Orke ponovno napale kod Gibraltara: Plovilo potonulo, tanker spasio dvojicu jedriličara

0
Orke ponovno napale kod Gibraltara: Plovilo potonulo, tanker spasio dvojicu jedriličara
Orke – Foto: MITMA / The Maritime Executive

Sada već zloglasna jata orki koje plivaju vodama u blizini Gibraltara ovog su vikenda potopila prvo plovilo u ovoj godini. Znanstvenici su i dalje zbunjeni zašto ova grupa “kitova ubojica” opetovano juri na plovila u ovoj regiji u posljednje četiri godine, te pretpostavljaju da se radi o “zaigranom ponašanju”, piše The Maritime Executive.

Dva su jedriličara uputila poziv u pomoć u nedjelju ujutro, 12. svibnja, dok su se nalazili otprilike 14 nautičkih milja od rta Espartel u blizini južnog ulaza u Gibraltarski prolaz. Rekli su vlastima da su osjetili iznenadne udarce u trup i kormilo njihovog 15-metarskog plovila Alboran Cognac. U plovilo je počela prodirati voda i bojali su se da bi dodatni udari mogli uzrokovati jači prodiranje koje bi ubrzalo tonjenje.

Španjolska obalna straža poslala je helikopter i kontaktirala tanker Lascaux od 11.674 DWT koji je plovio u tom području. Tanker registriran na Malti poslan je u pomoć unesrećenima.

Plovilo je u to vrijeme bilo u marokanskim vodama i te su vlasti uputili jedriličare da obuku prsluke za spašavanje i uključe AIS signal. Također im je rečeno da pripreme radiofar u slučaju potrebe. Tanker je uspio locirati brod i ukrcao je dvojicu mornara. Njihov brod je potonuo nakon spašavanja, a oni su odvedeni na Gibraltar.

Prema izvješćima, iako je to bio prvi incident u 2024., na ovaj je način potopljeno najmanje sedam brodova u posljednje četiri godine. Pet jedrilica i dva marokanska ribarska broda prijavila su incidente s orkama, navodi The Maritime Executive.

Znanstvenici vjeruju da se radi o jednom jatu od možda 15 jedinki koje nastanjuju vode između sjevernog dijela Iberijskog poluotoka i regije oko Maroka i Gibraltarskog tjesnaca. Neki misle da se radi o mladima koji plivaju s dvije odrasle jedinke i dio su većeg krda od otprilike 35 orki.

Znanstvenici ističu da su životinje vrlo inteligentne. Iako su medijski izvještaji te napade nazivali osvetničkim napadima, vjerojatnije je da se radi o instinktu i razigranom ponašanju.

Španjolske vlasti upozoravaju brodove da ne ulaze u zonu oko Gibraltarskog prolaza između travnja i kolovoza kada se događa većina susreta. U slučaju interakcije, bilo da se radi o motornom čamcu ili jedrilici, savjetuju da ne zaustavljate čamac i plovite prema obali, u pliće more.

Sud BiH izrekao najveću kaznu dosad za osuđene koji su prokrijumčarili 7 tona trave iz Crne Gore u BiH te Hrvatsku

0
Sud BiH izrekao najveću kaznu dosad za osuđene koji su prokrijumčarili 7 tona trave iz Crne Gore u BiH te Hrvatsku
marihuana

Sud Bosne i Hercegovine izrekao je jednu od najvećih kazni za trgovinu drogom, osudivši na ukupno 34 godine zatvora četiri osobe koje su prokrijumčarile skoro sedam tona marihuane iz Crne Gore u Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku.

Kako je objavljeno iz državnog Tužiteljstva BiH, prvostupanjskom presudom Suda BiH prvooptuženi Ivan Antunović osuđen je na 14 godina zatvora, a još trojica optuženih na ukupno 20 godina za organizirani kriminal i trgovinu drogom.

“Izrečeno je više od 30 godina zatvora, uz velike novčane kazne, više stotina tisuća maraka. Jedna je od najvećih presuda za nedopušten promet opojnim drogama. Antunović je dobio 14 godina, dvojica su prvostupanjskom presudom osuđena na po sedam i jedan optuženi na šest godina zatvora”, naveli su iz Tužiteljstva BiH.

