Đurović: Formirati Fond Opštine Tivat za brigu o socijalno ugroženim

3
Aleksandar Đurović – SDP

Predsjednik OO SDP Tivat Aleksandar Đurović uputio je inicijativu za pokretanje postupka formiranja donatorskog računa/fonda Opštine Tivat za rješavanje socijalnih pitanja i pomoći sugrađanima u potrebi.

“Ideja je da se formira radna grupa od predstavnika svih političkih subjekata i predstavnika Sekretarijata za finansije i za društvenu djelatnost, uz uključivanje Centra za socijalni rad koja bi kreirala najbolje rješenje i time našla najbolji, najtransparentniji i najsvrsishodniji način rješavanja socijalnih problema koji pogađaju naše brojne sugrađane” – istakao je u pismu predsjedniku Skupštine Opštine Tivat Đurović.

“U više navrata u predizbornoj kampanji kao i poslije nje rukovodstvo OO SDP Tivat se obavezalo da ćemo pokrenuti inicijativu i raditi na formiranju ovog fonda. Nakon izbora u nekoliko navrata smo razgovarali o tome kada ste pominjali potrebu za davanjem pomoći najugroženijima  i kroz formiranje narodne kuhinje i tada sam smatrao da bi formiranje ovog računa/fonda kao i efikasno upravljanje njime vjerovatno bilo nabolji način za rješavanje svih ovih problema. Zbog toga se stavljam na raspolaganje, da predložim optimalnu, na Statutu i drugim pozitivnim pravnim aktima zasnovanu odluku, kojom ćemo formirati radnu grupu koja bi ovu inicijativu i realizovala u što skorijem periodu” – naveo je odbornik SDP u SO Tivat Aleksandar Đurović.

Dugotrajno trajanje korona krize, kao i strmoglavi pad turističkog prometa od kojeg živi ogromna većina naših sugrađana doveo je na ivicu egzistencije brojne tivatske porodice. Zbog toga je na nama, bez obzira na političku pripadnost, da nešto po ovom pitanju hitno uradimo. Ostajemo otvoreni za sve sugestije i predloge, kako bi što prije realizovali ideju o formiraju donatorskog računa/fonda Opštine Tivat za rješavanje socijalnih pitanja.

Mršić: Učiniću sve što je u mojoj moći da neki naš sledeći susret bude sa olimpijskom medaljom…

0
Petkovic i Mršić

Povodom sjanih igara i njegovog debija za vaterpolo reprezentaciju Crne Gore, predsjednik Skupštine Opštine Tivat dr Andrija Petković danas je upriličio prijem za mladog tivatskog vaterpolistu Marka Mršića.

„Želim da Vam se zahvalim što ste pokazali interesovanje za moje sportske rezultate i pozvali me da se vidimo. Ponosan sam što se moje višegodišnje odricanje i veliki rad pokazao plodonosnim i što se nalazim među igračima koji su kandidati za Olimpijske igre u Tokiju. Učiniću sve što je u mojoj moći da neki naš sledeći susret bude sa olimpijskom medaljom oko vrata“- rekao je Mršić.

Predsjednik SO Petković naglasio je da je svjestan koliko je u žestokoj konkurenciji i u uslovima u kojima u Tivtu ne postoji bazen, Marku Mršiću bio težak put da postane vaterpolo reprezentativac jedne svjetske sile u ovom sportu kakva je Crna Gora.

„Sigurno je da si ti u ovom trenutku primjer mnogim mladim Tivćanima, a sve okolnosti tvoj uspjeh čine još većim. Želim ti da u budućnosti budeš još ponosniji na svoje i sportske i životne rezultate i da dostojno, kao što si to i do sad radio,  reprezentuješ Crnu Goru, Boku i Tivat u danima koji dolaze. A ja se iskreno nadam i na Olimpijadi u Tokiju”- istakao je predsjednik tivatskog parlamenta Andrija Petković.

Preminulo još 12 osoba, 478 novozaraženih, Tivat 13, H. Novi 10, Kotor 8

1
vaccine – covid

U Crnoj Gori je, od posljednjeg presjeka, od posljedica infekcije koronavirusom preminulo 12 osoba, a registrovano je još 478 novopozitivnih slučajeva, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).

Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (ponedjeljak, 22. mart 2021. godine) završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1859 uzoraka na novi koronavirus.
Ukupno je dijagnostikovano 478 novopozitivnih slučajeva infekcije sa SARS-CoV-2.

