Kinesko Ministarstvo kulture i turizma saopštilo je da će obrazovati crnu listu karaoke pjesama kako bi zabranila one s “nelegalnim sadržajem” za karaoke barove širom zemlje, prenosi Rojters.
Na kompanijama koje obezbjeđuju pesme za karaoke barove biće odgovornost da procijene da li, između ostalog, ugrožavaju nacionalno jedinstvo, suverenitet ili teritorijalni integritet.
U Kini ima skoro 50.000 karaoke objekata s katalogom od preko 100.000 pjesama, što, prema navodima kineskog Ministarstva, otežava identifikovanje ilegalnih pjesama.
Ministarstvo je saopštilo da ohrabruje pružaoce sadržaja da karaoke barovima isporučuju “zdravu i optimističnu” muziku.
Kina, kako navodi Rojters, na društvenim medijima i internetu strogo reguliše i briše sadržaj koji uključuje nasilje, pornografiju ili politički osjetljive komentare, a posljednjih mjeseci je kažnjavala žive prenose na video platformama za koje smatra da su “neukusni”.
Nema “neću u školu”
Pored ugrožavanja nacionalne bezbjednosti, prema novim propisima pjesme mogu biti zabranjene i zbog ugrožavanje nacionalne časti i nacionalnih interesa, ukazuje BBC.
Takođe će biti zabranjene pjesme koje podstiču etničku mržnju i etničku diskriminaciju, krše vjersku politiku države, kao i one koje propagiraju opscenost, kockanje, nasilje i druge kriminalne aktivnosti.
Ovo nije prvi put da Kina zabranjuje pjesme za karaoke, ukazuje britanski javni servis.
Kinesko Ministarstvo kulture je 2015. godine objavilo crnu listu od 120 pjesama koje su govorile o “skarednostima, nasilju, kriminalu ili štetile društvenom moralu”.
Pjesme poput “Pekinški huligani”, “Dnevnik samoubistava” i “Neću da idem u školu” bile su među onima za koje je rečeno da imaju “ozbiljno problematičan sadržaj”, naveo je državni list Global tajms (Global Times).
Cenzura u Kini uobičajena
Zabrana karaoke pjesama koje nisu u skladu s komunističkom ideologijom je posljednja mjera Pekinga u suzbijanju slobode govora, ističe Tajms (The Times).
Zvanična cenzura je uobičajena u Kini, podvlači britanski list, dodajući da društveni mediji redovno uklanjaju sadržaj za koji se smatra da ugrožava društvenu stabilnost ili vladu.
Pjesme prodemokratski orijentisanih muzičara iz Hongkonga, poput Denzi Ho (Denise Ho) i Entoni Vonga (Anthony Wong), zabranjene su sa sajtova za razmjenu muzike.
Kineski cenzori su prošle godine takođe naložili uklanjanje 46 pesama za koje su naveli da zagovaraju upotrebu droga.
Pjesme kinesko-kanadskog pevača Krisa Vua (Chris Wu), koji je prošlog mjeseca pritvoren zbog sumnje o seksualnim napadima na žene, takođe su povučene sa svih sajtova za dijeljenje muzike.
Podsmijeh na društvenim mrežama
U najavi pooštravanja državne kontrole nad karaoke pjesmama, Ministarstvo kulture nije objasnilo kako pjesma može ugroziti nacionalnu bezbjednost, niti je otkrilo sadržaj crne liste, ukazuje agencija Frans pres (Agence France Presse).
Međutim, kako ističe AFP, zakon o nacionalnoj bezbjednosti koji je Peking nametnuo Hongkongu prošle godine kriminalizovao je javno izvođenje pjesama koje su pevane na antivladinim protesta u tom gradu 2019. godine.
Kineski sajtovi za striming muzike su 2019. uklonile nezvanične protestne himne, uključujući pesmu grupe Les Miserables “Do You Hear The People Sing”, kao i neke pjesme kineskog rok muzičara Li Žija o protestima na Trgu Tjenanmen 1989. godine.
Novi propisi o karaoke pjesmama koji stupaju na snagu 1. oktobra, naišli su na podsmijeh na društvenoj mreži Veibo, ukazuje AFP.
“Naša kultura je otišla 15 godina unazad. Koliko ljudi će i dalje ići na karaoke, a još treba da budu i ‘pozitivni’ – zašto prosto da ne pjevaju državnu himnu svaki dan”, naveo je jedan korisnik.
“Treba li deset puta da pjevam pozitivnu pjesmu kako bih sebi isprao mozak da postanem pozitivan”, pitao je drugi.
Mjere i za suzbijanje korporativne kulture opijanja
Pored zabrane pjesama za karaoke koje šire “štetne informacije”, Kina uvodi mjere za suzbijanje kulture opijanja poslije radnog vremena u pokušaju Pekinga da odgovori na sve veći gnjev zbog navoda o seksualnim napadima na žene, piše Fajnenšl tajms (The Financial Times).
Centralna komisija za inspekciju discipline, antikorupcijski organ Komunističke partije Kine, saopštio je da pritisak da se pije alkohol može voditi ka krivičnim djelima i da takvu praksu treba zamijeniti “ispravnim vrednostima”.
Suzbijanje ponašanja koje se smatra neprimjerenim, ističe britanski list, posljednja je u nizu regulatornih mjera koje su nametnute kineskim preduzećima, uključujući nekim od najvećih tehnoloških i gejming kompanija u Kini, što pogađa i globalne investitore.
Upozorenje Centralne komisije za inspekciju discipline uslijedilo je poslije navoda da je menadžer u tehnološkoj kompaniji Alibaba seksualno napao radnicu, ukazuje Fajnenšl tajms, navodeći da je incident bacio svjetlo na korporativnu kulturu opijanja u Kini.
Kineski #MeToo pokret, kako navodi list, nadovezao se na nezadovoljstvo među mladim radnicima, postavljajući kompleksan izazov korporativnim i političkim liderima u Pekingu.