Organizirana kriminalna skupina je iz Crne Gore preko BiH prema Hrvatskoj u razdoblju od 2012. do 2019. godine prokrijumčarila ukupno 6,8 tona marihuane, pri čemu su na crnom tržištu zaradili najmanje dva milijuna eura. Djelovali su od 2012. do 2019. i u tom razdoblju drogu preko granica prevezli najmanje 25 puta. Najčešće u količinama od oko 200 kilograma te u pojedinim slučajevima u količinama do 600 ili 900 kilograma, a prevozili su je skrivenu u cisternama.

Iz Tužiteljstva BiH osim Antunovića nisu objavili identitet drugih troje nepravomoćno osuđenih osoba. Tokom 2020. Tužiteljstvo BiH je podiglo optužnicu protiv sedam osoba: petorice iz BiH, te dvojice hrvatskih državljana Maria Vuletića (33) i Jurice Vuletića (34) iz Metkovića.

Veliki brat: Crnogorski MUP nabavio softver za prepoznavanje lica u sklopu video nadzora javnih površina

0
Veliki brat: Crnogorski MUP nabavio softver za prepoznavanje lica u sklopu video nadzora javnih površina
Ilustracija. Foto: ChatGPT

Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore posjeduje opremu za prepoznavanje lica koja se može koristiti u okviru sistema za nadzor javnih površina u Podgorici, Baru i Budvi, pokazalo je istraživanje BIRN-a.

Podaci koje je BIRN-u dostavila Agencija za zaštitu ličnih podataka (AZLP) pokazali su da je crnogorski MUP nabavio softver za prepoznavanje lica Better Tomorrow koji proizvodi izraelska kompanija Any Vision. Softver je nabavljen u okviru projekta sistema video nadzora javnih površina, a kamere, čija je namjena prepoznavanje lica, postavljene su na lokacijama u Podgorici, Baru i Budvi.

Tokom nadzora 2021. i 2022. AZLP je utvrdila da su takve kamere bile uključene, ali da one nijesu povezane na softver za prepoznavanje lica, koji je u tom momentu bio u fazi implementacije.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova nijesu odgovorili na pitanja BIRN-a od prošlog decembra koja se odnose na detalje nabavke softvera i kamera za video nadzor, kao ni da li je tokom testnog režima rađena biometrijska analiza. Nije odgovoreno koliko je postavljeno kamera i na kojim lokacijama, kao ni da li snimaju sva lica na javnoj površini i na koji način se obrađuju podaci i po kojem zakonskom osnovu.

U Crnoj Gori ne postoji jasan zakonski okvir kojim je regulisana upotreba biometrijskih mjera na javnim površinama i njihova masovna obrada. Zakonom o zaštiti ličnih podataka predviđeno je da biometrijske mjere mogu primjenjivati državni organi radi bezbjednosti lica ili imovine, ali samo u vezi sa ulaskom u poslovni i službeni prostor uz prisustvo zaposlenih. Zakonom je predviđeno da se radi bezbjednosti mogu snimati javne površine.

Zakonom je predviđeno da prije svake automatske obrade biometrijskih podataka MUP mora tražiti saglasnost AZLP, jer to predstavlja poseban rizik za lična prava i slobode.

Više u tekstu BIRNA.

Slovački premijer bori se za život nakon atentata u gradu Handlovi

0
Slovački premijer bori se za život nakon atentata u gradu Handlovi
Robert Fico
Foto: Nadja Wohlleben / Reuters

Slovački premijer Robert Fico bori se za život nakon atentata u gradu Handlovi, oko 150 kilometara sjeveroistočno od Bratislave.

U njega je, nakon sjednice vlade, kada je otišao među okupljene ljude, više hitaca ispalio poznati slovački književnik, 71-godišnji Juraj Cintula. Na ispitivanju je rekao da je pucao u premijera jer se ne slaže s politikom vlade.

Slovački ministar obrane: Premijerovo stanje vrlo komplicirano i dalje kritično

20:06

Ministar obrane Robert Kaliňák izjavio je na brifingu da je premijerovo stanje vrlo komplicirano.

Robert Fico u kritičnom je stanju i još uvijek je u životnoj opasnosti. Operacija traje više od 3,5 sata.

Prva ekološka Pro-Bluspec radionica na temu zagađenja podvodnom bukom u Kotoru

0
Prva ekološka Pro-Bluspec radionica na temu zagađenja podvodnom bukom u Kotoru
Dobrota foto Boka News

Balkanski centar za istraživanje mora – BACEMARE organizuje prvu ekološku radionicu u okviru projekta Pro-BLUSPEC.