Opština oboljeli

Podgorica 175
Nikšić 89
Pljevlja 34
Bijelo Polje 31
Berane 26
Cetinje 18
Ulcinj 18
Bar 16
Tivat 13
Budva 10
Herceg Novi 10
Kotor 8
Andrijevica 8
Mojkovac 7
Šavnik 4
Rožaje 3
Tuzi 3
Plav 2
Danilovgrad 1
Gusinje 1
Žabljak 1
Ukupno 478

Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno 12 smrtnih ishoda povezanih sa COVID-19 i to kod pacijenata iz Nikšića (4), Ulcinja (2), Bara (2), Podgorice (1), Plava (1), Rožaja (1), Mojkovca (1), od kojih je najmlađi imao 61, a najstariji 84 godina starosti.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1220.
Do 15:00 časova prijavljen je oporavak kod 639 pacijenta.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 7908.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 88116.

Tivat – Vlada dala zeleno svjetlo, uskoro operativan kredit od tri miliona eura

2
MR 1 Krtoli – foto Opština Tivat

Vlada Crne Gore krajem prošle sedmice dala je saglasnost na dugoročno kreditno zaduživanje Opštine Tivat u iznosu od tri miliona eura. Ovome je prethodila odluka Skupštine opštine Tivat od 29. decembra, o dugoročnom zaduživanju, te mišljenja Ministarstva ekonomskog razvoja i Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.

Opštini Tivat se, kako je juče precizirano iz lokalne uprave, odobrava zaduženje kod Crnogorske komercijalne banke AD Podgorica, po kamatnoj stopi od 2,75%, plus šestomjesečni Euribor, sa rokom otplate od 72 mjeseca uključujući grejs period od 12 mjeseci, sa naknadom za odobrenje kredita od 0,10% od iznosa kredita.

“Konačno smo u prilici izmiriti sve obaveze iz prethodnog perioda i izaći iz začaranog kruga dugovanja, u koji nas je uvela prethodna opštinska DPS-SD-HGI administracija, a čije je djelovanje karakterisao krajnje nedomaćinski odnos prema budžetskim sredstvima i povjeriocima”- rekao je tim povodom  predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović (NP) i najavio za narednu sedmicu prve isplate povjeriocima.

Od ovog novca biće izmirena dugovanja građanima po osnovu sudskih troškova, a u vezi za eksproprijacijom zemljišta na kojem je 2016. godine izgrađen objekat postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda za opštine Tivat i Kotor, na lokaciji Klačina u Krtolima. Ukupni iznos dugovanja po ovom osnovu je veći od 1,26 miliona eura.

“Opština Tivat će uz kreditno zaduženje nastaviti realizaciju kapitalnih projekata, koji su sastavni dio Strateškog plana razvoja opštine Tivat za period 2019-2022. godine. Lokalna uprava otpočinje izgradnju saobraćanijce MR2, vrijednu 1.150.000 eura. Podsjećamo da su sredstva u iznosu od nepunih million eura namijenjena za završetak ovog puta koji povezuje projekat Luštica Bay sa Jadranskom magistralom, nenamjenski utrošena od strane bivše gradske uprave tokom 2020. godine”-saopštili su iz Opštine.

Kako je najavljeno, dio kreditnih sredstava biće utrošen na realizaciju prve faze projekta Lungo Mare u Krašićima, kako bi se završila izgradnja šetališta dugog 420 metara. Biće izmireni troškovi izgradnje objekta u kojem je smještena JU “Dnevni centar za djecu i mlade da smetnjama i teškoćama u razvoju”, dio troškova izgradnje kružnog toka kod Gradiošnice, ali i druge preuzete obaveze iz prethodnog perioda.

“U posljednjem kvartalu prošle i prvom kvartalu ove godine sproveli smo brojne uštede i očekujem da ćemo obaveze po osnovu ovog kredita izmirivati bez problema”- naveo je gradonačelnik Komnenović.

Norveška – Prvi podvodni plutajući tunel

0
Norveska podvodni-tunel

Norveška je zemlja fjordova i ledenjaka, jezera, planina, šuma i drvenih kućica u ribarskim selima te legendarnih mitova.

Ipak, najpoznatiji simboli Norveške su fjordovi, krivudavi morski zaljevi smaragdno zelene boje. To su zapravo potopljene doline nekadašnjih ledenjaka koji su mehaničkom erozijom izdubili, duboko ispod razine mora, doline niz koje su se kretali. Kad su se glečeri otopili, usjeke u dolinama ispunila je morska voda.

