U dvorištu Kulturnog centra ,,Nikola Đurković’’ u Kotoru 18. 06. 2021. godine je vladala praznična atmosfera tradicionalnog kineskog Festivala zmajevih brodova. Kotorski osnovci i polaznici edukativno-kreativnih radionica ,,Kineski kroz igru’’ početak ljetnjeg raspusta obilježili su upoznavajući se sa običajima u vezi sa ovim festivalom koji je ove godine u Kini obilježen od 12 do 14 juna.
Festival zmajevih brodova – Duanwu (端午), ima istoriju dugu više od dvije hiljade godina, a vjeruje se da potiče iz perioda zaraćenih država. Obilježava se u pomen kineskog pjesnika i zvaničnika Qu Yuana (340. – 278.g.PNE). Pored trka zmajevih brodova koje su najpopularnija aktivnost Festivala jedan od običaja je pravljenje ušivenih mirisnih vrećica u koje se stavljaju prah mirisnih biljaka, pelin, riža i drugi mirisni predmeti. Za vrijeme ovog Festivala ljudi često stavljaju lišće pelina na svoja vrata i prozore kako bi odvratili muve, moljce i ostale insekte od kuće.
Djeca su od različitih dostupnih materijala – krep, hamer i kolaž papira u različitim bojama koristeći modele zmajevih brodova od papira koje su sami bojili i dodavali osnovne elemente – glavu i rep zmaja izradjivali brodove i mirisne vrećice. Zmaj je totem sa najvećom snagom u Kini i predstavlja najpoštovaniji simbol u kineskoj kulturi. Kineski zmaj ima tijelo zmije, glavu svinje, rogove jelena, uši vola, bradu koze, krljušt ribe i kandže orla. Kao znak uspjeha, zdravlja, proljeća, moći, energije, prosvjetljenja, odlučnosti, blagonaklonosti, sreće i svake pozitivne promjene, glavni je simbol festivala. Ovom prilikom djeca su izradjivala lutke i maske zmaja koje su privukle najviše pažnje.
Za vrijeme obilježavanja ovog praznika u Kini se takodje pripremaju tradicionalna jela medju kojima su najpopularnije knedle od ljepljive riže – popularne zongzi – koje se pune raznim nadjevima i umotavaju se u lišće bambusa ili trske. Na današnjoj radionici polaznici su izrazili svoju kreativnost izradjivajući ih od papira i ukrasnih vrpci.
Radionicu na temu Festivala zmajevih brodova organizovali su Kulturni centar ,,Nikola Đurković’’ Kotor – Gradska biblioteka i čitaonica i Udruženje za promociju sinologije Kotor u okviru edukativno kreativnih radionica ,,Kineski kroz igru’’ koje se u Kotoru održavaju od aprila 2019. godine. Predavač na radionici bila je dr Jelena Stjepčević, a vođena je uz asistenciju bibliotekarske savjetnice Jasmine Bajo i knjižničarke Nade Todorović.
Radionice su osmišljene da bi se kotorskim osnovcima primjenom oprobanih edukativno-kreativnih metoda omogućilo stvaranje solidne osnove za dalje izučavanje ovog sve važnijeg jezika koji govori najviše ljudi na svijetu, uz neizostavno upoznavanje fascinantne kineske kulture. S tim ciljem one uključiju i tematske radionice poput današnje, čime se obilježavaju najznačajniji datumi u kineskoj kulturi i izučavaju porijeklo i načini njihovog obilježavanja u Kini.
Britanija je u nedjelju imala 9284 novih slučajeva zaraze covidom-19 i šestero preminulih od posljedica te bolesti.
Iako je broj novozaraženih manji u usporedbi s posljednjim danima, u Britaniji se zadnjih sedmica nastavlja trend rasta zaraze uzrokovan širenjem delta soja koronavirusa, prvi put otkrivenog u Indiji.
U Londonu se tokom vikenda održava kampanja masovnog vakcinisanja. Vlada nastoji ubrzati već uhodani program vakcinisanja da bi ograničila širenje i uticaj delta varijante virusa. U Engleskoj se svaka osoba starija od 18 godina može prijaviti za vakcinisanje.