Radionica je usmjerena na lokalne i međunarodne ključne aktere koji se bave turizmom u Kotoru, a tema je razumijevanje zagađenja podvodnom bukom. S tim u vezi posebno pozivamo turoperatore, turističke agente, hotelijere, vlasnike restorana, predstavnike uslužnih djelatnosti oko turizma, ali i svu zainteresovanu javnost, poučuju organizatori.

Trenutna situacija Kotora u odnosu na specifično područje je od vitalnog značaja za lokalni ekosistem, posebno za mjesto gdje je turizam izvor broj jedan, pri čemu će se prikupljati informacije, zahtjevi, komentari i potrebe koji će se koristiti za projektovanje platforme za predviđanje i razvoj u okviru životnog ciklusa projekta.

Radionica će biti održana u nedjelju 19. maja u prostorijama Instituta za biologiju mora od 10 do 16 sati.

Podmorje – foto Green Home

Pro-BLUSPEC realizuje se u okviru ReLOaD2 projekta, koji finansira Evropska unija, a sprovodi UNDP u partnerstvu sa lokalnim samoupravama.

O BACEMARE-u: Balkanski centar za istraživanje mora sa sjedištem u Kotoru, Crna Gora, je organizacija fokusirana na naučno istraživanje i očuvanje morskih resursa u regionu Balkana. Naša misija je da unaprijedimo razumijevanje morskih ekosistema, promovišemo održivost i doprinesemo postizanju ciljeva održivog razvoja UN.

Varhelji obišao ključne energetske i ekološke projekte

0
Varhelji obišao ključne energetske i ekološke projekte
Jokić i Varhelji

Susret predsjednika Jokića sa komesarom Evropske unije Varheljijem



Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić susreo se danas sa komesarom Evropske unije za susjedstvo i proširenje Oliverom Varheljijem, koji boravi u dvodnevnoj posjeti Crnoj Gori.

Visoki evropski zvaničnik je sa ministrom turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Vladimirom Martinovićem, predsjednikom Opštine Tivat Željkom Komnenovićem i Jokićem obišao Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda za opštine Kotor i Tivat, finansiranom od Evropske unije.

U zajedničkom obilasku postrojenja u Đuraševićima bila je i ambasadorka Evropske unije u Crnoj Gori Oana Kristina Popa, kao i njemački ambasador Peter Felten, šef kancelarije Njemačke razvojne banke u Crnoj Gori Željko Uljarević, izvršni direktor Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda za opštine Kotor i Tivat Stefan Čobanović, potpredsjednik Opštine Tivat Jovan Brinić i Nenad Vitomirović, državni sekretar ministarstva turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.

Varhelji obišao ključne energetske i ekološke projekte

Evropska unija (EU) očekuje od Vlade Crne Gore da brzo pristupi usvajanju prostornog plana, koji će omogućiti završetak domaće energetske mreže i povezivanje sa mrežom Srbije do 2027. godine, rekao je komesar za susjedstvo i proširenje, Oliver Varhelji.

Kako je saopšteno iz Evropske kuće, Varhelji je posjetu Crnoj Gori započeo obilaskom dva ključna infrastrukturna projekta finansirana sredstvima EU – transformatorskog postrojenja Lastva i Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Tivat/Kotor.

Transformatorsko postrojenje Lastva je ključni dio crnogorske sekcije Transbalkanskog elektroenergetskog koridora, u koji je EU uložila oko 120 miliona EUR kroz grantove i povoljne kredite.

Prema riječima Varheljija, energetska sigurnost i održiva proizvodnja energije iz obnovljivih izvora su jasni ciljevi EU energetske politike.

„Energetsko postrojenje koje smo danas posjetili je važan primjer i dio mnogo veće slike, podržane od strane institucija i država članica EU kroz pristup Tim Evropa”, rekao je Varhelji.

On je, kako je saopšteno, izrazio podršku EU crnogorskoj posvećenosti daljem jačanju nacionalne energetske mreže, zajedno sa postepenim, ali jasnim zatvaranjem Termoelektrane Pljevlja (TEP).

