Zagađenje mikroplastikom u britanskim obalnim vodama 100 puta je veće nego prije šest godina, pokazala je nova studija.
Uzorke za istraživanje prikupila su tri veslačka tima koja su sudjelovala u britanskoj utrci GB Row Challenge dugoj 2000 milja prošlog ljeta.
Uzorke su analizirali znanstvenici sa Sveučilišta u Portsmouthu koji su otkrili da je razina mikroplastike u vodi do 100 puta veća od razine koju su pokazali podaci koje je prikupio Centar za okoliš, ribarstvo i znanost o akvakulturi (Cefas) 2017. godine.
Znanstvenici kažu da je povećanje uzrokovano time što su čestice manje veličine uhvaćene u čeličnim filterima korištenim za novu studiju, dajući točniju sliku razina onečišćenja.
Istraživanje je također pronašlo dokaze o povećanom onečišćenju mikroplastikom u rijekama, od čega četiri puta više u Temzi, iako je na to mogla utjecati metoda uzorkovanja.
Dr. Fay Couceiro, sa sveučilišne Škole građevinarstva i geodezije, rekla je: “Zagađenje oceana jedan je od najvećih izazova naše generacije. Oprema korištena za prikupljanje podataka omogućila nam je da uhvatimo mnogo manje čestice – tako da smo mogli dobiti točniju sliku o tome gdje je i koliko je mikroplastika koncentrirana. S vremenom će značajno poboljšati naše razumijevanje izazovnog problema mikroplastike u našoj vodi”.
Dr. Couceiro je dodala da kod mnogih vrsta “konzumacija velikog broja mikroplastike ima negativne učinke u rasponu od smanjenog rasta, nenormalnog razvoja, do toksičnosti stanica”.
“Uzimajući u obzir moguće negativne učinke, važno je da bolje razumijemo koliko mikroplastike ima u našim vodama i da imamo način da je pratimo”.
Nevoljama bolnice Meljine, koja je od 1.marta, kao odjeljenje Opšte bolnice Kotor, uspjela ući u sistem javnog zdravlja, kraj se ne nazire. Iako je čvrsto obećano iz Ministarstva zdravlja, da će danas na ispomoć stići ljekari iz drugih bolnica, dvoje internista iz KBC i anesteziolog i hirurg iz Bijelog Polja, te makar privremeno nadomjestiti nedostajući kadar, to se nije dogodilo.
Interno odjeljenje, trenutno u životu održavaju direktorka bolnice dr Olivera Elez i dr Mavrak, koji je na ugovoru i ima previše dežurstava, te radi bez naknade već mjesec. Prema nezvaničnim informacijama, privremeno “pojačanje“ u vidu dvoje internista, bi moglo doći od 1. aprila. No i da dođe, riječ je ispomoći, a ne suštinskoj pomoći bolnici Meljine.
Podsjetićemo, na alarmantnu situaciju prvi i jedini ukazao, dr Goran Komatina, načelnik hirurgije, pokušavajući da skrene pažnju nadležnih na tešku situaciju u kojoj se bolnica nalazi.
Konstatovao je da je trenutna situacija u bolnici teža, nego kada je ustanova bila pod stečajem.
– Osoblje radi u nemogućim uslovima. Hirurgija samo sa dvoje specijalista, bez konsultanata, radiologa, anasteziologa. Dopisom sam upozorio na to resorne ministre Dragoslava Šćekića i Aleksandra Damjanovića, kao i predsjednika Opštine, Stevana Katića. Od 1. aprila biće ugašeno hirurško odjeljenje, jer je ugroženo njegovo funkcionisanje, kao i funkcionisanje internističkog odjeljenja.Hirurgija je srce svake bolnice, ako pada hirurgija pada bolnica, poručio je dr Komatina
Uručene nagrade najboljim sportistima Herceg Novog u 2022. godini
U Dvorani “Park” u srijedu je održana tradicionalna dodjela nagrada i priznanja najboljim i naperspektivnijim sportistima Herceg Novog u 2022. godini.
Prethodna 2022. godina donijela je Herceg Novom nove sportske uspjehe, medalje i priznanja, ali i nove težnje, poručio je predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić u svom obraćanju.