Vlada je u nedjelju saopštila da je 81,6 posto odraslog stanovništva primilo prvu dozu vakcine, a 59,5 posto ih je u potpunosti vakcinisano.
Premijer Boris Johnson prošle sedmice je rekao da se pokretanje gospodarstva tj. ukidanje lockdowna, koje je trebalo početi u ponedjeljak, odgađa do 19. jula kako bi se što više ljudi stiglo cijepiti i kako bi se smanjio rizik od preopterećenja zdravstvenog sistema.
Budva je od 17. do 20. juna bila domaćin prestižnog međunarodnog vaterpolo turnira za U15 selekcije u organizaciji Vaterpolo plivačkog saveza Crne Gore.
Prvo mjesto osvojila je Mađarska sa četiri trijumfa i porazom, druga je bila Srbija, a treća Crna Gora koja je u posljednjem kolu bila bolja od Mađarske 10:7.
Učestvovale su još selekcije Hrvatske, Italije i Njemačke.
Ovo je bila odlična provjera pred Evropsko prvenstvo u Portugalu od 4. do 11. jula. Izabranici Veljka Uskokovića pripreme od srijede nastavljaju u Nikšiću. Sa igračima rade i pomoćni treneri Aleksandar Aleksić i Marko Franeta, doktor ekipe je Đorđe Klajn.
Cijene privatnog i hotelskog smještaja ove godine su znatno niže nego 2019, što bi trebalo uraditi i sa cijenama plažnog mobilijara, jer se u sezoni očekuje najviše gostiju iz regiona, koji su slabije platežne moći.
Direktor Centra za istraživanje i razvoj turizma, Petar Golubović, kazao je da je primjetno da je dobar dio vlasnika privatnog i hotelskog smještaja znatno korigovao i spustio cijene smještaja, prilagođavajući se aktuelnoj potražnji.
„Cijene privatnog smještaja su u odnosu na 2019. godinu u predsezoni smanjene čak i do 50 odsto. Hotelijeri su takođe cijene prilagodili potražnji i dodatno kreirali izuzetno atraktivne paket aranžmane, što je apsolutno za pohvalu“, rekao je Golubović Pobjedi.
On je dodao da misli da će cijene u ugostiteljskim objaktima ostati na istom ili sličnom nivou iz 2019.
„Šta više, moguće je da će, uzimajući u obzir znatno poskupljenje osnovnih životnih namirnica i dodatne akcize države na određene proizvode od jula, cijene u restoranima i kafićima možda i porasti“, saopštio je Golubović.
On smatra da bi cijene mobilijara trebalo prilagoditi regionalnim turistima.
„Nijesam još imao priliku da vidim kakvu su cjenovnu politiku zakupci plaža odlučili da primjenjuju ove sezone, ali pošto su procjene da će biti oko 80 odsto regionalnih turista, one se moraju prilagoditi tom tržištu“, kazao je Golubović.
On je naveo da bi nadležne službe Morskog dobra trebalo da obezbijede rigoroznije kontrole zakupaca po pitanju zauzetosti plaža plažnim mobilijarom, jer su mnoge prenatrpane i zauzimaju procentualno znatno više nego što im je zakonom dozvoljeno.
„Situacija na plažama je takva da se zakonom propisani procenti ne poštuju, da se najneugledniji djelovi plaže ostavljaju za posjetioce koji nemaju ili ne žele da plate ležaljku i da se ti djelovi često ne održavaju“, rekao je Golubović.
On smatra da je korigovanje cijena potrebno i zbog konkurentne Albanije koja posljednjih godina postaje i te kako primjetna na turističkoj mapi Mediterana.
Budva, Podizanje Plave zastavice na plaži “Posejdon” na Jazu
Vlasnik lokala Mocart, Luka Vučković, kazao je da ove godine neće podizati cijene i da je posjećenost u maju i junu oko 30 odsto u odnosu na sezonu 2019. godine, ali da se nada da će u špicu sezone biti i do 50 odsto.