Zasad je jedini način putovanja kroz Norvešku i njene fjordove presjedanje na više trajekata, što je zapravo prilično dugotrajan i kompliciran proces.

Prvi podvodni plutajući tunel

Da bi olakšali put kroz Norvešku koja leži na 1.190 fjordova i povezali grad Kristiansand na jugu i Trondheim na sjeveru zemlje, Norveška javna cestovna uprava ( Norwegian Public Roads Administration – NPRA ) predložila je izgradnju prvog podvodnog plutajućeg tunela na svijetu koji bi se smjestio u Norveško more. Sadašnje putovanje postojećom cestovnom infrastrukturom i trajektima traje 21 sat te zahtjeva presjedanje na 7 trajektnih linija.

podvodni_tunel

Za razliku od klasičnih podvodnih tunela, koji se grade na morskom dnu ili se buše u tlu ispod morskog dna, norveški bi se nalazili na dubini od oko 30 m ispod površine i bili bi pričvršćeni za masivne pontone na površini vode povezani s nosačima koji bi osigurali stabilnost. Pontoni bi bili postavljeni na razmaku dovoljnom da između nesmetano prolaze brodovi. Tunel bi se sastojao od dvije paralelne cijevi, a u svakoj od njih promet bi se odvijao samo u jednom smjeru. Svaka cijev imala bi mjesta za dvije trake – jedna za putovanje, a druga za hitne slučajeve i popravke.

Iako je trenutno puno otvorenih tehničkih pitanja, norveška vlada je odobrila start projekta.

Procijenjuje se da je vrijednost ovog kapitalnog projekta minimalno 25 milijardi EUR u prvoj će fazi premostiti Sognefjord na ruti od Lavika do Oppedala. Najveći i najdublji norveški fjord širok je oko 4,5 km što onemogućava izgradnju mosta, dok dubina od 1.300 metara čini izgradnju klasičnog podvodnog tunela tehnički neizvedivom.

Šesnaest pontona držalo bi građevinu plutajući 12-20 metara ispod površine, sa srednjim razmakom od 400 metara kako bi brodovi mogli sigurno prolaziti.

Neophodne su detaljne analize i proračuni kako bi se odredile sile vjetra i morskih struja na konstrukciju te proračun i dimenzioniranje same konstrukcije, ali procjenjuje se da će biti potrebno gotovo 400 000 m3 betona za izvedbu ovog tunela.

S obzirom na to da se u Norveškoj ništa ne radi se od danas do sutra, od ideje do realizacije dug je put, ali isto tako ne treba sumnjati da će se jednog dana ovo i napraviti. Okvirni plan je da ovaj tunel bude izgrađen do 2035. godine.

Pred realizacijom ovog zahtjevnog inženjerskog povijesnog projekta nalazi se još niz izazova budući da nešto slično nikad ranije nije bilo izvedeno. Stoga nitko sa sigurnošću ne može reći na koji će način na podvodne tunele utjecati vjetar, valovi, morske struje. Vrijeme predstavlja prirodnu prijetnju konstrukcijama, a pogotovo pomorskim betonskim konstrukcijama pa su troškovi održavanja bitni i znatno utječu na isplativost projekta.

Da bi se zaštitili postojeći resursi za korištenje budućim naraštajima te da bi buduće generacije uživale u slikovitoj ruti i fascinantnom krajoliku, inženjerska rješenja i trebaju biti inovativna te poticati na daljnju izradu projektnih rješenja u kojoj je krajolik čimbenik strategije prostornog uređenja.

I za kraj sjetimo se samo kako je nemoguće zvučao tunel ispod La Manchea, a otvoren je davne 1994. godine.

„Slovenačka grafika iz fundusa Galerije solidarnosti”

0
Galerija solidarnosti

OJU „Muzeji” Kotor poziva likovnu publiku da u Galeriji solidarnosti pogleda izložbu „Slovenačka grafika iz fundusa Galerije solidarnosti”, obavještavaju iz ove kulturne ustanove.

Postavka nudi izbor radova nastalih u osmoj deceniji XX vijeka čiji su autori i autorke doprinijeli afirmaciji grafike na ovim prostorima.

Grafika u Sloveniji ima dugu tradiciju, a osnivanjem međunarodnog Bijenala grafike 1955. godine Ljubljana postaje jedan od jugoslovenskih i evropskih centara grafičke umjetnosti.