Uručene nagrade najboljim sportistima Herceg Novog u 2022. godini
“Lokalna samouprava će pomoći i biti podrška svakom ambicioznom pojedincu i kolektivu na putu ostvarenja sportskih ciljeva, sa željom da sve ono što radimo danas – upamte i oni najmlađi. Među njima su budući šampioni koji danas u vama, sportistima i sportistkinjama Herceg Novog, vide svoje uzore i ideale, kao što će i oni biti jednog dana generacijama koje će tek doći”, kazao je predsjednik Katić i poručio da svi zajedno utičemo na stvaranje ambijenta u kojem će sportisti jedni drugima biti najzdravija konkurencija na sportskim borilištima, a uloženi trud donijeće rezultate o kojima ćemo tek pričati sa ponosom i radošću – jer pobjede naših sportista su i pobjede Herceg Novog.
Uručene nagrade najboljim sportistima Herceg Novog u 2022. godini
Podsjećamo, za najboljeg sportistu u Herceg Novom za 2022. godinu proglašen je Nemanja Mikulić, član Karate kluba „Bijela “, a za najboljeg trenera izabran je Slađan Mikulić, selektor kadetske reprezentacije Crne Gore i trener Karate kluba “Bijela”. Stonoteniski klub “Novi” proglašen je za najbolju sportsku organizaciju u prošloj godini, a nagrada za životno dijelo za 2022. godinu pripala je vaterpolisti Borisu Čukvasu, članu šampionske generacije Jadrana iz 1958/59 godine.
Evropska unija (EU) opredijelila je 117 miliona EUR za kofinansiranje trilateralnog programa prekogranične saradnje Interreg VI-A IPA Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora, koji obuhvata programski period od 2021. do 2027. godine.
Kako je saopšteno iz Generalnog sekretarijata Vlade, u Kotoru je održan sastanak Odbora za nadgledanje tog programa, na kojem je dogovoreno da prvi poziv za dostavljanje predloga projekata bude objavljen u toku drugog kvartala ove godine.
Institucijama i organizacijama iz programskog područja u sklopu ovog poziva biće na raspolaganju 41 milion EUR.
Otvarajući sastanak, vršitelj dužnosti generalnog direktora Direktorata za evropske poslove u Ministarstvu evropskih poslova, Bojan Vujović, kazao je da novi Interreg VI-A IPA program Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora predstavlja nastavak uspješne prekogranične saradnje tri države.
„Koristim priliku da podsjetim da je kroz prethodni program 2014-2020 podržano 59 projekata ukupne vrijednosti oko 67,3 miliona EUR, od kojih 57,2 miliona predstavljaju bespovratna sredstva EU“, naveo je Vujović.
Kako je istakao, o uspješnosti saradnje tri države najbolje govori činjenica da je EU udvostručila iznos sredstva namijenjenih novom programu, sa 57 miliona na 117 miliona.
„To nam daje ogroman podsticaj, ali i obavezu da u narednom sedmogodišnjem periodu nastavimo sa uspješnom saradnjom u cilju rješavanja zajedničkih izazova i podizanja kvaliteta života u programskom području“, dodao je Vujović.
Tokom sastanka, kojem su prisustvovali predstavnici nacionalnih tijela tri države i Evropske komisije (EK), usvojen je aplikacioni paket, čime su stvoreni i formalni preduslovi za objavu prvog poziva.
Predstavnica hrvatskog Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, Stella Arneri, kazala je da je uvjerena da će predanim radom sva tri nacionalna tijela uspjeti da opredijeljena sredstva realizuju u potpunosti i dobiju izvrsne projekte koji će biti usmjereni na istraživanja i inovacije, jačanje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća, energetsku efikasnost, prilagođavanje na klimatske promjene i cirkularnu ekonomiju, zdravstvo, te održivi turizam i kulturu.
Na sastanku je razmatran i trenutni status implementacije, kao i rezultati ostvareni u okviru projekata drugog poziva Interreg IPA programa prekogranične saradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014-2020.
„Realizacijom projekata unaprijeđen je kvalitet usluga u oblasti zdravstvene i socijalne zaštite, unaprijeđena saradnja u oblasti zaštite životne sredine, prevencije rizika i energetske efikasnosti, razvijena nova turistička ponuda utemeljena na kulturnoj i prirodnoj baštini, te poboljšano poslovno okruženje kroz jačanje konkurentnosti”, navodi se u saopštenju.