„Početak sezone je za sada oko 30 odsto, a nadamo se da će u špicu biti oko 50 odsto. Ako bude više, bićemo prezadovoljni. Turisti su pretežno iz okruženja. Cijene nećemo da podižemo, iako evidentno nabavka poskupljuje“, rekao je Vučković i dodao da vikendom ima dosta gostiju iz Crne Gore.
Ugostitelj i vlasnik restorana Jadran, Krsto Niklanović, kazao je da se trude da zadrže pristojne cijene, ali da su namirnice svakog dana sve skuplje.
„Jedino su trgovci imali koristi od ove pandemije“, rekao je Niklanović naglašavajući da je cijene usluga teško održati na istom nivou.
Što se turizma tiče i procjena, on smatra da je previše optimistično što vladajuće strukture tvrde da će biti 65 odsto prometa iz 2019. godine.
„Mislim da je to ostvarivo samo ako bude postsezone, a u protivnom teško“ kazao je Niklanović.
Prema posljednjim podacima Instituta za javno zdravlje u Crnoj Gori u posljednjih 24 sata nije zabilježen nijedan smrtni ishod od posljedica korona virusa, a registrovano je 20 novoinficiranih slučajeva, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (subota, 19. jun 2021. godine) završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1121 uzorak na novi koronavirus.
Ukupno je dijagnostikovano 20 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 iz sljedećih opština:
Opština
Oboljeli
Podgorica
4
Bar
3
Pljevlja
3
Nikšić
2
Tivat
2
Budva
1
Kotor
1
Cetinje
1
Bijelo Polje
1
Danilovgrad
1
Ulcinj
1
Ukupno
20
Od jučerašnjeg presjeka Institutu nije prijavljen nijedan smrtni ishod povezan sa COVID-19 infekcijom.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1605.
Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 20 pacijenata.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 303.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 100075.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redoslijedu:
Mogućnost za uvođenje ograničenja za povratnike iz epidemiološki rizičnih zemalja bi trebala ostati na snazi i nakon isteka tzv. „epidemiološke situacije nacionalnih razmjera“ koja će trajati do kraja septembra, najavili su političari njemačke koalicijske vlade u nedjelju.
„U Njemačkoj borba protiv pandemije protiče uspješno no u drugim dijelovima svijeta je prisutna velika opasnost od novih varijanti virusa“, rekao je Jan-Marco Luczak, jedan od glasnogovornika zastupničkog kluba demokršćanske Unije CDU/CSU.
Zato bi vlastima trebao na raspolaganju ostati mehanizam za uvođenje ograničenja kod povratka iz epidemioloških područja, poput obaveze testiranja, bez obzira na epidemiološku situaciju u Njemačkoj.
„Povratnici iz područja s virusnim varijantama ne bi smjeli ugroziti naše uspjehe na području borbe protiv pandemije“, rekao je Luczak.
On je najavio da će Bundestag već sljedeće nedelje raspravljati o stvaranju pravne osnove za ovu vrstu zaštitnog mehanizma koji trenutno počiva na tzv. „epidemiološkoj situaciji nacionalnih razmjera“ koja je proglašena početkom pandemije i za sada traje do kraja septembra.
Nakon isteka ovog stanja, nestaje i pravna osnova za ograničenja za povratnike u Njemačku.
Istodobno su, prema preporuci državnog epidemiološkog instituta Robert Koch, ukinuta ograničenja za osobe koje putuju iz Francuske, Grčke, Belgije, Švajcarske ili Norveške.
Na upravo završenom Balkanskom šampionatu vina (Balkans International Wine Competition – BIWC), u konkurenciji preko 900 vina, organska vinarija Plavinci iz beogradske opštine Grocka osvojila je “Trofej za najbolje organsko vino” za bijelo organsko vino Selena od sorte grožđa tamjanika, objavio je Savez vinara i vinogradara Srbije.