Publici je predstavljeno 30 djela među kojima su i ostvarenja jednog od pionira slovenačke grafike Mihe Maleša, a najbrojniji i najvrijedniji dio postavke čine radovi predstavnika/ca Ljubljanske grafičke škole (Pogačnik, Makuc, Maraž, Stegovec, Golob).

Radno vrijeme Galerije solidarnosti je od ponedjeljka do subote od 9 do 15 sati.

 Herceg Novi Cycling experience – VIDEO

1

Projekt „Biciklističke rute za unapređenje prirodne i kulturne baštine Hercegovine i Crne Gore – Cycling Rural” realizuje se u okviru drugog poziva Programa prekogranične saradnje Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014-2020. Započeo je 1. oktobra 2019. godine, a implementacija  će trajati 24 mjeseca. Ukupna vrijednost projekta iznosi 495.000€, od čega Evropska unija finansira 400.000€.

Partneri projekta su Ured Vlade Županije Zapadnohercegovačke za europske integracije kao nosilac projekta, gradovi Široki Brijeg i Ljubuški, općine Posušje i Grude, te Turistička organizacija Herceg Novi (CG). Evropska unija finansira ovaj projekat s ciljem unaprijeđenja kvaliteta i diverzifikacije  turističkog proizvoda, te razvoja i promocije biciklističke i ostalih ponuda na otvorenom u ruralnim područjima prekograničnih regija Crne Gore i Bosne i Hercegovine.

Projekat će rezultirati stvaranjem novog i atraktivnijeg turističke proizvoda pod brandom “Cycling Rural”, koji će biti uključen u ponudu obje zemlje kao i cjelokupnog Jadranskoga zaleđa.

Lokdaun opcija, pomoglo bi i zatvaranje granica

0
GP Vraćenovići – Deleuša – CG – BiH

Državni sekretar Ministarstva zdravlja Borko Bajić kazao je da je totalno zaključavanje opcija koju zagovaraju taj resor i Institut za javno zdravlje, ali da se ta odluka ne može donijeti bez procjene drugih relevantnih institucija, u prvom redu ministarstava ekonomije i finansija.

On je u Jutarnjem programu Televizije Crne Gore rekao da bi sa epidemiološke procjene rizika bilo najbolje zatvoriti granice prema okolnim zemljama.

“Imamo nekoliko mogućnosti da držimo promet preko granice. To su tzv. vakcinalni pasoši, odnosno potvrde da je neko vakcinisan, zatim potvrde da je neko preležao koronu virus, te PCR test kao garancija da neko nije u posljednja 72 sata bio zaražen”, rekao je Bajić.

Govoreći o posjeti ministarke zdravlja Jelene Borovinić-Bojović s Srbiji, Bajić je rekao da očekuje produbljivanje saradnje.

On je kazao da posljednjih dana imamo stablizaciju epidemiološke situacije, navodeći da su mjere u zemlji rigorozne, prenosi portal RTCG.

Zatvaranje je, kako navodi Bajić, najbolji način da se smanji epidemiološki rizik u situaciji kad imamo nedovoljno poštovanje mjera.

On je rekao da su zemlje koje su uvele potpuno zaključavanje uspjele da smanje stopu novooboljelih, ali da je takav trend trajao nekoliko mjeseci.

Prema Bajićevim riječim, odluku o takvom režimu nije lako donijeti.

Komentarišući medijske navode o štetnomo uticaju AstraZeneka vakciine, Bajić je podsjetio da su Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) i Evropska agencija za ljekove izašle sa jasnim stavom da podržavaju dalju vakcinaciju tim cjepivom.

S tim u vezi, kako je rekao, ne očekuje probleme u Crnoj Gori kad je u pitanju AstraZeneka vakcina, čijih bi 80.000 doza trebalo da stigne u našu zemlju do kraja marta.

Rekonstrukcija muzeja ptica u krugu solane Bajo Sekulić u Ulcinju – Raspisan tender za izvođače

0
Ulcinj solana
Ulcinj solana

U cilju unaprijeđenja turističke infrastrukture na lokalitetu Park prirode Ulcinjska solana, Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) oglašava poziv za dostavljanje ponuda za adaptaciju postojećeg muzeja u krugu bivše fabrike Bajo Sekulić.

Kako je navedeno, rok za podnošenje ponuda je 18. april 2021. godine. Nakon prijema ponuda evaluaciona komisija će donijeti odluku o najpovoljnijem ponuđaču najkasnije do 25. aprila kako bi odabrani kandidat mogao započeti radve adaptacije najkasnije 3. maja 2021 godine.