Članovi Odbora za nadgledanje posjetili su i nekoliko projekata koji se realizuju na teritoriji Kotora.
Između ostalog, obišli su Akvarijum Boka u okviru Instituta za biologiju mora, čiji je dio proširen uz pomoć projekta EXChAngE, kroz koji je u Crnoj Gori uloženo 674 hiljade EUR.
Posjeta je upriličena i projektu WRECKS4ALL, koji su u Crnoj Gori sproveli Univerzitet Crne Gore, Pomorski fakultet Kotor i Turistička organizacija Opštine Bar.
Učesnici su obišli Laboratoriju za arheologiju pomorstva, u kojoj je adaptiran izložbeni prostor tako da snimci podvodnih objekata budu dostupni za posjetioce pomoću tehnologije za proširenu stvarnost.
Norveška policija je saopštila u četvrtak da je ove sedmice u Oslu zaplijenila oko 800 kg kokaina sakrivenog u kamionu s voćem, što je dosad najveća količina otkrivena u nekoj skandinavskoj zemlji.
– Zasad je ovo najveća količina zaplijenjena u Norveškoj i njezina se vrijednost procjenjuje na nekoliko desetaka miliona eura”, rekla je načelnica policije Osla Grete Lien Metlid na tiskovnoj konferenciji.
Zapljena se dogodila ovog tjedna u središtu norveškoga glavnog grada, na mjestu koje nije otkriveno.
– Nitko nije uhićen u ovom slučaju, dodala je Lien Metlid.
– Jedna od pretpostavki je da droga nije bila namijenjena Norveškoj ni norveškom tržištu, dodala je, istaknuvši da je količina neuobičajena za zemlju koja ima 5,4 miliona stanovnika.
Zapljena se dogodila, navode norveške vlasti, nakon slične u njemačkoj saveznoj zemlji Brandenburgu.
Njemački carinici i policajci pronašli su početkom ovog tjedna velike količine kokaina u kamionu s voćem i upozorili na to norveške kolege pošto je istraga pokazala da je slična pošiljka otpremljena u Norvešku, rekao je Tim Gurrik, šef norveških carinika.
– Zaplijenjena količina droge više je nego dvostruko veća od ukupno zaplijenjene droge u Norveškoj u zadnjih pet godina, istaknuo je.
Najmanje 28 ljudi, uključujući šestomjesečnu bebu, poginulo je u požaru koji je izbio na trajektu na jugu Filipina, objavila je danas filipinska obalna straža. Trajekt je u trenutku nesreće prevozio oko 250 putnika i članova posade.
Uzrok požara još nije utvrđen. Nesreća se dogodila u srijedu oko 23 sata po lokalnom vremenu kod otoka Basilan, dok su mnogi putnici spavali u klimatiziranim kabinama na donjoj palubi trajekta Lady Mary Joy 3.
“Prvo smo pronašli deset osoba koje su se utopile, a zatim još 18 stradalih koji su u potpunosti izgorjeli u kabinama”, rekao je čelnik obalne straže u južnoj regiji Mindanao za Reuters.
Ukupan broj putnika na trajektu nije potvrđen, no obalna straža navodi da je spašeno 230 ljudi, uključujući 35 članova posade.
Kako kaže čelnik obalne straže, u vrijeme požara većina putnika je spavala, a zatim je na brodu izbio kaos. Požar je stavljen pod kontrolu u četvrtak rano ujutro, ali je Lady Mary Joy 3 u potpunosti izgorio.
Filipini, arhipelag koji se sastoji od više od 7.600 otoka, nažalost su poznati po lošoj pomorskoj sigurnosti. Plovila su često prekrcana, a mnogi zastarjeli brodovi još uvijek su u upotrebi.
U maju je najmanje sedam ljudi poginulo u požaru na brzom brodu koji je prevozio 134 osobe.
Oko 5.000 ljudi poginulo je 1987. godine u najgoroj pomorskoj nesreći u mirnodopskom razdoblju, kada se pretovareni putnički trajekt Dona Paz sudario s tankerom kod otoka Mindoro južno od glavnog grada Manile.
Prilikom izvođenja radova na izgradnji stambenog objekta u Novom naselju u Škaljarima, prema informacijama iz kotorske Službe zaštite i spašavanja, danas je došlo do pucanja potpornog zida na gradilištu. Kako navode, ugrožene su kuće porodica Knezović i Matković.