Investicije u infrastrukturu za tretman otpadnih voda direktno utiču na unapređenje turističke ponude…

0
Investicije u infrastrukturu za tretman otpadnih voda direktno utiču na unapređenje turističke ponude…
Martinović i Katić – foto Vlada CG

Nastavak podrške Ministarstva turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera opštini Herceg Novi kroz infrastrukturne projekte za tretman otpadnih voda potvrđuje predanost u očuvanju prirodnog okruženja, što direktno utiče na unapređenje turističke ponude te Opštine, poručio je ministar turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Vladimir Martinović.

On je, prilikom posjete opštini Herceg Novi, kazao da je Ministarstvo turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera za Herceg Novi, Tuzi i Bar podržalo projekte vodosnabdijevanja, tretmana otpadnih voda sa preko šest miliona eura.

„Konkretno za Herceg Novi, projekat rekonstrukcije Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Meljine, vrijednosti oko 4,9 miliona eura, je od vitalnog značaja. Herceg Novi je jedna od ključnih destinacija na turističkoj mapi Crne Gore, a investicije u infrastrukturu za tretman otpadnih voda direktno utiču na očuvanje čistoće i ljepote okoline, što je presudno za privlačenje turista. Ovo je naročito važno imajući u vidu visok nivo turističkog prometa koji karakteriše ovaj grad“, rekao je ministar Martinović.

Opština Herceg Novi dostavila je Ministarstvu turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera zahtjeve za podršku investicija iz oblasti vodosnabdijevanja, otpadnih voda i otpada za Kapitalni budžet u ovoj godini.

Martinović je podsjetio da je u januaru ove godine Ministarstvo pokrenulo projekat kroz Tehničku podršku Svjetske banke u vezi procjene cirkularne ekonomije na opštinskom nivou, sa fokusom na smanjenje upotrebe plastike za jednokratnu upotrebu.

Martinović i Katić – foto Vlada CG

„Elementi aktivnosti će uključivati razvoj mehanizama za praćenje i izvještavanje na lokalnom nivou za korištenje plastike za jednokratnu upotrebu; predloge za podsticanje smanjenja upotrebe plastike za jednokratnu upotrebu u turističkim objektima; prepoznavanje poboljšanog učinka od strane pojedinaca/biznisa i pripremu smjernica za smanjenje plastike za jednokratnu upotrebu i ambalaže u hotelima i turističkoj industriji relevantnoj za odabrane opštine“, naveo je Martinović.

Dodao je da se trenutno radi projektni zadatak za navedenu aktivnost, kroz koju će biti pripremljena studija koja ce pružiti jasne preporuke/smjernice u cilju smanjenja plastike za jednokratnu upotrebu.

Kada je u pitanju turizam, prema izvještaju NTOCG, “stanje na dan” 9.5.2024. godine, u Herceg Novom registrovano je 8.675 turista, što je, u odnosu na isti period prošle godine, 21,28 odsto više.

„U odnosu na rekordnu 2019. godinu broj turista za navedeni period veći je za 65,27 odsto“, dodao je Martinović.

Kada je u pitanju hotelski smještaj, u Herceg Novom je registrovano ukupno 6.016 turista ili 41,8 odsto više u odnosu na relevantni period prošle godine. U odnosu na 2019. godinu bilježi se povećanje od 107,23 odsto.

„Ovo su jako ohrabrujući podaci, jer Herceg Novi je prethodne decenije imao hronični nedostatak hotelskih kapaciteta zbog loše privatizacije HTP Boka“, rekao je Martinović.
Istakao je i da se znatne investicione aktivnosti odvijaju u okviru realizacije projekta Portonovi koji se nalazi u hercegnovskom dijelu Bokokotorskog zaliva.

„Posebnu vrijednost ovom projektu daje hotel „One&Only“, koji je jedan od najpoznatijih svjetskih hotelskih lanaca i koji je kroz svoje prisustvo u projektu Portonovi prvi put kao hotelski brend zastupljen u Evropi“, zaključio je Martinović.

Predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić, kazao je da postoji odlična saradnja sa Ministarstvom turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera i posebno je zahvalio na izdvojenim sredstvima za Postrojenje za prečišćanjavanje otpadnih voda.

„Nadam se da ćemo konačno sa tim sredstvima zaokružiti projekat, koji nam je bio veliki problem u prethodnom periodu. To je veoma značajno za Opštinu Herceg Novi i za sve građane Novog, a naravno i za turiste koji dolaze u naš grad“, kazao je Katić.
Herceg Novi, kako je rekao, posjećuje sve više turista.