Odluku o Velikom trofeju u svakoj kategoriji donosi poseban panel sastavljen od nosioca titule “Majstor vina” (Master of Wine) u sastavu Konstantinos Lazarakis (Grčka), Karolina Gilbi (Velika Britanija), Rod Smit (Francuska) i Andreas Vikhof (Austrija). Master of Wine je najprestižnija titula za ocjenjivače vina u svijetu, što čini ovaj trofej izuzetno značajnim.
Vinarija Plavinci je prva sertifikovana organska vinarija u Srbiji.
Međunarodni filmski festival “Uhvati film” održan je po drugi put u Crnoj Gori. Grad Kotor bio je domaćin regionalnog festivala koji mijenja perspektivu o invalidnosti i osobama sa invaliditetom.
Ovogodišnji festival, pored projekcija filmova na temu invalidnosti, sadržao je brojne prateće programe namijenjene različitim ciljnim grupama.
U sklopu segmenta Uhvati domaći film! publici je prikazan dugometražni igrani film “Dohvati nebo” reditelja Milutina Dake Darića, a sa autorom filma imala je priliku i da razgovara u okviru jutarnjeg segmenta Kroasan&kafa&kratke priče.
Na panel diskusiji na temu “Umjetnost u doba pandemije” razgovarali su reditelj Sead Šabotić, fotografkinja Tea Jagodić, kantatutor Bojan Marović i producenti Jelena Odalović i Branimir Žugić. Druga panel diskusija bavila se izazovima osoba sa invaliditetom u produkciji (kulturnih) događaja. Učesnice tog panela bile su direktorice festivala Uhvati film u Kotoru i Banja Luci Aleksandra Božović i Dušica Lipovac, predstavnica Sekretarijata za kulturu,sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor Ana Marija Brajković i predstavnice Udruženja mladih s hendikepom Crne Gore Marina Vujačić i Anđela Radovanović.
Sa Fakultetom dramskih umjetnosti Cetinje realizovan je program Uhvati FDU! u sklopu kojeg je prikazan studentski film na temu invaliditeta reditelja Ivana Čojbašića “Točkovi”.
Rediteljka Sara Stijović i dramaturškinja Teodora Kipa vodile su filmsku radionicu “Inkluzivni filmski kamp”. Na radionici su srednjoškolci pokazali da dobro razumiju izazove sa kojima se suočavaju osobe sa invaliditetom u šta se publika mogla uvjeriti gledajući njihove kratke igrane i dokumentarne filmove na temu invaliditeta. Filmovi su snimljeni mobilnim telefonima u okviru projekta koji je ranije podržao Filmski centar Crne Gore.
Na otvaranju festivala Tatjana Kriještorac, sekretarka Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor poručila je da je Opština sa zadovoljstvom podržala filmski festival posvećen osobama sa invaliditetom te da vjeruje da će isti doprinijeti da se osobe sa invaliditetom vide kao ljudi koji imaju pravo na sopstveni izbor, pravo da kontrolišu svoje živote, donose odluke i za njih snose svu odgovornost, da osobe sa invaliditetom nisu problem, već su resurs.
Festival je organizovalo Nevladino udruženje “Art 365” uz podršku Opštine Kotor, Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor, kao i kompanija Mtel i Lovćen osiguranje. Partner festivala je Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG). Prijatelji festivala su Fakultet dramskih umjetnosti Cetinje, LIVE production, Expo commerce, Vinarija Čoka i domaćin festivala Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor.
Projekat je dio regionalne mreže Filmski festival “Uhvati film” koji realizuju organizacije iz regiona KAO Parnas Novi Sad, Udruga Spirit Rijeka, HO Partner Banja Luka i NVU Art 365 iz Podgorice.
U organizaciji 12. Festivala gudača i Društva prijatelja grada Perasta, u ponedjeljak 21.juna, biće upriličena dva koncerta klasične muzike.
Prvi, matine koncert, u Domu starih ,,Grabovac“ u Risnu, za štićenike i zaposlene ustanove koja je tokom pandemije ponijela ogroman teret, brigu i odgovornost za stara lica, i istog dana u 20 sati u Muzeju grada Perasta.
