Unija slobodnih sindikata (USSCG) dostavila je inicijativu Vladi i Skupštini da po hitnom postupku predlože i donesu izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO).
Inicijativa je da se, po hitnom postupku, na sjednicama Vlade i Skupštine usvoje izmjene i dopune člana 17 Zakona o PIO, sa predlogom da iste glase da osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kad navrši 64 godine (muškarac i žena) i najmanje 15 godina staža osiguranja.
USSCG je inicijative podnijela u cilju prevazilaženja stanja izazvanog, kako su rekli, nesavjesnom i neodgovornom odlukom Ustavnog suda.
USSCG je takođe predsjedniku Skupštine i svim poslaničkim klubovima podnijela inicijativu za razrješenje sudija Ustavnog suda, koji su svojim stavom doprinijeli donošenju sporne odluke Ustavnog suda.
Ustavni sud ukinuo je nedavno član zakona kojim se pravo na starosnu penziju stiče kada osiguranik muškarac navrši 66 godina i žena 64 godine, te najmanje po 15 godina staža osiguranja, tako da bi sada jedini uslov za sticanje penzije ostao punih 40 godina staža osiguranja.
Ustavni sud je odlukom naložio Vladi da u roku od 30 dana donese novi tekst zakona, koji mora biti u skladu sa ocjenom suda da žene ne smiju biti pozitivno diskriminisane u odnosu na muškarce.
Tim novim predlogom, Vlada bi mogla da vrati rješenje da se u penziju ide i sa minimum 15 godina staža, ali da muškarci i žene budu ravnopravni po broju potrebnih godina života, ili da navede drugačije obrazloženje zašto žene treba da imaju privilegovaniji status.
Tim novim predlogom, Vlada bi mogla da vrati rješenje da se u penziju ide i sa minimum 15 godina staža, ali da muškarci i žene budu ravnopravni po broju potrebnih godina života, ili da navede drugačije obrazloženje zašto žene treba da imaju privilegovaniji status.
U Domu zdravlja Kotor, u srijedu i četvrtak, 01. i 02. novembra 2023. godine, organizovana je obuka za zdravstvene radnike iz Centra za laboratorijsku dijagnostiku, u cilju jačanja laboratorijskih kapaciteta kao okosnice efikasnog odgovora na vanredne situacije i prijetnje po javno zdravlje.
Obuka se sprovodi u okviru Ekspertske misije za jačanje laboratorijskih kapaciteta za procjenu rizika, koju organizuju Ministarstvo zdravlja i Svjetska zdravstvana orgaizacija, uz finansijsku podršku Evropske unije.
Dom zdravlja Kotor
Konsultant za laboratorije SZO prof. dr Golubinka Boshevska sprovodi obuku, kako bi polaznici dodatno osnažili vještine i znanja u procjeni rizika u svojim laboratorijama i razvoju planova za ublažavanje uticaja radi poboljšanja laboratorijske biološke bezbjednosti i biosigurnosti.
Podsjećanja radi, prva obuka za molekularnu detekciju SARS-CoV-2 i laboratorijske bezbjednosti i biosigurnosti, u okviru iste ekspertske misije, sprovedena je u avgustu 2021. godine upravo u Domu zdravlja Kotor
Od danas 2. novembra, Zračna luka Dubrovnik nosi novi naziv: Zračna luka Ruđer Bošković. Izmjena imena stupa na snagu nakon što je službena odluka o tome kako će se u budućnosti zvati Zračna luka Dubrovnik donesena u junu ove godine na sjednici održanoj u Zagrebu, a na inicijativu župana Nikole Dobroslavića, koja je dobila potporu Županijske skupštine.
Ruđer Josip Bošković rođen je u Dubrovniku 18. maja 1711. gdje je započeo školovanje u Collegiumu Ragusinumu, a nastavio u isusovačkom zavodu Collegium Romanum u Rimu. Studirao retoriku, filozofiju i teologiju. Kao student teologije počeo je predavati matematiku u Collegium Romanum. Za svećenika se zaredio 1744. i preuzeo katedru matematike do 1760.
Godine 1735. počinje proučavati Newtonova djela, a već 1736. objavljuje rasprave. Utemeljio je egzaktni znanstveni pristup rješavanju statičkih pitanja u graditeljstvu rješavajući statičke probleme sakralnih i kulturnih objekata (crkava sv. Petra u Rimu i sv. Genoveve u Parizu, katedrale u Milanu i carske knjižnice u Beču).