„Imali smo rekordnu Novu godinu, rekordan Praznik mimoze, za 1. maj smo, takođe, imali rekordan broj turista. Oko 30 odsto je konstantan rast u odnosu na prethodnu godinu. Herceg Novi se vraća na stare dane slavei i došli smo među 10 gradova u regionu po ukupnom broju posjetilaca, što nije bio slučaj u prethodnih sedam, osam godina i zaista mislim da je ovo veoma dobro ne samo za Herceg Novi, već i za Crnu Goru kao destinaciju“, istakao je Katić.

Lokalna obilaznica oko Herceg Novog u fazi izrade glavnog projekta, za brzu saobraćajnicu čeka se idejno rješenje

0
Brza saobracajnica-Boka- Montepu

U okviru Prostorno-urbanističkog plana opštine Herceg Novi, koji je u završnoj fazi izmjena i dopuna, tretirana je i buduća trasa zaobilaznice od Sutorine, preko Mojdeža, Ratiševine, Sušćepana, Trebesina, Poda, Sasovića do Zelenike.

Monteput je organizovao tender, za izradu idejnog rješenja za dionicu brze saobraćajnice, od Herceg Novog do Budve, prelazak preko Bokokotorskog zaliva. Početak brze saobraćajnice je u zoni Debelog brijega, zatim ide zaleđem Herceg Novog dolazi do Tivta ili Kotora i vezuje se na dionicu, čiji je koridor jedinstven od zone Bratešiča ka Budvi.

Lokalnu zaobilaznicu radiće opština Herceg Novi, dok je država nadležna za brze saobraćajnice, objašnjava za RTHN obrađivač plana, član Savjeta za reviziju Prostornog plana u državnoj komisiji, rukovodilac opštinske komisije za PUP, savjetnik za arhitekturu i urbanizam u Agenciji za izgradnju i razvoj grada, Ranko Kovačević.

– To su dva nivoa. Lokalna saobraćajnica je zapravo lokalna ulica. Ima dvije trake i povezuje zaleđe od Sutorine, Trebesina, Poda, Sasovića do Zelenike. To je prva faza. Druga faza zaobilaznice podrazumijeva da od Zelenike, ide zaleđem rivijere i izlazi na Kamenare. Državna zaobilaznica, u punom značenju te riječi, je na većoj visini, nego što je opštinska – uporedio je Kovačević.

Lokalna obilaznica oko Herceg Novog u fazi izrade glavnog projekta, za brzu saobraćajnicu čeka se idejno rješenje
Herceg Novi – foto Vuk Ilić

Za brzu saobraćajnicu predviđena je trasa Sutorina – Mojdež – Kameno – Bijela – Verige, gdje je (kako kažu oni što rade prostorni plan države), planiran prelazak sa jedne na drugu stranu Bokokotorskog zaliva.

– Oni nisu definisali da li je to most, tunel ili nešto drugo, što mislim da je trebalo uraditi. Zbog određenog protivljenja, kako oni kažu, organizacije UNESKO, a mislim da taj most smeta domaćima, koji su dali predlog da ta brza saobraćajnica iz Sasovića, preko Kumbora, pređe na Lušticu i da ide preko Zabrđa prema Tivatskoj opštini – smatra Kovačević.

Prednost lokalne saobraćajnice – što će Mojdež, Trebesin, Podi, Sasovići biti međusobno povezani i direktno sa magistralom, (dok bi brzom saobraćajnicom bilo nekoliko rampi za konekciju sa gradom). Zaobilaznica ima više uloga, između ostalog, bi u značajnoj mjeri rasteretila saobraćaj na magistrali:

– Lokalna zaobilaznica je ulica, ima dvije trake. Svako iz svoje kuće može da izađe na tu ulicu. Zaobilaženje jeste jedna od uloga, ali nije konačna. Ona služi da poveže naselja u zaleđu, tako da iz Mojdeža ne mora da se ide na magistralu, pa na kružni tok u Meljinama, potom da se penje na Pode ili iz Zelenike u Sasoviće, čime se povećava saobraćajna gužva na već preopterećenoj magistrali. Zabilaznica će omogućiti da se brže saobraća iz naselja u naselje i da se zaobiđu velike gužve na magistrali, posebno tokom ljetnje sezone – ocijenio je Kovačević.