Nastupit će Klavirski trio ,,Con brio“ kojeg čine akademske muzičarke i mlade umjetnice Sonja Marković (klavir), Sonja Vojvodić (violina) i Ana Zakrajšek (violončelo). Ovaj kamerni sastav djeluje više godina, još od studentskih dana usavršava se i napreduje stalnim angažmanima i javnim nastupima. Na svom repertoaru imaju djela klasične muzike raznih epoha, a njihov moto predstavlja zadovoljstvo zajedničkog muziciranja i rad na popularizaciji klasične muzike i njegovanja pravih i istinskih vrijednosti.
Za dva koncerta u Risnu i Perastu na programu su djela argentinskog kompozitora Astora Pjacole, čija se stota godišnjica rođenja proslavlja u cijelom svijetu.
Ministarstvo odbrane Crne Gore smatra da je škoski brod nekadašnje Jugoslovenske Ratne Mornmrice, a danas Mornarice VCG, jedrenjak “Jadran” legalno u Crnoj Gori, ali se ne izjašnjava precizno o tome da li će možda taj vrijedni stari jedrenjak biti ustupljen Hrvatskjoj.
Vlada u Zagrebu već godinama vdi aktivnosti na kako kažu, “povratu otetog hrvatskog broda “Jadran” u domovinu”, a sa zvaničnih adresa iz Hrvatske u više navrata su stizali pozivi da se stari jedrenjak vrati u Split gdje je “Jadran” većinu vremena tokom bivše SFRJ, imao bazu u skloplu tamošnje Vojno-pomorske akademije JRM.
Jadran u Tivtu
Aktivnosti Hrvatske i njenih zvaničnika povremeno i na dnevno-operativnom nivou, komplikuju stvari za crnogorsko Ministarstbo odbrane koje sada upravlja “Jadranom” pa su tako nedavno prerdxstavnici Turske gdje je već maltene dogovoreno da se obavi predstojeći veliki remont jedrenjaka, iskazali rezervu i oklijevanje da Podgorici pošalju konačnu ponudu za ovaj posao, baš zbog toga što su svjesni zalaganja zvanične Republke Hrvatske da “Jadran” predstavi kao sporno pitanje u odnosima sa Crnom Gorom.
“Jadran” je inače, prije izbijanja ratnih sukoba u bivšoj SFRJ i prije međunarodnog priznanja nezavisnosti Hrvatske, 1991. došao iz Splita na ranije polanirani tzv. veliki remont u nekadašnje vojno brodogradilište Arsenal u Tivtu gdje je brod od tada i ostao. U međuvremenu, “Jadran” je služio u Ratnoj mornarici Vijske Jugoslavije i kasnije u Mornarici Vojske Srbije i Crne Gore, te naposlijetku, od 2006. u Mornarici VCG.
Kao i sve druge vojne efektive nekadašnje velike Jugoslavije koji su se zatekli na njenoj teritoriji, Crna Gora ga je preuzela kada se potpisivala Utavna povelja nekadašnje Državne zajednice SCG, a od kada je “Jadran” i zvanično postao “crnogorski brod”
Jadran
“Crna Gora je postala vlasnik vojne imovine bivše SFRJ, na osnovu Ustavne povelje Državne zajednice SCG, kojom je precizirano da “imovina SRJ na teritoriji država članica, imovina je država članica po teritorijalnom principu”. Takođe, Aneksom A pomenutog Sporazuma, između ostalog, definisano je da se sva sporna pitanja pokretne i nepokretne imovine (osim vojne) rješavaju na Mješovitom komitetu za sukcesiju pokretne i nepokretne imovine, čije formiranje je predviđeno Sporazumom. Istim Aneksom precizirano je „pokretna materijalna Državna imovina SFRJ koja predstavlja dio vojne imovine te države, biće predmet posebnih aranžmana koji treba da se dogovore između zainteresovanih država sukcesora”- kazali su nam iz crnogorskom Ministarstvbu odbrane.