U razdoblju 1751–82. bavio se i hidrotehničkim poslovima. Prilično se rano počeo baviti problemima oblika i veličine Zemlje (O dokazima starih za kuglasti oblik Zemlje – De veterum argumentis pro telluris sphaericitate, 1739; Rasprava o obliku Zemlje – Dissertatio de telluris figura, 1739) te problemima u vezi s Newtonovom teorijom gravitacije (O nejednakosti sile teže na raznim dijelovima Zemlje – De inaequalitate gravitatis in diversis terrae locis, 1741).
Da bi riješio te probleme, trebao je, uz teorijska istraživanja, provesti mjerenja meridijanskih stupnjeva na različnim mjestima Zemlje. Papa Benedikt XIV. povjerio mu je da, zajedno s isusovcem Christopherom Le Maireom, u Papinskoj državi obavi mjerenja meridijanskih stupnjeva između Rima i Riminija i da izradi zemljopisnu kartu Papinske države. To je bila prva Boškovićeva znanstvena (geodetsko-kartografska) ekspedicija. Morao je poboljšati postojeće mjerne instrumente ili konstruirati nove. Rezultate mjerenja i opažanja objavio je pod naslovom O znanstvenom putovanju po Papinskoj državi… (De litteraria expeditione per Pontificiam…, 1755). Uz djelo se nalazio zemljovid Papinske države Nova zemljopisna karta Crkvene države (Nuova carta geografica dello Stato Ecclesiastico, 1755), koji je na temelju zajedničkih podataka izradio Ch. Maire. Zbog novih ideja u geoznanostima taj je rad utjecao na kasniju kartografiju. Na Boškovićev poticaj provedena su geodetska mjerenja u Austriji, Ugarskoj, Pijemontu i Pennsylvaniji (SAD).
Zbog uspješnosti u rješavanju spora oko pograničnih voda između grada-republike Lucce i Toskanskoga vojvodstva, Lucca je Boškovića proglasila plemićem (1757).
Za boravka u Beču završio je i tiskao svoje glasovito djelo Teorija prirodne filozofije svedena na jedan jedini zakon sila koje postoje u prirodi (Philosophiae naturalis theoria redacta ad unicam legem virium in natura existentium, 1758; hrvatski prijevod 1974).
Aerodrom Dubrovnik
Zbog kritike njegovih znanstvenih nazora, putovao je po europskim znanstvenim središtima od Pariza i Londona preko Carigrada i Varšave do Rima i Pavije (1759–63). Znanstvenomu društvu Royal Society posvetio je spjev u latinskim stihovima Pomrčine Sunca i Mjeseca (De Solis ac Lunae defectibus, 1760; francuski prijevod 1779) u kojem iznosi teoriju pomrčine. Godine 1761. izabran je za člana Royal Society.
Na poticaj toga društva otišao je u Carigrad motriti prolazak Venere ispred Sunca. Kako nije stigao motriti prolazak Venere, vrijeme je iskoristio za istraživanje ruševina Troje. Poricao je tada prihvaćenu tezu da se ruševine Troje nalaze na maloazijskoj obali nasuprot otoku Tenedu tvrdeći da su one dublje u unutrašnjosti, a to su poslije potvrdila iskapanja H. Schliemanna. O tome je napisao djelo Izvješće o ruševinama Troje… (Relazione delle rovine di Troja…, 1784). Putovanje od Carigrada do Poljske opisao je u dnevniku Dnevnik putovanja iz Carigrada… (Giornale di un viaggio da Constantinopoli…, 1784; hrvatski prijevod 1951).
Nakon povratka u Italiju bio je profesor matematike na Sveučilištu u Paviji. Osnovao je Zvjezdarnicu u Breri kraj Milana. Potom je preuzeo katedru za astronomiju u Milanu.
Nakon ukinuća isusovačkoga reda (1773) Bošković se, na poziv prijatelja, preselio u Pariz, primio francusko državljanstvo i bio službenik Ministarstva vanjskih poslova i ravnatelj optike u Ministarstvu mornarice (trebao je usavršiti teoriju akromatskih dalekozora i olakšati njihovu primjenu). U Parizu je dovršio radove iz optike i astronomije, a zbog lošeg zdravlja 1782. dobio je dvogodišnji dopust (produžavan do 1787) kako bi tekstove pripremio za tisak.
U Bassanu su mu izašla djela u pet svezaka pod nazivom Djela koja se odnose na optiku i astronomiju (Opera pertinentia ad opticam et astronomiam, 1785). Zbog naporna rada na redigiranju tekstova zdravlje mu se jako pogoršalo. Umro je od upale pluća u Milanu 13. veljače 1787., gdje je pokopan u crkvi Santa Maria Podone.