Ove porodice su evakuisane iz svojih kuća nakon obrušavanja zida.
Izvođač, firma “Rove”, nedavno je izgradila ovaj zid, visine oko sedam metara, dužine desetak, upravo kako bi obezbijedila dio terena iznad gradilišta na kojem se nalaze privatne kuće.
Da će doći do njegovog pada prethodno su upozoravali vlasnici kuća, a predstavnici investitora tvrdili da se sve odvija u skladu sa propisima i izdatim UT uslovima.
Porodicama je obezbijeđen privremeni smještaj, a od sutra će lokalna uprava odlučiti na kojoj lokaciji će oni biti u nekom privremenom smještaju.
O incidentu su obaviještene sve relevantne institucije kao i Ministarstvo ekologije i prostornog planiranja i urbanizma, čeka se izjašnjenje građevinskog inspektora i urbanističko građevinske inspekcije.
“Niko nije nastradao, niti je povrijeđen. To je najbitnije. Napravićemo im nove kuće”, izjavio je danas za Radio Kotor, u ime izvođača radova firme “Rove company”, inženjer Ivan Nedović, koji je glavno i odgovorno lice na gradilištu.
U prostorijama hercegnovskog Crvenog krsta u toku su radionice kuvanja džemova u okviru mikro projekta “Socijalna inkluzija starijih osoba i osoba sa invaliditetom Herceg Novog kroz edukativne radionice” koje organizuje NVO Mare Mare u partnerstvu sa Crvenim krstom Herceg Novi.
Starije osobe i lica sa invaliditetom, koji su i inače korisnici usluga Crvenog krsta sada kuvaju džem od naranadže. “Ovo citrusno voće najpoznatije je po tome što sadrži velike količine vitamina C. Pored ovog ljekovitog vitamina, narandža sadrži i druga korisna svojstva za naš organizam. Spremamo delicije koje su nekada bile nezaobilazne u našim kućama”, objašnjava voditeljka radionica Ivana Vlahović. Ona ističe da je planirano da se tokom osam mjeseci koliko traje projekat, skuva i upakuje 250 tegli džema od sezonskog voća koje će biti podijeljene starijim i licima sa invaliditeom , koji su u stanju potrebe .
Nedavno su učestvovali na bazaru “Fešta od naranče” u Herceg Novom i licima u stanju socijalne potreba dijelili do tada napravljene džemove. Vlahović misli da bi Herceg Novi mogao da ima svoju recepturu kuvanja džema od narandže , koji bi potom trebalo da bude i zaštićen kao suvenir . To bi mogao da bude motiv za angažovanje starijih i osoba sa invaliditetom i njihovu aktivniju uključenost u društvo.
Socijalna inkluzija je bitan segment kvalitetnog i dostojanstvenog života . Socijalna isključenost u starijem dobu I lica sa invaliditetom dovodi do neravnopravnog položaja kada je riječ o izborima i kontroli resursa i odnosa, moći i prava u pristupu moći i prava u pristupu uslugama i podršci. Na taj način stvaraju se prepreke u pristupu materijalnim i finansijskim resursima, socio-kulturnim aspektima društva a učestvovanje građana se čini težim.
Projekat ,, Socijalna inkluzija starijih osoba i osoba sa invaliditetom Herceg Novi kroz edukativne radionice” koji je podržan u okviru projekta ,, Jačanje otpornosti starijih osoba i osoba sa invaliditetom tokom COVID-19 i budućih katastrofa” implementira se uz finansijsku podršku Evropske Unije, Austrijske razvojne agencije (ADA) i Austrijskog Crvenog krsta.
Radnici d.o.o. Komunalno Kotor postavljaju zaštitnu ogradu u dužini od 110 metara, na Trojici u neposrednoj blizini romskog naselja, putni pravac prma Njegušima, kako bi onemogućili nelegalno deponovanje otpada ispod magistralnog puta.
Iz d.o.o. Komunalno Kotor, podsjećaju na akciju službi, koje su prethodne sedmice sa pomenute lokacije sakupile preko 100 tona otpada.
Iz Komunalnog preduzeća Kotor očekuju da će na ovaj način spriječiti bacanje otpada pored puta Kotor-Njeguši koji je izuzetno prometan tokom turističke sezone. Upozoravaju na visoke kazne i upozoravaju nesavjesne građane da ne odlažu nelegalno otpad.
