SKUC, kroz crno-bijele fotografije Ene Begović, tada 20-godišnje zvijezde u usponu, otkriva kako je bilo na snimanju “Pada Italije” Lordana Zafranovića u ljeto 1980. na Šolti. “Dušan Vukotić Vud – izložba filmskih karikatura” u Domu hrvatskih branitelja za vrijeme trajanja Festivala prikazat će karikature našeg oskarovca iz časopisa Filmska kultura, u kojem je imao stalnu kolumnu/karikaturu od 1957. do 1989. Vukotić se u njoj bavio filmom i kinematografijom uopće, a riječima kustosa Veljka Krulčića, tema ove izložbe njegove su “zarazno duhovite, crtački jasne i prepoznatljive karikature na temu Pulskog filmskog festivala koje su nažalost u međuvremenu pale u zaborav”. “Dvostruka ekspozicija”, kao 22. izdanje popratnog programa Cinemaniac > Misliti film donosi fragmentaran pogled na filmske i video radove žena u kulturnom prostoru SFRJ tijekom 1960-ih i 1970-ih godina. Više o izložbama
HIMNA “FILM POD ZVIJEZDAMA”
Za obljetnicu Pule bit će predstavljena festivalska himna “Film pod zvijezdama” za koju glazbu i tekst potpisuje istarska kantautorica Elis Lovrić, dok su uz nju za aranžman zaslužni Mate Anić i Matej Zec, a u njenom stvaranju sudjelovao je i gudački kvartet Delta. Pjesmu je Lovrić pretpremijerno izvela krajem lipnja na svom ljetnom solsticijskom koncertu u pulskom parku Monte Zaro, a službenu premijernu izvedbu uživo imat će na Pulskom filmskom festivalu. Pjesma je dostupna na online servisima.
70 GODINA PULE NA TREĆEM I RADIJSKE EMISIJE IZ ARHIVE
Uoči i tijekom Festivala neće nedostajati dobrih filmova i na televizijskom programu HRT-a. Retrospektivni program “70 godina Pule na Trećem” od 3. do 22. srpnja na Trećem programu (HRT – HTV3) donosi 20 filmova iz povijesti Pulskog festivala. Selekcija uključuje restaurirane verzije klasika, kultne i popularne naslove, a bit će tu i naslova koji su ostali nepravedno zanemareni. Filmovi se mogu gledati svaki dan, od ponedjeljka do petka od 22 sata te subotom od 20 i 22 sata, a samo neki od njih su “Ko to tamo peva” (1980.) Slobodana Šijana, “Kad budem mrtav i beo” (1967.) Živojina Pavlovića, “Zvizdan” (2015.) Dalibora Matanića i “Ne gledaj mi u pijat” (2016.) Hane Jušić. Također, od ponedjeljka 3. srpnja od 16.30 sati na Prvom programu Hrvatskog radija kreće emisija o 70 godina Pulskog festivala. Emisija će biti ukupno deset (svaki radni dan do festivala), traju 25 minuta, a oslanjaju se na arhivske snimke i razgovore s redateljima, filmolozima, povjesničarima filma i umjetnosti te kritičarima. Emisiju prenosi i Radio Pula svakog radnog dana od 19.03 sata.
PULA KAO GRAD FILMA
Podsjetimo, uoči Festivala, pet vikenda zaredom u pulskim kvartovima na čak 10 lokacija na otvorenom prikazani su filmovi namijenjeni obiteljskoj i dječjoj publici: od starijih, restauriranih klasika poput “Družbe Pere Kvržice” Vladimira Tadeja i “Vlaka u snijegu” Mate Relje, do novijih “Koka i duhova” Daniela Kušana i “Moj dida je pao s Marsa” Marine Andree Škop i Dražena Žarkovića. Spomenimo i da je pulsko Kino Valli u posebnom izdanju programa “Filmovi za sva vremena” 70. Pulu najavilo nagrađivanim filmovima iz povijesti Festivala – selekcija je uključila “Tri Ane” Branka Bauera, “Nedjelju” Lordana Zafranovića, “Ljubavna pisma s predumišljajem” Zvonimira Berkovića i “U raljama života” Rajka Grlića. Slavlje 70. obljetnice, izuzev Festivala u kvartu, nastavit će se pod zvijezdama i u kolovozu s programom Circolo Classic.