Cijeloga života Bošković je ostao vezan uz Dubrovnik za koji je obavljao diplomatske poslove. Bio je član devet akademija, među kojima akademije u Bologni (1746), Parizu (1748), Sankt Peterburgu (1760) i Londonu (1761).
O važnosti i aktualnosti Boškovićevih misli u suvremenoj znanosti svjedoči, među ostalim, izjava W. Heisenberga (1958): »U Boškovićevu djelu nalazi se mnoštvo ideja koje tek u modernoj fizici posljednjih pedeset godina dolaze do potpuna izraza i koje pokazuju kako su bila ispravna filozofska gledišta kojima se Bošković rukovodio u svojoj prirodnoj znanosti«.
JU Kulturni centar „Nikola Đurković Kotor/Gradska biblioteka i čitaonica u petak 3. novembra u Multimedijalnoj sali Kulturnog centra sa početkom u 19 sati organizuju promociju zbirke poezije Biljane Milivojević ,,Jedino nema dečijih briga”. Učestvuju urednica knjige, Natalija Đaletić i autorka.
Biljana Milivojević je rođena u Beogradu. Završila je VIII gimnaziju i Ekonomski fakultet u Beogradu. Od četvrte godine, knjige su joj bliski prijatelji, saputnici i vodiči. Posle kratkog ljetovanja u Boki Kotorskoj 1997. godine, kupila je karte u jednom pravcu i sa porodicom se doselila u Kotor. To je bio grad u kome su izabrali da žive. Poeziju piše od 2017. godine. Mirno, ali živopisno okruženje Boke Kotorske veoma je inspirativno. Božanstvena priroda nadograđena kreacijama čovjeka uvijek je nadohvat očiju i srca. Umjetnošću se bave i njena djeca (slikarstvom i muzikom), tako da je njihov dom veoma često izložbeni prostor i muzička pozornica.
Izdavač je Ouroboros iz Podgorice, a objavljivanje knjige je podržala Opština Kotor kroz sufinansiranje projekata iz oblasti individualnog kulturnog stvaralaštva.
Putnik s Royal Caribbeanovog kruzera Symphony of the Seas imao je prilično puno sreće nakon što je tokom plovidbe prošlog vikenda pao u more.
Symphony of the Seas u nedjelju navečer isplovljavao je na transatlantsko krstarenje, premještanje iz Barcelone na Floridu za zimsku sezonu, kada je putovanje oko 23 sata prekinuto zbog osobe u moru. AIS podaci pokazuju da se kruzer smjesta okrenuo kako bi spasio putnika, a ostali putnici podijelili su snimke akcije spašavanja, piše The Maritime Executive.
Putnik je imao prilično puno sreće – unatoč noćnim uvjetima potrage, uspješno je pronađen i izvučen iz mora, samo jedan sat nakon nestanka.
Symphony of the Seas nastavio je svoje komercijalno putovanje, s pristajanjem u Valenciju u ponedjeljak. U Port Everglades trebao bi stići sredinom studenog.
Portal CruiseJunkie, koja prati ovakve incidente na moru, navodi da je do sada ove godine zabilježeno ukupno 16 smrtnih slučajeva u cijeloj kruzing industriji, uključujući i trajekte. Izgledi za preživljavanje pada s visine i duljeg vremena u moru su mali – samo manjina osoba preživi. Na kruzerima Royal Caribbeana ove godine zabilježena su dva slučaja čovjeka u moru: jedan na brodu Spectrum of the Seas u srpnju i drugi na brodu Quantum of the Seas u aprilu.
Night 1 of 14, Symphony of the Seas departing Barcelona. “Oscar Oscar Oscar” (code for man overboard). Spotlights and rescue boats with lights visible from my balcony 😳 pic.twitter.com/TQdzo1ixln
Židovski dio bečkog groblja Foto: Ilustracija / Shutterstock
Nepoznati počinitelji su u noći na srijedu zapalili objekte na židovskom dijelu središnjeg groblja u Beču i pritom ispisali antisemitske simbole, među ostalim i kukaste križeve.
– Dio hale za ceremonije ukopa je spaljen, a na vanjskim zidovima nacrtani su kukasti križevi, rekao je predsjednik Izraelićanske kulturne zajednice Beča Oskar Deutsch nakon obilaska groblja.
Prema informacijama bečke vatrogasne službe, u toku noći izgorio je dio objekta, a do dolaska vatrogasaca vatra se ugasila.