U resoru koji vidi ministarka Olivera Injac posebno naglašavaju da Crna Gora „nije „otela ili ukrala” bilo koji dio vojne imovine, kao što smo imali priliku često čuti, već je zakonski postala vlasnik dijela vojne imovine bivše SFRJ, na osnovu Ustavne povelje Državne zajednice SCG.“
Poveljom je precizirano da „imovina SRJ na teritoriji država članica, imovina je država članica po teritorijalnom principu”. Takođe, Ustavnom poveljom SCG je definisano da „u slučaju istupanja države Crne Gore iz državne zajednice Srbija i Crna Gora, međunarodni dokumenti koji se odnose na Saveznu Republiku Jugoslaviju, posebno Rezolucija 1244 Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, odnosili bi se i u cjelosti važili za državu Srbiju, kao sledbenika.“
„Država članica koja iskoristi pravo istupanja ne nasleđuje pravo na međunarodno-pravni subjektivitet, a sva sporna pitanja posebno se regulišu između države-sledbenika i osamostaljene države.”- stoji u Ustavnoj povelji. Indirektno, to znači da bi Hrvatska svoje zahtjeve u vezi šb „Jadran“ trebala prvo da razriješi sa Srbijom jer je ona nasljednik pravnog subjektiviteta nekadašnje zajedničke države Srbije i Crne Gore u međunarodnim organizacijama.
Iz Ministarstva odbrane nisu precizno odgovorili na pitanje „Vijesti“ da li taj organ namjerava da školski brod „Jadran“ ustupi Hrvatskoj i kako komentarišu tačku 51. Izvještaja Komitetu za spoljne poslove Evropskog parlamenta, specijalnog njegovog izvjestioca za Crnu Goru, Tonina Picule, a koja je u međuvremenu postala i sastavni dio nedavno usvojene rezolucije EP o Crnoj Gori. U toj tački, Picula koji je nekadašnji hrvatski ministar inostranih poslova, pozvao je crnogorske vlasti „da upotpunosti poštuju odredbe o sukcesiji bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, posebice u pogledu vojne imovine”. Takav stav je na kraju ušao i u konačnu verziju posljednje rezolucije Evropskog parlamenta o stanju u Crnoj Gori.
Prvi dolazak JADRANA u Tivat 16.jula 1933.
U Ministarstvu odbrane međutim, napominju da Crna Gora nije potpisnik Sporazuma o pitanjima sukcesije SFJR, ali da i pored toga, “ona dosljedno primjenjuje sve ono što je usaglašeno na osnovu Sporazuma i otvorena je za razgovore o bilo kom pitanju imovine SFRJ.”
“Vlada CG se zalaže za stabilne odnose sa svim susjedima i posebnu pažnju će posvetiti rješavanju svih pitanja sa Hrvatskom u periodu koji slijedi, veoma vodeći računa da se stvore svi neophodni uslovi za ispunjavanje najvažnijeg spoljnopolitičkog cilja, a to je članstvo u Evropskoj uniji. Prilikom nedavne posjete Crnoj Gori hrvatskog ministra vanjskih poslova gospodina Gordana Grlića Radmana, potvrđene su najbolje namjere da se sva pitanja između dviju država, riješe u duhu dobrosusjedskih odnosa.”- poručili su iz MO.
Inače, aktuelni hrvatski premijer Andrej Plenković je 2014.godine kao tadašnji poslanik u Evropskom parlamentu, potegao pitanje sukcesije vojne imovine SFRJ i statusa jedrenjaka “Jadran”, u kontekstu pridruživanja Crne Gore EU, a što nagovještava da bi zbog vrijednog starog broda koji je u Njemačkoj 1933 godine izgradila i finansirala tadašnja Kraljevina Jugoslavija a ne pojedinačno ni Hrvatska ni Crna Gora, ni Srbija, Hrvatska koja taj jedrenjak doživljava kao isključivo hrvatsku imovinu, možda mogla i blokirati dalji put Crne Gore ka EU.