Očekivani rok izvođenja radova adaptacije sadržanih u idejnom projektu renoviranja i adaptacije muzeja na Ulcinjskoj solani je dva mjeseca.

Kako je navedeno u idejnom projektu koji je obradio Evrostil iz Ulcinja, namjena muzeja ptica je edukativnog karaktera i organizovan na jednoj etaži. Objekat je u funkcionalnom smislu podijeljen tako što je u prizemlju smještena kuhinja, mokri čvor (toalet), sale za sastanke, ostava sa bibliotekom.
Potrebno je renovirati i adaptirati postojeći objekat za potrebe muzeja ptica na taj način što se objektu neće narušiti spoljni izgled, odnosno neće biti promijenjena bruto površina objekta.

Postojeći objekat muzeja ptica koji je zapušten, renovirao bi se i adaptirao za potrebe CZIP-a. Od postojećih prostorija, renoviranjem dobili bi prostorije potrebne za funkcionisanje muzeja ptica i to hodnik, toalet, ostava sa bibliotekom, kancelarija za sastanke, kancelarija za administraciju, postavka ptica, fototeka – edukacija, te kuhinja sa ostavom i sanitarijama.

Građevinski radovi koji bi omogućili ovu adaptaciju i renoviranje, ne bi narušili spoljašnje gabarite objekta. Od građevinskih radova na ovom objektu najzastupljeniji bi bili keramičarski sa instalacijom novih sanitarija, molerskofarbarski, gipsani i stolarski.

Objekat portirnice na ulazu u kompleks solane ostaje nepromijenjena. Na jednoj etaži organizovane su soba za odmor, sanitarne prostorije, kuhinja, prostorija za stražara. Sve prostorije je potrebno renovirati i na taj način stvoriti bolje uslove za funkcionisanje. Objektu se neće narušiti bruto površina. Planirani radovi u objektu muzeja pticca su molersko farbarski radovi (zidovi enterijera), keramičarski radovi (toalet i hodnici) sa postavljanjem novih sanitarija, stolarsko bravarski radovi (unutrašnja vrata).

Osmatračnice za ptice se nalaze u potpuno ruiniranom stanju. Njihova funkcija je uništena u potpunosti i tako ne mogu obavljati svoju osnovnu funkciju. Na svim montažnim objektima je potrebno uraditi rekonstrukciju, u smislu konstrukcije. Ukupno za rekonstrukciju planirane su dvije osmatračnice.
Ulcinjska solana se nalazi na krajnjem jugu Crne Gore i zauzima oko 14,5 km2 slanih bazena. Izgrađena je u regionu sa najvećim brojem vedrih dana, najvećom insolacijom na Jadranu – 2567 sunčanih sati i najvećim brojem tropskih dana u bivšoj Jugoslaviji. Dakle, idealno mjesto za solanu koja je proizvodnju soli zasnovala isključivo na evaporaciji.
Do sada je na ovoj “kulturnoj laguni” registrovana 241 vrsta ptica, što je oko 50% ukupnog broja vrsta ptica registrovanih u Evropi. U regionu pa i šire postoje staništa gdje je broj registrovanih vrsta znatno veći, ali ono što Solanu odvaja od svih ostalih je kvalitet vrsta i njihova brojnost.
Brojno stanje gotovo 15 vrsta koje solanske bazene koriste za gniježdenje, zimovanje ili stanicu za odmor prilikom jesenje ili proljećne seobe prelazi prag od 1% ukupne svjetske populacije.

Za Britance biti će zabranjen odlazak na odmor do jula

0
British airways foto HINA/ Miroslav LELAS/

Odlazak na odmor u inozemstvo za Britance biti će zabranjen do jula, a oni koji pokušaju napustiti državu suočiti će se s kaznom od 5.000 funti, donosi thesun.co.uk.

Prema novim zakonima koje su ministri jučer usvojili, ljudima širom zemlje službeno će biti zabranjeno napuštanje granica osim ako nemaju valjani razlog što ne uključuje odlazak na odmor i ljetovanje. Nove odluke propisuju kako odlazak na odmor u većinu europskih zemalja Britancima može biti dopušten tek u srpnju.

Britancima je već propisano kako moraju popuniti svu papirologiju i navesti razloge napuštanja države ili im u suprotnom slijedi kazna od 200 funti, dok je novim zakonom propisana novčana kazna od 5.000 funti.

Nastavno na nove zakone, British Airways i EasyJet najavili su smanjivanje broja letova prema Evropi, donosi thesun.co.uk.