Za sada nije poznato kako su počinitelji ušli na groblje koje je noću zatvoreno, a zbog sumnje u političku pozadinu kaznenog djela, u istragu je uključen i Pokrajinski ured za zaštitu ustavnog poretka.
Nakon izbijanja sukoba u Izraelu, stupanj zaštite od terorizma u Austriji je povišen, a zaštita posebno uključuje objekte židovske zajednice. Unatoč tomu naglo je povećan broj antisemitskih kaznenih djela.
Austrijski političari podržali su mjere čiji je cilj zaštita Židova u Austriji.
– Broj antisemitskih ispada u Austriji znatno se povećao. Tomu treba stati na kraj, rekao je predsjednik Austrije Alexander von der Bellen reagirajući na napad na židovsko groblje.
Austrijski kancelar Karl Nehammer oštro je osudio noćašnji napad i izrazio nadu da će počinitelji brzo biti pronađeni.
Izraelitska kulturna zajednica je nakon Hamasova napada na Izrael 7. listopada i izraelske protuofenzive zabilježila stalni porast napada s antisemitskom pozadinom.
U 2022. u Austriji je zabilježeno 719 incidenata s antisemitskom pozadinom, od uvođenja statistike drugi po veličini.
Italija čeka zahtjev iz SAD za ekstradiciju Miloša Radonjića, crnogorskog skipera koga vlasti u SAD terete da je umiješan u šverc dvije tone kokaina i da je istaknuti član klana “Kavač”, prenosi RTCG.
Italijanska policija, piše ilsole24ore.com, uhapsila je Miloša Radonjića, skipera “Maksi Jene”, učesnika regate Barkolana, najveće regate na svijetu, koja je ušla u Ginisovu knjigu rekorda. Crnogorski državljanin, star 33 godine, pobjednik je brojnih prestižnih regata. Za američke savezne agencije koje su ga istraživale, on je “Pirat nepoznatog”, koji se smatra jednim od vođa transnacionalne kriminalne organizacije. Mogući zločini za koje se tereti su trgovina drogom i pranje novca, piše ilsole24ore.com.
Hapšenje je obavljeno dva dana prije početka Barkolane, nakon međunarodne potjernice koju je 15. septembra izdao sud nadležan za Istočni okrug Njujorka, zbog krivičnog djela trgovine drogom. “Protiv Radonjića se sada čeka zahtjev za ekstradiciju Ministarstva pravde Sjedinjenih Država. Zahtjev je to kojem će se usprotiviti njegov advokat”, kaže sudija Aleksandro Marija Tireli.
Radonjić je sada zatvoren u zatvoru strogog obezbjeđenja Tolmeco (Udine) gdje je prebačen iz zatvora u Trstu. Američka istraga zasniva se na presretnutim, šifrovanim porukama i tiče se pokušaja prenošenja preko dvije tone kokaina iz Ekvadora i Kolumbije u Evropu, navodi ilsole24ore.com.
Radonjić je na saslušanju pred Apelacionim sudom u Trstu rekao da je riječ o netačnim optužbama te da on nije čovjek koga traže.
“Sud umjesto toga ima osnov da vjeruje, na osnovu provjere otisaka prstiju kod onih dobijenih tokom istrage, pasoša koji su prijavile Sjedinjene Države i broja telefona, da je on navodni trgovac drogom”, piše portal.
Američke vlasti vjeruju da je on opasan šef klana Kavač koji je tri puta organizovao i pokušao da u Evropu doveze ukupan tovar od 2.602 kilograma kokaina koji će se utovariti na američki brod iz Ekvadora ili iz voda uz obalu Kolumbije.
Iako je crnogorski kormilar bio iza rešetaka, posada “Maksi Jene” je ipak učestvovala na Barkolani, prošavši kroz cilj na četvrtom mjestu. Međutim, posada je bila diskvalifikovana od strane sudija regate.
Par iz Amerike biciklirao je Evropom kada su u Crnoj Gori naišle na psa lutalicu. Pomazile su je i nahranile, a ona ih je zatim četiri dana slijedila po zemlji. Maggie i Maeve su iz Čikaga i nisu znale što da naprave s njom te su očekivale da će kujica s vremenom odustati od šetanja za njima. No to se nije dogodilo.
Odvele su je kući u Ameriku
Čak i kad bi postavile šator i kampovale po noći, kujica je bila s njima. Znale su da je moraju odvesti veterinaru kako bi se barem riješila buha i krpelja. Nakon toga im je plan bio platiti liječenje, sterilizirati je i dati na udomljavanje nekome od lokalaca. Dok se oporavljala od operacije, kujica je bila na privremenom smještaju.