Ruska sigurnosna služba (FSB) sopštila je u četvrtak da je dopisnik američkog lista Wall Street Journal Evan Gerškovič pritvoren u gradu Ekaterinburgu pod sumnjom u špijunažu, izvijestila je novinska agencija Interfax. Ruski list Kommersant izvijestio je da će Gershkovich biti premješten u Moskvu u Lefortovo, istražni zatvor FSB-a.
Wall Street Journal saopštio je da je “duboko zabrinut” za Gershkovichovu sigurnost i da “snažno poriče optužbe FSB-a i traži hitno oslobađanje našeg pouzdanog i predanog novinara”.
U saopštenju koje je prenio Interfax, FSB je naveo da je “zaustavio ilegalne aktivnosti američkog državljanina Gerškoviča Evana, rođenog 1991., dopisnika moskovske podružnice američkih novina Wall Street Journal, akreditiranog u ruskom ministarstvu vanjskih poslova, osumnjičenog za špijuniranje za interese američke vlade”. Gerškovič je dobio zadatak “od američke strane” da prikupi podatke o “aktivnostima jednog od poduzeća vojno-obrambenog kompleksa”, stoji u saopštenju, ali se ne navode nikakvi dokazi.
Što s drugim stranim novinarima?
Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova rekla je da Gershkovichove aktivnosti u Jekaterinburgu “nisu povezane s novinarstvom” i da ovo nije prvi put da se strana novinarska uloga koristi kao paravan za druge aktivnosti. Kremlj je objavio da shvaća da je Gershkovich uhvaćen “na djelu”. Drugi novinari koji rade za američku publikaciju u Rusiji mogu ostati na radnom mjestu pod uvjetom da imaju odgovarajuće vjerodajnice i da obavljaju ono što se naziva “normalnom novinarskom aktivnošću”, saopšteno je.
Na ovom je stupnju prerano razgovarati o razmjeni zarobljenika, ustvrdio je u četvrtak zamjenik ruskog šefa diplomacija Sergej Rjabkov o uhapštenom novinaru WSJ-a. Američko veleposlanstvo u Moskvi nije se odmah oglasilo o slučaju.
Wall Street Journal saopštio je da je “duboko zabrinut” za Gershkovichovu sigurnost i da “snažno poriče optužbe FSB-a i traži hitno oslobađanje našeg pouzdanog i predanog novinara”. Američki diplomatski izvor rekao je da veleposlanstvo nije obaviješteno o incidentu i da je zatražio od ruskih vlasti informacije o slučaju.
Stroga cenzura
Rusija je postrožila zakone o cenzuri otkako je poslala desetke hiljada vojnika u Ukrajinu 24. veljače prošle godine u takozvanoj “specijalnoj vojnoj operaciji” i nametnula zatvorske kazne za “diskreditiranje” vojske. Proširena je i definicija državne tajne, posebice u vojnoj sferi.
– Problem je u tome što nedavno ažurirano rusko zakonodavstvo i FSB-ovo tumačenje špijunaže danas dopuštaju zatvaranje svakoga tko je samo zainteresiran za vojne poslove. Odnosno, (svi koji) pišu o ratu protiv Ukrajine, privatnim vojnim tvrtkama, stanju u vojsci, opremljenosti vojnika streljivom, vojnoj taktici i strategiji, rekla je Tatjana Stanovaja, promatračica Kremlja i osnivačica tvrtke R.Politik za političku analizu.
Strani novinari koji izvještavaju o Rusiji izrazili su podršku Gershkovichu na internetu i naveli da je on profesionalni izvjestitelj, a ne špijun, a Human Rights Watch pozvao je na njegovo oslobađanje.
Gershkovich pratio politiku i sukob u Ukrajni
Gershkovich, koji pokriva Rusiju od 2017., radio je za list Moscow Times i novinsku agenciju France Presse prije nego što se pridružio moskovskom uredu Wall Street Journala u siječnju prošle godine. Proteklih mjeseci pokrivao je rusku politiku i sukob u Ukrajini. Prema podacima aplikacije Telegram, Gershkovich je posljednji put bio online u srijedu u 13.28 sati po moskovskom vremenu.