U Evropi svaki dan umre 10.000 ljudi od kardiovaskularnih bolesti

0
U Evropi svaki dan umre 10.000 ljudi od kardiovaskularnih bolesti
Evropa – foto EPA

Kardiovaskularne bolesti su uzrok četiri smrtna slučaja od 10 u Evropi, što znači da od tih bolesti svaki dan na evropskom kontinentu umre 10.000 ljudi, a na godišnjoj razini četiri milijuna, izvijestila je danas Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), savjetujući Evropljanima da manje konzumiraju sol.

“Provedba politika u cilju smanjenja unosa soli za 25 posto mogla bi do 2030. spasiti oko 900.000 života izgubljenih od kardiovaskularnih bolesti”, rekao je Hans Kluge, regionalni direktor WHO-a za Evropu.

Na Starom kontinentu jedna odrasla osoba od tri između 30 i 79 godina pati od povišenog krvnog tlaka koji je često posljedica pretjerane konzumacije soli.

Problem prevelikog unosa soli

Čak 51 od 53 evropske zemlje dnevno prosječno konzumiraju količinu soli iznad najviše preporučene razine WHO-a od pet grama ili jedne čajne žličice, uglavnom zbog konzumacije prerađene hrane ili pretjeranog posezanja za grickalicama.

WHO upozorava da pretjerana konzumacija soli povećava arterijski tlak, koji je jedan od glavnih čimbenika za razvoj kardiovaskularnih bolesti koje mogu izazvati srčani i moždani udar.

Evropa ima najveću prevalenciju povišenog krvnog tlaka u svijetu, a muškarci imaju dva puta veći rizik od žena da umru od kardiovaskularnih bolesti.

Također, vjerojatnost da se od takvog tipa bolesti umre mlad, između 30 i 69 godina, je pet puta veća u istočnoj Evropi i središnjoj Aziji nego u zapadnoj Evropi.

TO Kotor nastavlja sa kampanjom – Učinimo naš grad eKOzonom

0
TO Kotor nastavlja sa kampanjom – Učinimo naš grad eKOzonom
Kotor – foto Boka News

U susret novoj turističkoj sezoni, želimo da motivišemo naše drage sugrađanke i sugrađane da se priključe opšte poznatoj dobroj praksi smanjenog korišćenja motornih vozila na relacijama kraćim od 2 km udaljenosti od glavnog gradskog jezgra, poručuju iz TO Kotor.

Na taj način ćemo doprinijeti smanjenju već velikog opterećenja na saobraćajnu infrastrukturu, koja čitavoj lokalnoj zajednici otežava svakodnevno funkcionisanje, naročito u jeku sezone.

Ovom dobrom praksom se isto tako doprinosi smanjenju karbonskog otiska i zaštiti životne sredine i našeg grada. Kalkulatori karbonskog otiska su dostupni online, tako da možete na veoma jednostavan način izračunati koliko iznosi vaš karbonski otisak na mjesečnom ili godišnjem nivou i na koji način ga možete smanjiti.

Potom, pješačenjem, vožnjom bicikala umjesto korišćenjem automobila doprinosimo sopstvenom fizičkom i mentalnom zdravlju, kao i poboljšanju kvaliteta života. Opšte je poznata činjenica da je preporučeni broj koraka na dnevnom nivou 10000, što je ekvivalent pređenih 8km. Samo ovim jednostavnim odricanjem od korišćenja automobila na ovako kratkim relacijama vi ste već na pola puta!

Na samom kraju, znate li da na godišnjem nivou potrošimo više stotina eura na gorivo, koje se utroši za vožnju na distanci od 2 km u oba smjera, i koje je uslijed inflacije svjesni smo u konstantnom porastu? Potom na amortizaciju automobila, na parking… Pored sačuvanog novca koji možete utrošiti na mnogo korisnije i ljepše stvari, čuvate i svoje živce izbjegavanjem saobraćajnih gužvi i dugotrajnom potragom za slobodnim parking mjestom, kao i dobro raspoloženje, kojem šetnja uvijek doprinosi. Morate priznati da je to mnogo ugodnije provedeno vrijeme!

Razloga je mnogo, a pozitivnih efekata još više, tako da nam preostaje da, samo uz malo dobre volje, kada smo god u mogućnosti, se vodimo ovom lijepom, korisnom i dobrom praksom i učinimo naš dragi Kotor eKOzonom!

TO Kotor