@_maggiejo__So we fell in love with a stray dog… We call her Monte and she loves pets. We thought it was crazy when she stayed with us for a couple miles, but as the miles add up, we can’t believe she is still with us. We have tried many times to lose her, but every time we think she fell behind she shows up. She’s full of fleas and ticks, but all she’s wants is love and maybe a little bit of our snacks 😉♬ original sound – Maggie Jo
No Maeve i Maggie je nisu mogle samo tako ostaviti. Dale su joj ime Monte i u tih nekoliko dana zaljubile su se u nju. Napravile su joj pasoš i povele je sa sobom kući. Monte sada živi svoj najbolji život u Čikagu.
„Realizacija istraživačke inicijative najobuhvatnijeg istraživanja rađenog na autohtonim sortama vinove loze u našoj zemlji, projekta „Genetski diverzitet vinove loze u Crnoj Gori“ zaustavljena je zbog nedostatka finansijskih sredstava u iznosu od 50.000 eura“, kazala je rukovoditeljka projekta i profesorica Biotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore dr Vesna Maraš.
Ona je navela da je za nastavak projekta čiji rezultati objašnjavaju crnogorski potencijal u vinogradarstvu i vinarstvu i otkrivaju bogatstvo genetskog diverziteta za našu zemlju, potrebno obuhvatiti genotipizaciju vinove loze na nivou cjelokupne CG, sekvenciranje cijelog genoma, asembliranje genoma i komparativnu genomiku za matičnu sortu crnogorskog vinogradarstva Kratošiju.
Da bi se navedeno realizovalo, Univerzitet Crne Gore će, vrednujući naučni, stručni, razvojni i promotivni značaj ovog projekta, sprovesti niz aktivnosti kojima će se obezbijediti sredstva za nastavak realizacije pomenutog projekta. To će podrazumijevati i poziv svim društveno odgovornim kompanijama da daju svoj doprinos u njegovom nastavku, a sve u cilju potvrde hipoteze da je Crna Gora centar porijekla Kratošije.
Dosadašnja istraživanja u saradnji sa partnerima iz Španije, Institutom za vinovu lozu i vino (ICVV) iz Logronja, La Rioha napravila su proboj u ovoj oblasti i težište proučavanja porijekla Kratošije, sa usmjerenjem na crnogorsko podneblje. Kroz ovo istraživanje ostvarena je saradnja privrede sa akademskim institucijama u Crnoj Gori. Pored Plantaža u istraživanju su učestvovali i Biotehnički fakultet, Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo nauke Crne Gore, kao i članovi Nacionalnog udruženja vinogradara i vinara Crne Gore.
„Dosadašnjim rezultatima na ovom projektu, istaknut je crnogorski potencijal u vinogradarstvu i vinarstvu i otkriveno je iznanađujuće bogatstvo genetskog diverziteta za jednu od najmanjih evropskih zemalja. Pored toga, dosadašnji rezultati istraživanja vinove loze u CG objavljeni su u međunarodnom naučnom časopisu Nature Journal (Scientific Reports), a kao rezultat rada na projektu, 2016. godine je na Ćemovskom polju podignuta Nacionalna kolekcija autohtonih sorti i kontinuirano se dopunjava novim biotipovima“, kazala je Maraš.
Foto UCG
Trenutna istraživanja na genomskom nivou o svjetskom značaju Kratošije (majke većine sorti u crnogorskom pedigreu) kao izvoru Primitiva u Italiji i Zinfandela u Kaliforniji, kako navodi, osnova su internacionalnog i najsavremenijeg marketinga vina zasnovanog na ekonomiji znanja.
Profesorica Maraš pojašnjava da je prethodno dobijenim rezultatima u ovom projektu, istaknut crnogorski potencijal u vinogradarstvu i vinarstvu i otkriveno iznenađujuće bogatstvo genetskog diverziteta za jednu od najmanjih evropskih zemalja.
„Nastavkom svih pomenutih aktivnosti Crna Gora će dobiti podatke za svoje specifično autohtno vinogradarstvo, a bogatstvo i diverzitet autohtonog sortimenta u Crnoj Gori, potvrđeno današnjim istraživanjima, obavezuje na njegovo očuvanje i promociju kao dio zajedničkog nasljeđa i dalje proučavanje kao zalog za budućnosti u kojoj crnogorske sorte i vina imaju posebno mjesto“, zaključuje prof. Maraš.
